Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w94 15/10 p. 16-21
  • ʼE Koutou Fai Akonaki Koa Ohage Ko Tona Fai e Sesu?

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • ʼE Koutou Fai Akonaki Koa Ohage Ko Tona Fai e Sesu?
  • Te Tule Leʼo—1994
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Malave Tana Akonaki Ki Te Loto
  • Neʼe Loto Fakatokatoka Sesu Mokā Uga Ia Ia Kiai e Te ʼOfa
  • Kua Liliu Ko Te “Foha ʼo Te Folafola”
  • Ko Sesu ʼe ʼOfa Pea Mo Mahino Ki Te Kau Tamaliki
  • “Kua Hoko Mai Tona Hola!”
    Te Tule Leʼo—2000
  • Ko Sesu Kilisito Ia Te Tagata Misionea Lahi Tokotahi
    Te Tule Leʼo—2008
  • “Kuʼau Tuku Atu Kia Koutou He Faifaitakiʼaga”
    Te Tule Leʼo—2002
  • “Koutou Ako Ia Te ʼAu”
    Te Tule Leʼo—2001
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1994
w94 15/10 p. 16-21

ʼE Koutou Fai Akonaki Koa Ohage Ko Tona Fai e Sesu?

“Neʼe ōfo ai te hahaʼi ʼi tana taʼi faʼahiga fai akonaki; he neʼe ina akonakiʼi nātou ohage ko he tahi ʼe pule, ka mole hage ko tonatou ʼu sekelipa.”—Mateo 7:28, 29.

1. Ko ai ʼaē neʼe mulimuli ia Sesu ʼi tana fai akonaki ʼaē ʼi Kalilea, pea neʼe koteā te aga ʼa Sesu?

PE KO he faʼahi pe neʼe ʼalu kiai Sesu, ko te hahaʼi neʼe maʼopoʼopo age kia te ia. “Neʼe feʼaluʼaki ia ʼi Kalilea katoa, ʼo akonaki ʼi ʼonatou sinakoka, pea mo faka mafola te logo lelei ʼo te puleʼaga, pea mo fakamālōlō ia faʼahiga mahaki kehekehe pea mo te ʼu faʼahiga māʼimoa kehekehe neʼe ʼi te hahaʼi.” ʼI te mafola ʼo tana ʼu gāue, ko “te hahaʼi tokolahi, neʼe ʼōmai mai Kalilea, pea mo Tekapole, pea mo Selusalemi, pea mo Sutea, pea mo te tahi kauvai ʼo Solotane.” (Mateo 4:23, 25) ʼI tana sio ʼaē kia nātou, “neʼe ʼofa mamahi ia kia nātou, he neʼe nātou ʼāhua pea mo mavetevete, ohage he faga ōvi ʼe mole honatou tagata tauhi.” Koia ʼi tana fai akonaki, neʼe feala pe kia nātou, ke nātou logoʼi tona manavaʼofa peʼe ko tona fonu ʼi te ʼofa ʼaē kia nātou; neʼe nātou fia ʼōmai kia te ia he neʼe hage ko he pomate fakafimālie ki tonatou ʼu lavea.—Mateo 9:35, 36.

2. ʼO hilifaki ki te ʼu milakulo ʼa Sesu, koteā ʼaē neʼe ina taki mai ai te toe hahaʼi tokolahi?

2 Neʼe ko he ʼu fakamālōlō faka milakulo neʼe fai e Sesu ʼi te faʼahi fakasino—ʼo ina fakamaʼa te kilia, ʼo ina fai ke logo te tuli, ke sio te kivi, ke haʼele te ketu, ke toe maʼuʼuli te kau mate! ʼE mahino papau ia, ko te ʼu gāue fakaofoofo ʼaia ʼo te mālohi ʼo Sehova ʼaki ia Sesu, ʼe ina fai anai ke tuputupu te hahaʼi ke tokolahi! Kae neʼe mole gata ʼaki pe tanatou fia ʼōmai kia te ia, ʼuhi ko te ʼu milakulo; neʼe toe ʼōmai te hahaʼi tokolahi ʼuhi ko te mālōlō ʼi te faʼahi fakalaumālie ʼaē neʼe foaki e Sesu ʼi te temi ʼaē neʼe fai akonaki ai. Koutou fakatokagaʼi tanatou aga, ʼi tanatou kua ʼosi fagono ki tana Akonaki ʼiloa ʼaē ʼi te Moʼuga: “ ʼI te fakaʼosi e Sesu te ʼu akonaki ʼaia, neʼe ōfo ai te hahaʼi ʼi tana taʼi faʼahiga fai akonaki; he neʼe ina akonakiʼi nātou ohage ko he tahi ʼe pule, ka mole hage ko tonatou ʼu sekelipa.” (Mateo 7:28, 29) Ko tonatou kau lapi, neʼe nātou lau te ʼu talatisio ʼaē mai te kau lapi ʼo te temi muʼa moʼo lagolago ki tanatou fai akonaki. Neʼe akoʼi nātou e Sesu ʼaki te pule ʼaē mai te ʼAtua: “Ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼau lea kiai, ʼe ʼau lea kiai ohage ko tona ʼui mai ʼaē e te Tāmai.”—Soane 12:50.

Neʼe Malave Tana Akonaki Ki Te Loto

3. Neʼe feafeaʼi te kehekehe ʼo te fai akonaki ʼaē ʼa Sesu mo te fai akonaki ʼaē ʼa te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo?

3 Ko te meʼa ʼaē neʼe kehekehe ai te fai akonaki ʼa Sesu pea mo ʼaē ʼa te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo, neʼe mole gata ʼaki pe te ʼuhiga ʼo tana fai akonaki—te ʼu moʼoni ʼaē haʼu mai te ʼAtua ʼaē ʼe fakafeagai ki te ʼu talatisio mamafa ʼa te tagata—kae neʼe toe kau aipe foki mo tana faʼahiga fakahā ʼaē ʼo te akonaki. Ko te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo neʼe nātou fiatuʼu pea mo loto fefeka, ʼo nātou loto ki he ʼu tuʼulaga fakaʼaliʼaliki pea ʼe nātou gaohi koviʼi te hahaʼi ohage “ko he kau malaʼia.” Kae ko Sesu ia neʼe agavaivai, neʼe agamālū, neʼe agalelei, neʼe ina fai te aga ʼe tau ki te hahaʼi pea neʼe manavaʼofa kia nātou. Ko te fai akonaki ʼa Sesu neʼe mole gata ʼaki pe he ʼu palalau ʼe totonu, kae neʼe ko he ʼu palalau ia neʼe haʼu mai tona loto, pea neʼe malave ki te ʼu loto ʼo nātou ʼaē neʼe fagono ki tana ʼu fai akonaki. Ko tana logo fakafiafia neʼe ina fakamāʼopoʼopo te hahaʼi kia te ia, ke nātou uhuuhu ʼo fagono kia te ia ʼi te fale lotu, ke nātou fakaōvi kia te ia pea ke nātou fakalogo kia te ia ʼaki te loto fiafia. Ko te hahaʼi tokolahi neʼe ʼōmai ʼo fagono kia te ia, neʼe ʼui maʼa nātou: “Neʼe mole heʼeki ʼi ai he tagata neʼe kua palalau ʼo fēnei.”—Soane 7:46-49; Maleko 12:37; Luka 4:22; 19:48; 21:38.

4. ʼO ʼuhiga mo te fai faka mafola ʼa Sesu, neʼe koteā te tupuʼaga tāfito ʼo te fia ʼōmai ʼa te hahaʼi tokolahi?

4 ʼE mahino papau ia, ko te tahi tupuʼaga ʼaē neʼe tupu ai te fia fagono ʼa te hahaʼi ki tana ʼu akonaki, ko tana fakaʼaogaʼi ʼaē te ʼu lea fakatātā. Neʼe sio ia Sesu ki te ʼu meʼa ʼaē neʼe sio ki ai te hahaʼi kae neʼe manatu ia ki te ʼu meʼa neʼe mole heʼeki aʼu ki tanatou fakakaukau. Ko te ʼu lilio ʼaē ʼe tutupu ʼi te gāueʼaga, ko te ʼu misi ʼaē ʼe nātou gaohi tonatou ʼu fātaʼi, ko te hahaʼi ʼaē ʼe nātou tūtū te fulumeto, ko te kau tauhi ōvi ʼaē ʼe nātou taki mai te ʼu akeno neʼe hēhē, ko te ʼu fafine ʼaē ʼe nātou tuitui te ʼu mutuʼi meʼa ʼāfea, ko te ʼu tamaliki ʼaē ʼe gaoʼi ʼi te ʼu koga meʼa faifakatau, ko te kau tautai ʼaē ʼe nātou ʼaʼau tonatou ʼu kupega—ko te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou sisio fuli pe kiai ʼi te ʼaho fuli—neʼe mole ko he ʼu meʼa noa ia ki te ʼu mata ʼo Sesu. Ko he faʼahi pe neʼe haga ki ai, neʼe sio ia ki te meʼa ʼaē neʼe feala ke ina fakaʼaogaʼi moʼo fakatātā ʼaki te ʼAtua pea mo Tona Puleʼaga peʼe moʼo fakahā he puani ʼo ʼuhiga mo te sosiete fakatagata ʼo tona temi.

5. Neʼe fakatafito kiteā te ʼu lea fakatātā ʼa Sesu, pea koteā ʼaē neʼe lelei ai tana ʼu lea fakatātā?

5 Ko te ʼu lea fakatātā ʼa Sesu ʼe fakatafito ki te ʼu meʼa ʼi te ʼaho fuli neʼe sio tuʼumaʼu pe kiai te hahaʼi, pea ʼi te temi ʼaē ʼe fakapipiki ai te ʼu moʼoni ki te ʼu meʼa māhani ʼaia, ʼe mahino vave pea mo pipiki maʼu ki te ʼatamai ʼo nātou ʼaē ʼe lolotoga fagono ki ai. Ko te ʼu moʼoni ʼaia neʼe mole logoʼi pe; neʼe nātou toe sio fakaʼatamai pe kiai pea neʼe faigafua honatou manatuʼi ki muli age. Ko te ʼu lea fakatātā ʼa Sesu neʼe ʼiloga kehe pe ʼi tonatou faigafua, neʼe mole fonu ki he ʼu meʼa ʼe mole honatou ʼuhiga ʼaē neʼe feala ke fakatupu kovi pea mo faigataʼa ki tanatou mālama ʼaē ki te ʼu moʼoni. Koutou vakaʼi age muʼa te lea fakatātā ʼo te kaumeʼa Samalitana. ʼE mahino vave ai kia koutou, koteā te kaumeʼa lelei. (Luka 10:29-37) Pea neʼe fai e Sesu te lea fakatātā ʼaē ʼo te ʼu foha e lua—ko te tahi neʼe ina ʼui ʼe ʼalu anai ʼo gāue ʼi te vite kae neʼe mole ina fai, ko te tahi neʼe ina ʼui ʼe mole ina fai kae neʼe ina fai. ʼE koutou sio vave ai pe, ko te puani maʼuhiga ʼo te fakalogo moʼoni ʼe ko te fai ʼo te gāue ʼaē neʼe hinoʼi ke fai. (Mateo 21:28-31) Neʼe mole he tahi neʼe fia moe peʼe ʼalu kehe tana fakakaukau ʼi te temi ʼaē neʼe lolotoga fai akonaki fakafiafia ai ia Sesu. Ko tonatou ʼatamai neʼe tokaga tāfito ki te meʼa ʼaē ʼe nātou lolotoga fagono pea mo mamata kiai.

Neʼe Loto Fakatokatoka Sesu Mokā Uga Ia Ia Kiai e Te ʼOfa

6. Ko te temi fea ʼaē ʼe ʼaoga ai ke kita aga fakapotopoto, ko tona faka ʼuhiga ke kita loto fakatokatoka?

6 Ka tautau talanoa te Tohi-Tapu ki te aga fakapotopoto, ko te kiʼi nota ʼi lalo ʼo te pasina ʼe ina fakahā ko tona faka ʼuhiga, ʼe ko te loto fakatokatoka. Ko te poto ʼaē ʼe haʼu mai te ʼAtua ʼe loto fakatokatoka mokā ʼe ʼi ai ni ʼu faʼahiga meʼa ʼe nātou fakamaʼamaʼa he mamafa ʼo he hala. ʼI ʼihi temi, ʼe tonu ke tou aga fakapotopoto, ko tona faka ʼuhiga ke tou loto fakatokatoka. ʼE tonu anai ki te kau tagata ʼāfea ke nātou loto fakatokatoka mokā ʼe uga nātou kiai e te ʼofa pea mo fakagafua kia nātou e he fakahemala te faʼahi ʼaia. (1 Timoteo 3:3; Sake 3:17) Neʼe tuku mai e Sesu te ʼu faʼifaʼitaki ʼe ʼiloa ʼo ʼuhiga mo te loto fakatokatoka, te fakakeheʼi ʼo he ʼu ʼaluʼaga mai te ʼu lekula ʼaē ʼe fakaʼaogaʼi māhani mokā ʼe ʼaoga kiai te loto fakamolemole pea mo te manavaʼofa.

7. Koteā te ʼu faʼahiga faʼifaʼitaki neʼe fakahā ai e Sesu ʼe loto fakatokatoka?

7 Neʼe ʼui fēnei e Sesu ʼi te tahi ʼaho: “Ko ʼaē ʼe fakafisi kia te ʼau ia muʼa ʼo te tagata, ʼe ʼau toe fakafisi mo ʼau kia te ia ia muʼa ʼo taku Tāmai ʼe ʼi selo.” Kae neʼe mole ina līaki ia Petelo, logope la tana fakafisi tuʼa tolu ʼaē kia te ia. Neʼe ʼi ai te ʼu faʼahiga meʼa ʼe nātou fakamaʼamaʼa te mamafa ʼo te hala, pea ʼe mahino ia neʼe fakatokagaʼi e Sesu te ʼu ʼaluʼaga ʼaia. (Mateo 10:33; Luka 22:54-62) Neʼe toe ʼi ai pe foki mo te ʼu faʼahiga meʼa ʼe nātou fakamaʼamaʼa te mamafa ʼo te hala ʼa te fafine ʼaē neʼe heʼemaʼa, ʼi te ʼalu ʼo te toto ia te ia, pea neʼe ina maumauʼi te Lao ʼa Moisese ʼuhi ko tana fakatahi ki te hahaʼi. Neʼe mole faka lākahalaʼi e Sesu ia ia. Neʼe mahino ia ki tona lotomamahi. (Maleko 1:40-42; 5:25-34; vakaʼi mo Luka 5:12, 13.) Neʼe ʼui age e Sesu ki tana kau ʼapositolo ke ʼaua naʼa nātou fakahā ia ia ko te Mesia, kae neʼe mole ina taupau fakafefeka te lao ʼaia ʼi te temi ʼaē neʼe ina fakahā ai ia ia ko te Mesia ki te fafine Samalitana ʼo te vai keli. (Mateo 16:20; Soane 4:25, 26) ʼI te ʼu faʼahi fuli ʼaia, ko te ʼofa, ko te loto fakamolemole, pea mo te manavaʼofa neʼe feʼauga lelei mo he aga ʼe loto fakatokatoka.—Sake 2:13.

8. Ko te ʼu faʼahiga meʼa fea ʼaē ʼe haga ai te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo ʼo maumauʼi te ʼu lekula, pea ko te temi fea ʼaē ʼe mole nātou fia fai tuʼa tahi ai te meʼa ʼaia?

8 Neʼe kehekehe ʼosi mo te aga fefeka ʼa te kau sekelipa pea mo te kau Faliseo. Ka ko nātou totonu, pea ʼe nātou maumauʼi te Sapato ʼo ʼave tanatou ʼu vitulo ki te vai faka ʼinu. Peʼe kapau ko honatou foha pe ko hanatou vitulo ʼaē ʼe tō ki te vai keli, pea ʼe nātou maumauʼi te Sapato ke toʼo ake ki tuʼa. Kae ka ko te hahaʼi, pea ʼe mole nātou fai tuʼa tahi he meʼa kia nātou! Neʼe “mole nātou fia ueʼi ʼaki te kauʼi tuhi.” (Mateo 23:4; Luka 14:5) Kia Sesu, neʼe maʼuhiga age te hahaʼi ia kia ia ʼi he ʼu tuʼuga lekula; ka ki te kau Faliseo, ko te ʼu lekula neʼe maʼuhiga age ia ʼi te hahaʼi.

Kua Liliu Ko Te “Foha ʼo Te Folafola”

9, 10. ʼI tanā toe liliu ki Selusalemi, neʼe maʼu atu e te ʼu mātuʼa ʼa Sesu ia ia kifea, pea neʼe koteā te faka ʼuhiga ʼo te fai fehufehuʼi ʼa Sesu?

9 Ko ʼihi ʼe nātou meo ʼi te maʼu pe ʼaē ʼo te fakamatala e tahi neʼe tohi ʼo ʼuhiga mo te temi tūpulaga ʼo Sesu. Kae tokolahi ʼe puli kia nātou te toe faka ʼuhiga tāfito ʼo te meʼa ʼaia neʼe hoko. ʼE tou lau te fakamatala ʼaia ia Luka 2:46, 47: “Pea ʼi te hili ʼo ʼaho e tolu, neʼe nā maʼu atu ia ia ʼi te fale lotu, ʼe heka ʼi te lotomalie ʼo te kau faiako ʼo ina fakalogo ia nātou pea mo fai fehufehuʼi kia nātou. Pea neʼe ōfo ia nātou fuli ʼaē neʼe nātou fagono kia te ia ʼi tona poto pea mo tana ʼu tali.” ʼE fakaōvi tatou e te tikisionalio (Theological Dictionary of the New Testament ʼo Kittel) ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia ki te kupu faka Keleka ʼaē ʼo ʼuhiga mo te “fai fehufehuʼi” neʼe mole fakaʼaogaʼi pe ki he fia ʼiloʼi meʼa fuli ʼa he tamasiʼi tagata. Ko te kupu ʼaia neʼe feala pe ke fakaʼaogaʼi ki he fai fehuʼi ʼe fai lolotoga te sivi ʼo he faifakamāu, ki he kumikumi ʼo he meʼa, ki he fakafehufehuʼi, ohage la ko te ʼu “fehuʼi loloto pea mo kākā ʼa te kau Faliseo pea mo te kau Satuseo,” ohage la ko te ʼu kupu ʼaē ʼe fakaʼaoga ia Maleko 10:2 pea mo 12:18-23.

10 ʼE toe ʼui pe e te tikisionalio ʼaia: “ ʼO mulimuli pe ki tona fakaʼaogaʼi ʼaia, ʼe feala pe ke feʼekeʼaki peʼe . . . ko te tohi ʼa [Luka] 2:46 ʼe mole talanoa pe ia ki he ʼu fai fehufehuʼi fia ʼiloʼi meʼa fuli ʼa te tamasiʼi tagata, kae talanoa tāfito ia ki te poto ʼaē ʼo ia ʼi te fai palalau. Ko te [vaega] 47 ʼe matatonu leva mo te lua manatu.”a Ko te fakaliliu ʼo te vaega 47 ʼa te Tohi-Tapu ʼa Rotherham, ʼe talanoa kiai ohage ko he fai palalau fakaofoofo: “Ko nātou ʼaē neʼe fagono kia te ia neʼe mole kei nātou manofo maʼu, ʼuhi ko tona poto pea mo tana ʼu tali.” Ko te tohi (Word Pictures in the New Testament) ʼa Robertson ʼe ina ʼui, ko te faka ʼuhiga ʼo tanatou ōfo “neʼe mole kei nātou manofo maʼu, ohage kua teteʼe tonatou ʼu mata.”

11. Neʼe feafeaʼi te aga ʼa Malia pea mo Sosefo ʼo ʼuhiga mo te meʼa ʼaē neʼe nā sio pea mo fagono kiai, pea koteā te fakamatala ʼa te tikisionalio faka teolosia ki te faʼahi ʼaia?

11 ʼI te temi ʼaē neʼe ʼōmai ai leva te ʼu mātuʼa ʼa Sesu ki te fale lotu “neʼe nā punamaʼuli.” (Luka 2:48) ʼE fakahā e Robertson, ko te kupu faka Keleka ʼo te fasiga palalau ʼaia, ʼe faka ʼuhiga “ ʼofolele, ʼoho ʼi he meʼa.” Neʼe ina toe ʼui ko Sosefo pea mo Malia “neʼe nā ōfo” ʼuhi ko te meʼa ʼaē neʼe nā sio pea mo fagono kiai. ʼI te tahi age faʼahi, ko Sesu neʼe ko he tagata fai akonaki fakaofoofo ia. Pea ʼo mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te fale lotu, ko te tohi ʼa Kittel ʼe ina ʼui ko “Sesu, logope tana kei tamasiʼi, ka kua ina kamata ia tana fakafeagai ki te kau takitaki lotu ʼaia, ʼe maʼua ai anai ki tona ʼu fili ke nātou haganoa ai leva.”

12. Koteā ʼaē neʼe ina fakaʼiloga te ʼu felogoi fakamuli ʼa Sesu pea mo te kau takitaki lotu?

12 Pea neʼe nātou haganoa ʼosi! Ko te ʼu taʼu ki muli age, neʼe ko te ʼu taʼi fehuʼi ʼaia neʼe fakaʼaogaʼi e Sesu moʼo tauʼi te kau Faliseo, ʼo “talu mai te ʼaho ʼaia neʼe mole kei lavaʼi e he tahi ke ina fai he fehuʼi kia te ia.” (Mateo 22:41-46) Pea tahi ʼaē meʼa, neʼe mole maʼu he tali ʼa te kau Satuseo ki te fehuʼi ʼaē ʼo ʼuhiga mo te fakatuʼuake, pea “neʼe mole kei ʼi ai he tahi neʼe kei toʼa ʼo fai age kia te ia he fehuʼi.” (Luka 20:27-40) ʼO toe feiā aipe ki te kau sekelipa neʼe mole nātou lavaʼi ia ia. Hili ki te fehuʼi ʼa te tahi sekelipa ʼa nātou kia Sesu, “neʼe mole kei ʼi ai he tahi neʼe lotomālohi ʼo toe fai fehuʼi kia te ia.”—Maleko 12:28-34.

13. ʼI te maʼuli ʼo Sesu, he koʼe neʼe maʼuhiga te meʼa ʼaē neʼe hoko ʼi te fale lotu, pea koteā te meʼa ʼaē ʼe ʼiloga mai neʼe kua mahino ki ai ia Sesu?

13 He koʼe koa neʼe fili ke fakamatala te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Sesu pea mo te kau faiako, talu mai tana kei veliveli ʼi te fale lotu? Neʼe ko he temi maʼuhiga ʼaia ʼo te maʼuli ʼo Sesu. ʼI tona taʼu 12, neʼe liliu leva ia ohage ko tona ʼui e te kau Sutea, ko te “foha ʼo te folafola,” ia ia ʼaē neʼe hinoʼi moʼo fakahoko ʼo te ʼu fakatotonu fuli ʼo te folafola. ʼI te temi ʼaē neʼe meo age ai ia Malia kia Sesu ʼo ʼuhiga mo te lotohoha ʼaē neʼe ina fakatupu kia ia pea mo Sosefo, ko te tali age ʼaē ʼa tana tama, neʼe hā ʼaki ai neʼe ina ʼiloʼi lelei pe te natula faka milakulo ʼo tana tupu pea mo tona ʼuhiga faka Mesia ki he temi ki ʼamuli. ʼE ʼiloga te faʼahi ʼaia ʼi tana fakahā age fakahagatonu ʼaē, ko te ʼAtua neʼe ko tana Tāmai: “Koteā ʼaē e koulua kumi ai ia ʼau? ʼE mole koulua ʼiloʼi koa la ʼe tonu ke ʼau nofo ʼi te fale ʼo taku Tāmai?” ʼE ko te ʼu ʼuluaki palalau ʼaia ʼa Sesu neʼe tohi ʼi te Tohi-Tapu, pea ʼe hā ʼaki ʼi te ʼu palalau ʼaia tana mahino lelei ʼaē ʼe ko te fakatuʼutuʼu ʼa Sehova ke ina fekauʼi mai ia ia ki te kele. Koia, ko te hisitolia katoa ʼaia ʼe kau ki te ʼu fakamatala ʼaē ʼe ʼi ai tona maʼuhiga lahi.—Luka 2:48, 49.

Ko Sesu ʼe ʼOfa Pea Mo Mahino Ki Te Kau Tamaliki

14. Koteā te ʼu puani maʼuhiga ʼi te fakamatala ʼo te temi tūpulaga ʼo Sesu ʼi te fale lotu, ʼe feala anai ke tokoni ki te kau tūpulaga?

14 Ko te fakamatala ʼaia ʼe tonu anai ke malave tāfito ki te kau tūpulaga. ʼE fakahā e te fakamatala ʼaia pe neʼe feafeaʼi te tokaga ʼa Sesu ʼo ako fakamalotoloto ʼi tana lolotoga tuputupu ake. Neʼe mahino lelei te kau lapi ʼi te fale lotu ki te poto ʼo te “foha ʼo te folafola” ʼaia neʼe taʼu 12. Kae neʼe kei gāue pe ia mo Sosefo ki te gāue fai papa, “neʼe fakalogo ia” kia Sosefo pea mo Malia, pea neʼe tuputupu “ ʼi te ʼofainaʼi ʼo ia e te ʼAtua pea mo te hahaʼi.”—Luka 2:51, 52.

15. Neʼe feafeaʼi te tokoni ʼa Sesu ki te kau tūpulaga lolotoga ʼo tana minisitelio ʼaē ʼi te kele, pea koteā tona faka ʼuhiga ki te kau tūpulaga ia ʼaho nei?

15 Neʼe tokoni moʼoni ia Sesu ki te kau tūpulaga ʼi te lolotoga ʼo tana minisitelio ʼi te kele: “Pea ʼi te mamata ʼa te kau pelepitelo pule pea mo te kau sekelipa ki te ʼu meʼa fakamanamana ʼaē neʼe ina fai pea mo te kalaga ʼa te tamaliki tagata ʼi te fale lotu pea mo ʼui maʼa nātou: ‘Hāofaki, ʼe mātou kole atu, te ʼAlo ʼo Tavite!’ Neʼe nātou ʼiʼita ai pea ʼui maʼa nātou kia te ia: ‘E ke logo ki te meʼa ʼaē ʼe nātou ʼui?’ Neʼe ʼui maʼa Sesu kia nātou: ‘Ei. Neʼe mole heʼeki koutou lau koa la te kupuʼi folafola ʼaenī: “Mai te gutu ʼo te kihiʼi tamaliki pea mo nātou ʼaē ʼe kei huhu, kua ke foaki ia te fakavikiviki”?’ ” (Mateo 21:15, 16; Pesalemo 8:2) ʼE kei tokoni aipe ia ki te ʼu lauʼi teau afe tūpulaga ʼaē ia ʼaho nei ʼe nātou lotolotoga nofo agatonu pea mo fai te ʼu fakavikiviki, ko ʼihi ia nātou ʼaia neʼe nātou agatonu ʼo iku ki honatou matehi!

16. (a) Koteā te ako neʼe fakahā e Sesu ki tana kau ʼapositolo ʼi tana toʼo te kiʼi tamasiʼi, ʼo ina fakatuʼu ʼi te lotomalie ʼo nātou? (b) ʼI te lakaga maʼuhiga fea ʼo te maʼuli ʼo Sesu, neʼe ina toe maʼu pe tona temi ki te ʼu tamaliki?

16 ʼI te temi ʼaē neʼe fihi ai te kau ʼapositolo pe ko ai ʼaē ʼe lahi ake ia nātou, neʼe ʼui maʼa Sesu ki te toko 12: “ ‘Kapau ʼe ʼi ai he tahi ʼe loto ke ʼuluaki pea ʼe tonu anai ia ke liliu ko te muli ia koutou fuli pea ko he minisi ʼa koutou fuli.’ Pea neʼe ina toʼo te kiʼi tamasiʼi, ʼo ina fakatuʼu ʼi te lotomalie ʼo nātou pea ina ʼaofi ʼaki ʼona nima pea ʼui maʼana kia nātou: ‘Ko ʼaē ʼe ina tali he kiʼi tamasiʼi ohage ko nātou ʼaenā ʼuhi ko toku higoa, ʼe ina tali ia ʼau; pea ko ʼaē ʼe ina tali ia ʼau, ʼe mole ko ʼau pe ʼaē ʼe ina tali, kaʼe ina toe tali foki mo ia ʼaē neʼe ina fekauʼi mai ʼau.’ ” (Maleko 9:35-37) Pea tahi ʼaē meʼa, ʼi te temi ʼaē neʼe fagona fakaʼosi ai ki Selusalemi ke fakahoko ki ai te ʼahiʼahiʼi fakalialia pea mo te mate, neʼe maʼu pe tona temi ki te ʼu tamaliki: “Koutou tukunoaʼi te ʼu kiʼi tamaliki ke ʼōmai kia te ʼau, pea ʼaua naʼa koutou faigaʼi ke koutou tāʼofi, heʼe ko te puleʼaga ʼo te ʼAtua ʼe ʼa nātou ʼaē ʼe tatau mo nātou ʼaenī.” Pea neʼe ina “toʼo te ʼu tamaliki ʼi ʼona nima pea ina tapuakina ia nātou, ʼo ina hilifaki ʼona nima kia nātou.”—Maleko 10:13-16.

17. He koʼe neʼe faigafua kia Sesu hana talanoa ki te ʼu tamaliki, pea koteā te meʼa ʼe tonu ke manatuʼi e te ʼu fānau ʼo ʼuhiga pea mo ia?

17 Neʼe ʼiloʼi e Sesu peʼe feafeaʼi te ʼuhiga ʼo he tamasiʼi ʼi te mālama ʼo te hahaʼi lalahi. Neʼe maʼuli mo te hahaʼi lalahi, neʼe gāue mo nātou, neʼe ina ʼiloʼi pe koteā te ʼuhiga ʼaē ʼo te fakalogo kia nātou, kae neʼe ina toe logoʼi pe foki mo te lelei, te loto fīmālie ʼaē ʼo tonatou ʼofa. Naʼi fānau, ko te Sesu pe ʼaia ʼe ko tokotou kaumeʼa; neʼe mate maʼa koutou, pea ʼe koutou maʼuli anai ʼo heʼegata mo kapau ʼe koutou fakalogo ki tana ʼu folafola.—Soane 15:13, 14.

18. Koteā te manatu fakaofoofo ʼe tonu anai ke tou taupau maʼu, tāfito la ʼi te ʼu temi mamahi peʼe ko te ʼu temi faigataʼa?

18 Ko te mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe fakatotonu e Sesu, ʼe mole faigataʼa ia ohage ko tona hā mai. Kau tūpulaga, ʼe ʼi henī maʼa koutou pea mo niʼihi age, ohage ko tatatou lau ia Mateo 11:28-30: “Koutou ʼōmai kia te ʼau, ia koutou fuli ʼaē ʼe kinakina pea mo mafasia, pea ʼe ʼau fakafimālie anai koutou. Koutou toʼo kia koutou taku ʼakau toho [peʼe, “Koutou nofo ʼi taku ʼakau toho pea mo ʼau,” nota ʼi te lalo pasina ʼo te Traduction du monde nouveau, fakapilitānia] pea ke koutou ako ia te ʼau, heʼe ʼau agamālū pea mo loto agavaivai, pea ʼe koutou maʼu anai he fīmālie ki ʼokotou nefesi. Heʼe ko taku ʼakau toho ʼe mālū pea ko taku kavega ʼe maʼamaʼa.” Koutou fakakaukauʼi age muʼa, ʼe koutou lolotoga kaugana kia Sehova, pea ko Sesu ʼe lolotoga haʼele ʼi ʼokotou ʼu tafa, ʼo ina fai ke mālū te ʼakau toho pea ke maʼamaʼa te kavega. ʼE ko he manatu ia ʼe fakaloto fiafia kia tatou fuli!

19. Koteā te ʼu fehuʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahiga fai akonaki ʼa Sesu ʼe feala ke tou tautau fai kia tatou?

19 ʼI tatatou kua ʼosi vakaʼi niʼihi ʼu faʼahiga agaaga ʼo te fai akonaki ʼa Sesu, ʼe tou fakatokagaʼi koa peʼe tatau tatatou fai ako mo tana fai ako? ʼI te temi ʼaē ʼe tou sio ai kia nātou ʼaē ʼe nātou lolotoga hifohifo ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakalaumālie, ʼe hake koa ia tatou te manavaʼofa, ʼo tou fai te meʼa ʼaē ʼe tou fealagia moʼo tokoni kia nātou? ʼI te temi ʼaē ʼe tou akoʼi ai niʼihi, ʼe tou akoʼi koa te Folafola ʼa te ʼAtua, peʼe, ohage ko te kau Faliseo, ʼe tou akoʼi age pe tatatou ʼu manatu ʼa tatou totonu? ʼE tou nofo tokaga koa ke tou sisio ʼi te ʼaho fuli pe ki te ʼu meʼa ʼaē ʼi ʼotatou tafa ʼaē ʼe feala ai ke fakaʼaogaʼi moʼo fakamahinohino, moʼo sivisivi, moʼo faka tāsilo, pea moʼo hikihiki te ʼatamai ki te ʼu moʼoni fakalaumālie? ʼE tou faiga koa ke ʼaua naʼa tou fakafefeka fau ʼi niʼihi ʼu lekula, ʼuhi ko ni ʼu ʼaluʼaga, mokā ko te ʼofa pea mo te loto fakamolemole ʼaē ʼe ʼaoga ke fakahā ʼaki te loto fakatokatoka ʼo ʼuhiga mo te fakaʼaogaʼi ʼo te ʼu lekula ʼaia? Pea koteā te ʼui ʼo ʼuhiga mo te fānau? ʼE tou fakahā koa kia nātou te taʼi tokaga ʼaia pea mo te manavaʼofa ʼaē neʼe ia Sesu? ʼE koutou fakaloto mālohiʼi koa takotou fānau ke nātou ako ohage ko tona fai e Sesu ʼi tana kei veliveli? ʼE koutou faiga fakamalotoloto anai koa ke koutou faʼifaʼitakiʼi Sesu mo feala pe ke koutou tali ʼaki he loto fiafia ia nātou ʼaē ʼe fakahemala, ohage ko he matuʼa moa ʼe ina tānaki ʼona ʼuhi ʼi tona ʼu lalo kapakau?—Mateo 23:37.

20. Ko te manatu taulekaleka fea ʼaē ʼe feala ke tou lotomālohi ai ʼi te lolotoga ʼo tatatou tauhi ki totatou ʼAtua?

20 Kapau ʼe tou faiga fakamalotoloto ke tou fai akonaki ohage ko Sesu, ʼe mahino papau ia ʼe ina tuku anai tatou ke tou ‘nonofo mo ia ʼi tana ʼakau toho.’—Mateo 11:28-30.

[Nota ʼi te lalo pasina]

a ʼIo, ʼe ʼi ai te ʼu tupuʼaga ʼe tou faka tui ai ko Sesu neʼe ina fakahā te fakaʼapaʼapa ʼaē ʼe tau mo te hahaʼi ʼaē neʼe matutuʼa age ia te ia, tāfito la ia nātou ʼaē kua ʼulu hina pea mo te kau pelepitelo.—Vakaʼi ia Levitike 19:32; Gāue 23:2-5.

ʼE Kei Koutou Manatuʼi Koa?

◻ He koʼe koa neʼe maʼopoʼopo mai te hahaʼi kia Sesu?

◻ He koʼe koa ʼi ʼihi temi neʼe loto fakatokatoka ia Sesu ʼo ʼuhiga mo ni ʼu faʼahiga lekula?

◻ Koteā te ako ʼe feala ke tou maʼu mai te fai fehufehuʼi ʼa Sesu ʼi te fale lotu ki te kau faiako?

◻ Koteā te ʼu ako ʼe feala ke tou maʼu mai te aga ʼa Sesu ki te tamaliki?

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae