ʼE Tou Maʼu Te ʼu Fakapale Lahi ʼi Te Gāue Taputapu
NEʼE FAKAMATALA E HARRY BLOOR
Kua hili kiai taʼu e teau, ko taku kui tagata neʼe tauhi lelei ki te ’Ēkelesia ʼo te kau ‘Méthodistes.’ Tahi ʼaē meʼa, neʼe ko he tagata neʼe fakaʼapaʼapaʼi e te hahaʼi, pea neʼe lahi te ʼu meʼa ʼofa ʼaē neʼe ina foaki moʼo lagolago ki te ʼu kapela ʼi Stoke-on-Trent, ko te kolo ʼo Pilitania ʼe tuʼu ai te matani gāue faʼu ipu kele. Ki muli age neʼe felāveʼi taku kui mo te ʼu faigataʼaʼia ʼi te faʼahi ʼo te paʼaga. Moʼo tokoni kia ia, neʼe fakatuʼutuʼu e taku tāmai ke ina avahi hona koloā ʼi te kiʼi kolo veliveli. Neʼe fakagafua ʼi te koloā ʼaia te toʼo ʼo te piele, pea ʼi te ʼiloʼi e te kau ‘Méthodistes’ ia te faʼahi ʼaia, neʼe nātou fakamavae atu aipe taku kui ʼi tanatou lotu.
NEʼE ʼita taku tāmai pea neʼe ina fakapapau ʼe mole ina toe fai anai he meʼa maʼa te lotu—pea neʼe ina fakahoko moʼoni tana ʼu palalau ʼaia. Ki muʼa atu, neʼe ko te polisi, kae ki muli age neʼe liliu ko te tagata pule ʼo te kiʼi fale kava. Koia neʼe ʼau lahilahi ake ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼe suluka. Neʼe mole maʼuhiga te lotu ki toku maʼuli, kae neʼe ʼau akoako ke ʼau poto ʼi te ʼu gaoʼi ʼaē ʼe higoa ko te ʼu jeux de société! Kae ʼuhi ko te tauhi lelei ʼo taku kui tagata ki te lotu, neʼe ʼau fakaʼapaʼapa ʼaupito ki te Tohi-Tapu, logope la neʼe mole lahi te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo te tohi ʼaia.
Kua ʼAu Ako Te Moʼoni Faka Tohi-Tapu
ʼI te taʼu 1923, ʼi toku taʼu 24, neʼe ʼau mavae ʼi te potu hahake ʼo ʼalu ki Nottingham, pea neʼe ʼau kamata fakatahi mo Malia ʼaē neʼe nofo ia kilometa e 40 ʼi te kolo ko Whetstone, ʼi te potu toga-hahake ʼo Leicester. Ko tana tāmai ko Arthur Rest, neʼe ko ia ʼaē neʼe ina tā te piano ʼo te ʼēkelesia ʼo te kolo ʼaia, kae ʼi te temi ʼaia neʼe kua liliu ia ʼo faiva ʼi te kau Ako Tohi-Tapu, te higoa ʼāfea ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe palalau tuʼumaʼu mai ia Arthur ʼo ʼuhiga mo tana tui foʼou ʼaē kua ina maʼu—pea neʼe mole ʼau faʼa fia logo kiai. Kae neʼe lahi taku fia logo, ʼi taku ʼalu mo ia ki te ʼēkelesia ʼo te kau Baptistes ʼo te kolo ʼi te ʼAhotapu hili hoʼatā, ʼi te ʼaho 13 ʼo Sūlio 1924, ʼo fakalogo ki te akonaki ʼaē neʼe fai e te tagata ʼe kau ki te Chambre des communes, pea neʼe ko he tagata Baptiste ʼiloa. Neʼe malave kia ʼau te kupu tāfito ʼo tana akonaki, “Te ʼu Akonaki ʼa Te Pasitea Ko Russell Neʼe Fakatafito Ki Te Mālama ʼo Te Tohi-Tapu.” Pea ʼe kei ʼau nofo mo te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼau tohi ʼo ʼuhiga mo te akonaki ʼaia.
Neʼe fakafisi te kau Baptistes ki te kole ʼaē neʼe fai age e te kau Ako Tohi-Tapu ke nātou tali ki te fakafihiʼi ʼo tanatou ʼu akonaki. Neʼe ʼau ʼita ai ʼi te mole hoko ʼo te faʼahi ʼaia, pea neʼe ʼau fakatuʼutuʼu ke ʼau maʼu he faʼahi ke fai ai te fono ʼaia. Neʼe ʼau maʼu he faleoko ʼe lelei ki te faʼahi ʼaia, pea neʼe ōvi mai ki te faʼahi ʼaē neʼe ʼau nofo ai. Neʼe mātou fakamaʼa te faleoko ʼaia, pea mātou tafitafi te ʼu kavelevele, pea neʼe mātou toho ki he tahi faʼahi te masini haha fulumeto, pea neʼe kua mātou tokalelei. Neʼe mātou tānaki te ʼu hekaʼaga e 70 pea neʼe mātou tā te ʼu pepa fakaafe.
ʼI te tau mai ʼa Frank Freer mai Leicester ʼo fai te akonaki, neʼe mole kei ava he hekaʼaga, pea neʼe tutuʼu te toko 70! Neʼe malave kia ʼau te akonaki ʼaē neʼe fai e Frank ʼaki te Tohi-Tapu, ohage pe ko tona malave mālohi ki te tokolahi ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe kau ki te fono ʼaia. Talu mai te ʼaho ʼaia, neʼe tuputupu vave ai te kiʼi kokelekasio ʼo te kau Ako Tohi-Tapu ʼi Blaby ʼaē ʼe tuʼu ōvi ki Leicester. Neʼe ko he ʼaho maʼuhiga ʼaia ki toku maʼuli—ʼo feiā mo Malia. ʼI te taʼu 1925 neʼe ma foaki tomā maʼuli kia Sehova, ʼo ma papitema, pea neʼe ma ʼohoana.
Te ʼu Tapuakina Fakalaumālie
ʼI te taʼu ʼaē neʼe hoa mai, neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau tokaga ki te gāue ʼo te kokelekasio ʼo Blaby. Neʼe ma fia liliu taumatuʼa ko he ʼu pionie, ke ma faka mafola ia te evaselio ʼi te temi katoa, kae mole tuai pea mahaki ia Malia ʼo mole feala ai tana fakahoko te fakatuʼutuʼu ʼaia. Logope la te kovi ʼo tona mahaki ʼo aʼu ki tona mate ʼi te taʼu 1987, kae neʼe ko he kaugā fagona lelei pea mo he minisi faiva ʼi te fagonogono faigamālie pea mo te kamata ʼo te ʼu ako Tohi-Tapu. Neʼe lahi te ʼu afiafi neʼe ma ʼolo ai ki te ʼu fono peʼe ma palalau ai ki te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo te ʼu moʼoni.
Neʼe ʼau aseniolo pea neʼe ʼau gāue ʼi te sosiete ʼe ina faʼu te ʼu masini tuʼusi papa pea mo ukamea. ʼAki te gāue ʼaia, neʼe tonu ai ke ʼau fefolauʼaki ʼi Pilitania, ʼo feiā mo Falani, pea neʼe ʼau feʼaluʼaki tuʼumaʼu pea mo Malia. ʼAki te ʼu folau ʼaia, neʼe feala ai ke toe lahi age tamā fai faka mafola.
Ko He ʼu Fakatafito Ki Te Tuputupu ʼo Te Gāue
ʼI te taʼu 1925 neʼe mātou laga he fale ke fai ai tamatou ʼu fono ʼi Blaby, pea neʼe mātou fakatuʼutuʼu ai te polokalama ʼo ʼuhiga mo te gāue fai faka mafola. ʼI te ʼu uhu fuli ʼo te ʼAhotapu, neʼe mātou lue te kā ke mātou ʼolo ai ki te ʼu kolo lalahi pea mo te ʼu kolo liliki. Neʼe fakahifo e te kā te ʼu kaugā fai faka mafola ʼi te ʼu kolo kehekehe ke nātou fai faka mafola ai, pea neʼe toe liliu mai ʼo toʼo ia nātou ʼi tanatou ʼosi fai faka mafola. Lolotoga te ʼu māhina vevela, neʼe mātou fai fakaafiafi te ako Tohi-Tapu ʼo te ʼAhotapu, ʼo mātou fakaʼaogaʼi te alatike foʼou ʼo Te Tule Leʼo. ʼOsi ʼaia, pea ʼi te hola valu, neʼe mātou fakatahitahi ʼi te lapalasi fakatauʼaga meʼa kai ʼo Leicester, ʼo fakalogo ki te akonaki ki te kaugamālie. ʼI te tahi po neʼe ko te toko 200 neʼe ʼōmai ʼo fakalogo ki te akonaki. Ko te gāue ʼaia neʼe ina fakatuʼu te ʼu fakatafito ki te ʼatu kokelekasio ʼaē ʼe tuʼu ʼi te temi nei ʼi Leicester pea mo ʼona tafaʼaki.
ʼI te taʼu 1926 neʼe fai te fakatahi maʼuhiga, ʼi te Alexandra Palace ʼi Lonitoni pea mo te fale ʼo te Royal Albert Hall. ʼI te fakatahi ʼaia ko Joseph F. Rutherford, te pelesita ʼo te Sosiete Watch Tower ʼo te temi ʼaia, neʼe ina fakahā te tohi Délivrance. Ko te tonu ʼaē neʼe fakahā ʼi te fakatahi ʼaia “Ko He Fakamoʼoni Ki Te Kau Takitaki ʼo Te Malamanei” pea mo te akonaki ʼaē neʼe fai e te Tēhina ko Rutherford “He Koʼe ʼe Mole Haʼele Lelei Te ʼu Mālohi ʼo Te Malamanei—Te Faitoʼo,” neʼe tā katoa te ʼu akonaki ʼaia ʼi te ʼapogipogi ake ʼi te nusipepa tāfito ʼo te kolo ʼaia. Neʼe ko te toko 10 000 tupu ʼaē neʼe nātou fagono ki te akonaki ʼaia, pea ki muli age neʼe tufa ʼi te malamanei katoa te ʼu pepa e 50 000 000 ʼo te tonu ʼaia ʼaē neʼe fai. Ko te fakatahi ʼaia neʼe tupu ai te tuputupu ʼo te gāue fai faka mafola ʼi Pilitania.
Te Fakatahi Lahi Lolotoga Te Temi Tau
Ko te lua tau faka malamanei neʼe hoko ʼi Sepetepeli 1939, pea neʼe fakamataku ʼaupito te tau ʼaia ʼi te taʼu 1941. Ko te ʼu vakalele laku pulu ʼa te kau Siamani neʼe feʼaluʼaki ʼi te ʼaho mo te po, pea neʼe mole kei ʼi ai he hila ʼi te fenua katoa. Neʼe mole kei lahi mo te meʼa kai, pea ko te meʼa kai ʼaē neʼe kei toe neʼe mole kei lahi tona foaki. Neʼe faka tuʼakoi mo te feʼaluʼaki ʼa te ʼu motokā, ʼo feiā aipe mo te ʼu saliote afi. Logope la te ʼu fihifihia lahi ʼaia, kae neʼe mātou fai tamatou fakatahi fakafenua ʼi te ʼaho 3 ki te 7 ʼo Sepetepeli 1941.
Neʼe fili te fale ʼo te De Montfort Hall ʼo Leicester ke fai ai te fakatahi, he neʼe tuʼu te kolo ʼo Leicester ʼi te lotomalie ʼo Pilitania. ʼI taku kau ki te kau gāue papa, neʼe ʼau tokoni ai ki te faʼu ʼo te ʼu papa lalahi ʼaē ʼe fakahāhā ai te fakatahi ʼaē ka fai. Tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼau fakaʼaluʼalu te ʼu kā ʼaē neʼe feʼāveʼaki ai te hahaʼi ʼaē neʼe ʼōmai ki te fakatahi. Neʼe mātou totogi fakatomuʼa te ʼu tikite pea neʼe totogi kovi age ʼi tona totogi māhani, ʼo feala ai te feʼoloʼaki ʼo te ʼu saliote afi ʼo Leicester, māʼiape la mo te ʼAhotapu.
ʼI te ʼu faka tuʼakoi ʼaē neʼe fai ʼo ʼuhiga mo tamatou feʼoloʼaki, neʼe mātou ʼamanaki ʼe lagi 300 pe anai te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē ka ʼōmai ki te fakatahi. Koutou fakakaukauʼi age muʼa tomatou fiafia ʼi te fakahā mai ʼaē neʼe ko te toko 10 000 ʼaē ka ʼōmai anai ki te fakatahi! Kae ʼe nātou nonofo anai ʼifea? Ko te hahaʼi ʼo Leicester neʼe nātou tali lelei ke ʼolo age te tokolahi ki tonatou ʼu ʼapi. Tahi ʼaē meʼa, ko te lauʼi afe hahaʼi ʼaē neʼe ʼōmai ki te fakatahi, neʼe nātou nonofo ʼi te ʼu falelā neʼe fakatuʼu mamaʼo ia kilometa e 3 mo te fale ʼaē ʼe fai ai te fakatahi. Ko te nofoʼaga ʼaia ʼaē neʼe mātou fakahigoaʼi ko te nofoʼaga ʼo Seteone, neʼe fakatupu te gatutu ʼi te kolo.
Ko te ʼu falelā lalahi neʼe lue ke fakaʼaogaʼi ki te fakatahi pea fakanofo ai te hahaʼi kaugamālie. ʼAki te mālama ʼo te māhina, ko te ʼu falelā hina ʼaia neʼe feala ke hā lelei ki te ʼu vakalele ʼa te kau Nasi, koia neʼe mātou ʼaofi ai te ʼu falelā ke ū. Ko te tau, pea tāfito te mole kau ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ki te tau ʼaia, neʼe tokagaʼi tāfito e te hahaʼi. Ko te lauʼi teau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe pilisoniʼi ʼi te temi ʼaia, he neʼe nātou mulimuli ki te fakatotonu ʼa te Tohi-Tapu ke mole nātou kau ki te tau.—Isaia 2:4; Soane 17:16.
Neʼe ʼui fēnei e te sulunale The Leicester Mercury, ʼo te ʼaho 7 ʼo Sepetepeli 1941: “ ʼE ko he meʼa fakapunamaʼuli te maʼu ʼo te toko 10 000 hahaʼi, ʼaē ʼe lahi tāfito ai te kau tūpulaga, ʼe nātou fakaʼaogaʼi he vāhaʼa katoa moʼo palalau ki te lotu ka mole nātou talanoa ki te tau, pea mole nātou lagolago kiai.
“Neʼe ʼau fehuʼi age peʼe ʼi ai he ʼu Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Siamani. Pea neʼe tali mai, ei, pea neʼe teitei ko nātou fuli, ko te toko 6 000, neʼe nātou nonofo ʼi te ʼu lotoʼā fakamamahi.”
Neʼe toe ʼui fēnei e te tagata ʼaē neʼe talanoa ʼi te sulunale: “Ei, ko te kau Nasi ʼe ko te ʼu fili, kae ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe mole nātou tauʼi tonatou ʼu fili, gata pe ki te tufa ʼo tanatou ʼu pepa lotu pea mo tanatou fagono ki te ʼu akonaki.”
ʼI te agamāhani neʼe mole lelei te ʼu fakamatala ʼaē neʼe fai ʼi te nusipepa ʼo ʼuhiga mo tatou, pea neʼe lahi te ʼu maveuveu ʼaē neʼe fakatupu e te hahaʼi moʼo tāʼofi tatatou fakatahi, kae neʼe mole hona fua. Neʼe ʼui fēnei e te sulunale Daily Mail ʼo Lonitoni: “Ko te kautahi ʼaia neʼe mole fakatupu maveuveu, neʼe mole fia hā, pea neʼe haʼele lelei tana gāue.”
Neʼe ʼui ʼe ko mātou ʼaē neʼe tupu ai te mole kei lahi ʼo te suluka ʼi te kolo. Kae neʼe ʼui fēnei e te sulunale The Daily Mail: “ ʼE mole feala ke tukugakoviʼi e Leicester peʼe ko te Sosiete ʼo te Tobacco Controller ia te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te mole kei lahi ʼo te suluka ʼi Leicester, he mole nātou suluka.” Tahi ʼaē meʼa, neʼe ʼui ʼe mole kei feʼauga te meʼa kai ʼa te hahaʼi ʼo te kolo ʼuhi ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, kae neʼe fakatonutonuʼi te ʼu tukugakovi hala ʼaia, he neʼe fakahā lelei ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe nātou ʼōmai mo tanatou meʼa kai. Pea ʼi te fakaʼosi ʼo te fakatahi, neʼe foaki te ʼu pane ko kilo e 1,8 ki te fale mahaki ʼo te Leicester Royal—pea ʼi te temi ʼaia, neʼe ko he meʼa ʼofa lahi, he neʼe kua hoge meʼa kai te hahaʼi.
Neʼe foaki e te fakatahi ʼaia he fakaloto mālohi lahi ʼi te faʼahi fakalaumālie ki te toko 11 000 Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Pilitania. Neʼe nātou fiafia ʼaupito, he neʼe kau te toko 12 000 ki te fakatahi ʼaia! ʼAki he loto fiafia, neʼe ʼolo te hahaʼi ʼaē neʼe kau ki te fakatahi ʼo fai faka mafola ʼi te ʼu ala ʼo Leicester, pea neʼe nātou ʼaʼahi te ʼu kolo ʼaē neʼe tuʼu mamaʼo, ʼo fakatagi te ʼu akonaki ke logo kiai te hahaʼi.
Ko te ʼu akonaki tāfito ʼaē neʼe fai ʼi te fakatahi, neʼe ko te ʼu akonaki ʼaē neʼe puke ʼi te māhina ki muʼa atu ʼi te fakatahi ʼaho nima ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼaē neʼe fai ʼi St. Louis, Missouri, ʼi Amelika. Ko te akonaki ʼaē neʼe puke ʼa te Tēhina ko Rutherford, ʼaē neʼe ko tona kupu tāfito ko “Te ʼu Fānau ʼa Te Hau,” neʼe ko he akonaki maʼuhiga ʼaupito ʼi te fakatahi. Mai tona ʼuhiga ʼaē neʼe mole feala te fakahū ki Pilitania te ʼu tohi Enfants ʼaē neʼe fakahā ʼi St. Louis, koia neʼe tā te tohi ʼaia ki ʼamuli ʼi Pilitania. Neʼe fakamomoli te ʼu tohi ʼaia ki te ʼu tamaliki fuli ʼaē neʼe kau ki te fakatahi.
Neʼe Fai Tuʼa Tahi ʼi Leicester Te Fono ʼAē ʼe Fai ʼi Te Taʼu Fuli
ʼI te ʼosi ʼo te tau, neʼe fakaofoofo te tuputupu ʼo te ʼu kaugā fai faka mafola ʼo te Puleʼaga ʼi Pilitania! ʼI te kamata ʼo te ʼu taʼu 1980, neʼe liliu ko kokelekasio e 10 ʼi Leicester. Pea neʼe fakahā mai kia mātou neʼe fakatuʼutuʼu e te Kolesi Pule ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke ina fai ʼi Leicester ʼi te taʼu 1983, te fono ʼaē ʼe fai ʼi te taʼu fuli e te Watch Tower Bible and Tract Society. ʼI toku ʼuhiga tagata taupau ʼo te kolo ʼo Leicester, neʼe ʼau kau ki te ʼu teuteu ʼaē neʼe fai, pea mo te toe lue ʼo te fale ʼo te Monfort Hall.
Ko te toko 13 ʼo te Kolesi Pule neʼe ʼōmai mai te filiale ʼo Brooklyn ki te fono ʼaia. ʼO fakakatoa ko te ʼu telekē ʼe toko 3 671 ʼaē neʼe nātou fakafonu te fale ʼaia—neʼe nātou ʼōmai mai te malamanei katoa, pea kua fualoa tanatou nonofo ʼi te moʼoni. Neʼe ʼi ai mo te tahi kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe toko 1 500, neʼe nātou fakalogo ki te polokalama ʼaia ʼi te fale fakatahi neʼe tuʼu ōvi mai ki te Fale Fakatahi ʼaia.
ʼI te fono ʼaia neʼe pelesita ai ia Albert D. Schroeder, ʼaē neʼe tagata taupau ʼi te filiale ʼo te Sosiete Watch Tower ʼi Lonitoni lolotoga te temi tau ʼaē neʼe fai ai tamatou fakatahi ʼi Leicester. ʼI tana toe fakamanatuʼi te fakatahi ʼaē neʼe fai ʼi te taʼu 1941, neʼe fehuʼi fēnei e te Tēhina ko Schroeder: “Neʼe ko te tokofia ia koutou ʼi henī neʼe kau ʼi te fakatahi ʼaia?” Ko te vaelua ʼo te hahaʼi ʼi te fakatahi neʼe hiki ʼonatou ʼu nima. Pea neʼe ina ʼui fēnei “ ʼE hā mai neʼe ko he fono fakafiafia kia koutou, hahaʼi agatonu!” Neʼe ko he fono ʼe mole toe galo anai kia mātou ʼi he temi.
ʼI toku taʼu 98, ʼe kei ʼau sikalaipe ʼi tamatou kokelekasio pea ʼe kei ʼau fai te ʼu akonaki ki te kaugamālie, logope la ʼi te temi nei ʼe ʼau fai taku ʼu akonaki, kae ʼau heka. ʼI te ʼosi mate ʼo Malia ʼi te taʼu 1987, neʼe ʼau ʼohoana mo Bettina, ko te tuagaʼane neʼe kua mate tona ʼohoana, pea neʼe mātou feʼiloʼiʼaki mo ia talu mai fualoa. ʼE ʼau loto fakafetaʼi ki te ʼofa ʼaē neʼe ʼau maʼu ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakalaumālie. Logope la te ʼu fihifihia ʼaē neʼe hoko ʼuhi ko te mahaki ʼa Malia, pea ʼi te temi nei ʼuhi ko taku kua matuʼa, kua mahino kia ʼau, kapau ʼe lahi tatatou gāue ʼi te gāue taputapu, pea ʼe lahi tuʼumaʼu te ʼu tapuakina ʼaē ʼe tou maʼu ai.—1 Kolonito 15:58.
[Paki ʼo te pasina 26]
Ko tamatou teuteu ʼolo ʼaia ki te minisitelio ʼi te ʼu taʼu 1920
[Paki ʼo te pasina 26]
Ko te ʼu agaaga ʼaē neʼe hoko ʼi te fakatahi ʼo Leicester