Tou Ako Mai Te ‘Lekula o Te Mooni’
“Kua [kotou] mau i te lao te lekula o te poto mo te mooni.”—LOMA 2:20.
KOTOU KUMI TE ʼU TALI KI TE ʼU FEHUʼI ʼAENĪ:
․․․․․
Ko te ʼu sākilifisio ʼaē neʼe fakamaʼua ʼe te Lao ʼa Moisese neʼe ko te ʼata ʼo teā?
․․․․․
Koteā ʼaē ʼe tatau ai ʼihi sākilifisio ʼaē neʼe fai e te kau Iselaele mo ʼaē ʼa te kau Kilisitiano ia ʼaho nei?
․․․․․
Koteā te ʼu faʼahi ʼaē ʼe tou lava ʼiloʼi ai peʼe tali anai peʼe kailoa e Sehova he sākilifisio?
1. He koʼē ʼe maʼuhiga ke tou mahino ki te fakaʼuhiga ʼo te Lao ʼa Moisese?
MO KANAPAU lā neʼe mole tou maʼu te ʼu koga tohi ʼaē neʼe tohi e te ʼapositolo ko Paulo ʼaki te takitaki ʼa te ʼAtua, ʼe faigataʼa anai hatatou mahino ki te fakaʼuhiga ʼo te ʼu koga kehekehe ʼo te Lao ʼa Moisese. Ohagē lā, ʼi tana tohi ki te kau Hepeleo, neʼe fakamahino e Paulo ko Sesu ʼi tona ʼuhiga “pule faisakilifisio . . . agatonu,” neʼe ina foaki tuʼa tahi he “fakamolemole” ke feala kiā nātou ʼaē ʼe tui kiai ke natou maʼu te “totogi heegata.” (Hep. 2:17; 9:11, 12) Neʼe fakamahino e Paulo ko te tapenakulo neʼe ko “te ata [pe ia] o te u mea i te lagi” pea ko Sesu neʼe liliu ia ko te Tagata Fakafelōgoi ʼo “he hai [e] lelei tukupau” age ʼi ʼaē neʼe fai e te Tagata Fakafelōgoi ko Moisese. (Hep. 7:22; 8:1-5) ʼI te temi ʼo Paulo, ko te ʼu fakamahino ʼaia ʼo te Lao neʼe ʼaoga ʼaupitō ki te kau Kilisitiano. ʼE toe fēia mo te temi nei, ʼe tokoni mai ke tou mahino lelei age ki te maʼuhiga ʼo te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e Sehova maʼa tātou.
2. Koteā te faigamālie ʼaē ʼe maʼu age e te kau Kilisitiano Sutea ʼi te kau Senitile?
2 ʼI te faitohi ʼaē ʼa Paulo ki te kau Kilisitiano ʼo Loma, neʼe ina fakahagahaga tana tahi ʼu palalau ki te kau Sutea ʼo te kōkelekāsio ʼaē neʼe kua akoʼi kiā nātou te Lao ʼa Moisese. Neʼe ina ʼiloʼi neʼe kua maʼu e nātou ʼaia “te lekula o te poto mo te mooni” ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo tana ʼu pelesepeto faitotonu, he neʼe natou ako te Lao ʼaia ʼa te ʼAtua. Ko tanatou mahino ʼaē ki ‘te lekula ʼaia o te mooni’ pea mo tanatou fakaʼapaʼapa fakamālotoloto kiai, neʼe fakafealagia ai ki te kau Kilisitiano Sutea, ohagē ko te kau Sutea agatonu ʼi muʼa atu, ke natou takitaki, mo akoʼi, pea mo fakamālamaʼi nātou ʼaē neʼe mole natou ʼiloʼi te Lao ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua ki tana hahaʼi.—Lau ia Loma 2:17-20.
TE ʼATA ʼO TE SĀKILIFISIO ʼA SESU
3. ʼE fua lelei feafeaʼi kiā tātou tatatou ako te ʼuhiga ʼo te ʼu sākilifisio Sutea ʼo te temi muʼa?
3 Ko te lēkula ʼo te moʼoni ʼaē neʼe talanoa kiai ia Paulo, ʼe kei maʼuhiga kiā tātou, ke feala hatatou mahino ki te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa Sehova. Koia ko te ʼu pelesepeto ʼaē ʼe tou maʼu mai te Lao ʼa Moisese ʼe kei ʼi ai tona ʼaoga. ʼAki tatatou manatuʼi te faʼahi ʼaia, ʼe tou vakaʼi anai te koga e tahi ʼo te Lao ʼaia—pe neʼe taki feafeaʼi te ʼu sākilifisio mo te ʼu mōlaga ia te kau Sutea agamalū kiā Kilisito, pea mo tokoni feafeaʼi kiā nātou ke natou mahino ki te ʼu fakamaʼua ʼa te ʼAtua. Pea mai tona ʼaluʼaga ʼaē ko te ʼu fakamaʼua tāfito ʼa Sehova ki tana ʼu kaugana ʼe mole heʼeki fetogi, ʼe tou vakaʼi anai pe tokoni feafeaʼi kiā tātou te lao ʼa te ʼAtua, ʼaē neʼe foaki ki te kau Iselaele ʼo ʼuhiga mo te ʼu sākilifisio pea mo te ʼu mōlaga, ke tou vakavakaʼi tatatou faʼahiga tauhi ʼaē ki te ʼAtua.—Mala. 3:6.
4, 5. (a) Koteā ʼaē neʼe fakamanatuʼi e te Lao ʼa Moisese ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua? (b) Neʼe fakaʼuhiga kiteā te lao ʼaē ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼu sākilifisio?
4 ʼE lahi te ʼu koga kehekehe ʼo te Lao ʼa Moisese neʼe ina fakamanatuʼi ki te kau Sutea ia tonatou ʼuhiga agahala. Ohagē lā, mokā lave he tahi ki he sino ʼo he mate, neʼe fakamaʼua ki ai he fakamaʼa. ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, neʼe matehi pea mo tutu ʼi te afi he pipi fafine kula mo heʼe mele. Ko tona lefulefu neʼe fakaʼaogaʼi moʼo fai “te vai o te fakamaa,” ʼaē neʼe ʼafuhi kiā ia ʼaē ʼe lolotoga fakamaʼa ʼi te tolu pea mo te fitu ʼaho, ʼi tana ʼosi lave ki te mate. (Num. 19:1-13) Neʼe toe manatuʼi foki e te kau Sutea, ko te hahaʼi fuli ʼe tupu heʼe haohaoa mo agahala, koteʼuhi ko he fafine neʼe ʼosi fānau neʼe heʼemaʼa lolotoga he temi, pea neʼe fakamaʼua ki ai ke ina fakahoko te ʼu ʼaho o tona fakamaʼa, ʼosi ʼaia neʼe tonu leva ke ina fai te sākilifisio ʼo te fakamolemole.—Lev. 12:1-8.
5 ʼI ʼihi atu ʼaluʼaga ʼo te maʼuli ʼi te ʼaho fuli, neʼe toe fakamaʼua he ʼu sākilifisio manu moʼo fakamolemole te ʼu agahala. Tatau aipē pe neʼe fai e he tahi te sākilifisio peʼe kailoa, kae ko te ʼu sākilifisio ʼaia—pea mo ʼaē neʼe foaki ki muli age ʼi te fale lotu ʼa Sehova—neʼe ko “te ata” ʼo te sākilifisio haohaoa ʼa Sesu.—Hep. 10:1-10.
TE MANATU ʼAĒ ʼE LELEI ʼO ʼUHIGA MO TE ʼU SĀKILIFISIO
6, 7. (a) Koteā ʼaē neʼe ina takitaki te kau Iselaele ʼi te filifili ʼo he sākilifisio, pea koteā ʼaē neʼe fakatātā e te faʼahi ʼaia? (b) Ko te ʼu fehuʼi fea ʼaē ʼe feala ke tou fai?
6 Neʼe fakamaʼua e te lēkula tāfito, ʼo ʼuhiga mo te ʼu manu ʼaē neʼe tonu ke sākilifisioʼi kiā Sehova, ke natou “hee mele” ʼi te ʼu faʼahi fuli—ʼo mole tonu ke kivi, lavea, māʼimoa, peʼe mahaki. (Lev. 22:20-22) ʼI te temi ʼaē neʼe momoli ai e te kau Iselaele te ʼu fuaʼi ʼakau peʼe ko te ʼu tegaʼi fulumeto maʼa Sehova, neʼe tonu ke natou foaki te “u uluaki fua,” “te u mea lelei tukupau fuli” ʼo tanatou ʼu taʼukai. (Num. 18:12, 29) Neʼe mole tali e Sehova te ʼu sākilifisio ʼaē neʼe mole lelei tukupau. Ko te fakamaʼua maʼuhiga ʼo ʼuhiga mo te ʼu sākilifisio manu neʼe ina fakatātā te maʼa mo heʼe mele ʼo te sākilifisio ʼaē ʼa Sesu. Pea ko Sehova ʼe ina sākilifisioʼi anai te meʼa ʼaē ʼe lelei mo maʼuhiga tukupau kiā ia moʼo totogi te mālamanei.—1 Pet. 1:18, 19.
7 Kapau ko he tahi ʼe ina fai he sākilifisio ʼuhi ko tana loto fakafetaʼi moʼoni kiā Sehova ki Tana agalelei, pea ʼe mole koa lā fiafia ʼi tana filifili te meʼa ʼaē ʼe lelei tukupau ʼi te ʼu meʼa ʼaʼana? Ko te lelei o te sākilifisio neʼe fakalogo kiā ia. Kae neʼe ina ʼiloʼi ʼe mole leleiʼia anai e Sehova he sākilifisio ʼe momoli ʼaki he ʼu mele, koteʼuhi ʼe hagē pē neʼe fakahā ʼe te tagata ʼaia tana meʼa noaʼi te sākilifisio ʼaē neʼe ina fai, pe neʼe ko he kavega kiā ia. (Lau ia Malakia 1:6-8, 13.) ʼAki te faʼahi ʼaia, tou fakakaukauʼi tatatou tauhi ʼaē ki te ʼAtua: ‘ ʼE au tauhi koa kiā Sehova ʼaki te loto ʼaē ʼe lelei? ʼE tonu koa ke au toe vakavakaʼi te lelei mo te tupuʼaga ʼo taku tauhi?’
8, 9. He koʼē ʼe tonu ke tou vakaʼi te manatu ʼaē neʼe maʼu e te kau Iselaele ʼi tanatou foaki tanatou ʼu sākilifisio?
8 Kapau ko te sākilifisio ʼa he Iselaele neʼe ko tana fia fakahā ʼaia ʼo tana loto fakafetaʼi ʼaē kiā Sehova peʼe ko tana kole te ʼofa ʼo te ʼAtua ʼaki he holokosetā, pea ʼe mahino ia ʼe mole faigataʼa anai tana filifili ia te manu ʼaē ʼe lelei. ʼE fiafia anai te tagata ʼatolasio ʼaia ʼi tana foaki tana ʼu meʼa lelei tukupau kiā Sehova. Iā ʼaho nei, ʼe mole fai e te kau Kilisitiano te ʼu sākilifisio ʼaē neʼe fakatotonu ʼi te Lao ʼa Moisese; kae ʼe natou fai te tahi ʼu sākilifisio ohagē lā ko te fakaʼaogaʼi ʼo tonatou temi, mo tonatou mālohi, pea mo tonatou ʼu koloa kiā Sehova. Neʼe ʼui e te ʼapositolo ko Paulo ko te “tala iā muʼa ʼo te kaugamālie” ʼo te ʼamanaki Fakakilisitiano pea mo “te fai ʼo te meʼa ʼe lelei pea mo te maʼuli vaevae” ʼe ko he ʼu sākilifisio ʼe leleiʼia e te ʼAtua. (Hep. 13:15, 16, MN) Ko te faʼahiga manatu ʼaē ʼe fai ʼaki e te hahaʼi ʼa Sehova te ʼu gāue ʼaia, ʼe hā ai tanatou loto fakafetaʼi ki te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe foaki e te ʼAtua kiā nātou. Koia ko te kau Kilisitiano iā ʼaho nei ʼaē e natou fai te ʼu gāue ʼaia ʼe tatau tanatou manatu mo nātou ʼo te temi muʼa ʼaē neʼe natou fai he ʼu sākilifisio ʼaki he lotolelei.
9 Kae ʼe feafeaʼi te fakamaʼua ʼaē e te Lao ʼa Moisese ki he tahi neʼe agahala ke ina fai te sākilifisio ʼo te agahala peʼe ko te sākilifisio ʼo te lakahala? Mai tona ʼaluʼaga ʼaē he neʼe ko te fakamaʼua, ʼi takotou manatu neʼe feala koa ki he tahi ke ina foaki he sākilifisio ʼaki he loto mo he manatu ʼe lelei? Peʼe ʼaki he loto fakakinau? (Lev. 4:27, 28) Neʼe mole feala ke hoko te faʼahi ʼaia ki he tahi neʼe loto moʼoni ke ina taupau tana ʼu felōgoi lelei ʼaē mo Sehova.
10. Ko te ʼu “sakilifisio” fea ʼaē ʼe feala ke fai e te kau Kilisitiano moʼo fakatokatoka he ʼu felōgoi?
10 ʼO toe fēia iā ʼaho nei, neʼe lagi kotou fakatokagaʼi neʼe kotou fakaloto mamahiʼi he tehina ʼaki he ʼu palalau neʼe mole kotou fakakaukauʼi. Pea ʼe lagi vevele tokotou leʼo ʼo loto ʼuhi ko takotou aga ʼaia. Ko he tahi ʼe tauhi fakamālotoloto kiā Sehova ʼe mole ina fai anai koa ia meʼa fuli ʼe ina lavaʼi moʼo fakatokatoka te hala ʼaia? ʼE feala ke fakaʼuhiga ki he fai fakalelei kiā ia ʼaē neʼe mamahi peʼe ko te kumi ʼo te tokoni fakalaumālie ʼofa ʼa te kau tagata ʼāfea mo kapau neʼe ko he agahala mamafa. (Mat. 5:23, 24; Sakp. 5:14, 15) Koia ʼe hagē pē ko hatatou fai he sākilifisio mokā tou fakatokatoka he agahala neʼe tou fai ki he tehina peʼe ki te ʼAtua. Kae kā tou fai te “sakilifisio” ʼaia, pea ʼe tou fakatokatoka ai tatatou ʼu felōgoi mo Sehova pea mo totatou ʼu tehina, pea mo maʼu ai he leʼo ʼo loto ʼe lelei. Pea ʼaki te faʼahi ʼaia, ʼe tou fakamoʼoni ai ko Sehova ʼe ina ʼiloʼi te meʼa ʼaē ʼe lelei ʼaupitō kiā tātou.
11, 12. (a) Koteā ʼaē neʼe fakaʼuhiga kiai te ʼu sākilifisio ʼo te fakafetaʼi? (b) Koteā te ako ʼe tou maʼu mai te ʼu sākilifisio ʼo te fakafetaʼi ʼe ʼaoga anai ki te tauhi maʼa iā ʼaho nei?
11 Ko te ʼu mōlaga fakafetaʼi ʼe ko te tahi ʼu sākilifisio neʼe fakamaʼua e te Lao ʼa Moisese. Neʼe fakaʼuhiga te ʼu mōlaga ʼaia ki te tokalelei ʼaē mo Sehova. Neʼe feala kiā ia ʼaē ʼe ina foaki te mōlaga ʼaia pea mo tona fāmili ke natou kai te kanoʼi manu ʼaē neʼe sākilifisioʼi, lagi ʼi he koga fale ʼo te fale lotu. Neʼe toe maʼu e te pelepitelō fai sākilifisio he koga ʼo te kanoʼi manu, ʼo fēia mo te ʼu pelepitelō ʼaē neʼe natou gāue ʼi te fale lotu. (Lev. 3:1; 7:31-33) Neʼe fai e te tagata ʼatolasio ʼaia ia te sākilifisio ʼuhi ko tana loto ʼaē ke ina maʼu he ʼu felōgoi lelei mo te ʼAtua. Neʼe hagē pē, neʼe kakai fakatahi ʼi te fiafia mo te tokalelei ia te tagata ʼaia mo tona fāmili, mo te ʼu pelepitelō, pea mo Sehova.
12 ʼI hona ʼaluʼaga fakatātā, ko he toe pilivilēsio ia tatatou fakaafe ia Sehova ki he kai pea mo tana tali te fakaafe ʼaia. ʼE mahino ia, ʼe loto anai te tagata fai fakaafe ke ina foaki te meʼa ʼaē ʼe lelei tukupau moʼo fakamaʼuhigaʼi te ʼAtua. Ko te momoli ʼo te ʼu sākilifisio fakafetaʼi, ʼaē ʼe kau ki te lēkula ʼo te moʼoni ʼi te Lao, neʼe ina fakahā te fakafealagia ʼaē, ʼaki te sākilifisio lelei tukupau ʼa Sesu, kiā nātou ʼaē ʼe loto kiai ke natou maʼu he ʼu felōgoi lelei mo tokalelei mo tonatou Tupuʼaga. Iā ʼaho nei, ʼe feala ke tou kaumeʼa mo Sehova mokā tou loto lelei ke tou sākilifisioʼi totatou ʼu koloa pea mo totatou mālohi ʼi tana ʼu gāue.
TE ʼU FAKATOKAGA ʼO ʼUHIGA MO TE ʼU SĀKILIFISIO
13, 14. He koʼē neʼe mole tali e Sehova te ʼu meʼa ʼaē neʼe fia sākilifisioʼi e te Hau ko Saulo?
13 ʼE moʼoni, ke tali e Sehova te ʼu sākilifisio ʼaē neʼe fakamaʼua e te Lao ʼa Moisese, neʼe tonu ke foaki ʼaki he manatu mo he loto ʼe lelei. Kae ʼe tou maʼu ʼi te Tohi-Tapu te ʼu faʼifaʼitaki ʼo he ʼu sākilifisio neʼe mole tali e te ʼAtua. He koʼē neʼe ina fakafisi ki te ʼu sākilifisio ʼaia? Tou vakaʼi ia ʼaluʼaga e lua.
14 Neʼe ʼui e te polofetā ko Samuele ki te Hau ko Saulo kua hoko mai te temi ʼaē neʼe tonu ai kiā Sehova ke ina fakahoko te fakamāu ki te kau Amaleke. Koia neʼe tonu kiā Saulo ke ina maumauʼi te puleʼaga fakafeagai ʼaia pea mo tana faga manu. Kae ʼi tana ʼosi mālo ʼi te tau, neʼe fakagafua ʼe Saulo ki tana kau sōlia ke natou tuku ke maʼuli ia Akake, te hau ʼo te kau Amaleke. Neʼe toe haofaki foki e Saulo mo te ʼu manu lelei ʼo tupu ke ina momoli ni sākilifisio maʼa Sehova. (1 Sam. 15:2, 3, 21) Koteā ʼaē neʼe fai e Sehova? Neʼe lītuʼa ia kiā Saulo ʼuhi ko tana talagataʼa. (Lau ia 1 Samuele 15:22, 23.) Koteā ʼaē ʼe tou lava ako mai ai? Ke tali e te ʼAtua tatatou ʼu sākilifisio, ʼe tonu ke tou fakalogo ki tana ʼu fakatotonu.
15. Koteā ʼaē neʼe hā ʼi te aga ʼaē ʼe kovi ʼa ʼihi Iselaele ʼi te temi ʼo Esaia ʼo ʼuhiga mo tanatou ʼu sākilifisio?
15 ʼE tou maʼu te tahi fakamatala fēia ʼi te tohi ʼa Esaia. ʼI te temi ʼo Esaia, neʼe foaki e te kau Iselaele te ʼu sākilifisio kiā Sehova kae neʼe mole ʼalu ai tonatou loto. Kae ʼuhi ko tanatou aga ʼaē ʼe kovi, neʼe mole lelei tanatou ʼu sākilifisio. Neʼe ʼui fēnei e Sehova: “Kotea te uhiga o te liliuga o akotou sakilifisio? Kua au makona i te failaulau o te u ovi tagata pea mo te gako o te u uhii pipi tagata; e mole au mau he fiafia ite toto o te u pipi tagata, mo te u ovi fafine pea mo te u tao tagata. . . . Kotou tuku te aumai o te u molaga noa: E au fakalialia ki te iseso.” Neʼe koteā ia te fihifihia? Neʼe ʼui fēnei e te ʼAtua kiā nātou: “Ka kotou liuliuga te u faikole, e mole au fagono atu kia koutou: E fonu okotou nima i te toto. Koutou maanu, koutou fakamaa, koutou too ia mua o oku mata akotou gaue kovi; koutou tuku te fai o te mea ae e kovi.”—Esa. 1:11-16.
16. Koteā ʼaē ʼe tou lava ʼiloʼi ai peʼe tali koa e te ʼAtua he sākilifisio?
16 Ko Sehova neʼe mole ina leleiʼia te ʼu sākilifisio ʼaē neʼe foaki age e nātou ʼaē neʼe mole fakahemala. Kae ko te ʼAtua neʼe ina tali te ʼu faikole pea mo te ʼu mōlaga ʼo nātou ʼaē neʼe faiga fakamālotoloto ke natou fakaʼalutahi tonatou maʼuli mo tana ʼu fakatotonu. Ko te lēkula ʼo te Lao neʼe ina akoʼi kiā nātou ʼaia, ʼe natou agahala pea neʼe ʼaoga kiā nātou he fakamolemole. (Kal. 3:19) Pea ko te ako ʼaia neʼe ina fakatupu te loto fakahemala. ʼO toe fēia iā ʼaho nei, ʼe tonu ke tou fakamoʼoni ki te ʼaoga ʼo te sākilifisio ʼa Kilisito ʼaē ʼe ina fakafealagia moʼoni te fakamolemole ʼo te ʼu agahala. Kapau ʼe tou mahino mo fakafetaʼi ki te sākilifisio ʼa Kilisito, pea ʼe ‘leleiʼia’ anai e Sehova ia meʼa fuli ʼaē ʼe tou foaki age kiā te ia ʼi tatatou tauhi.—Lau ia Pesalemo 51:19, 21 [Pes. 51:17, 19, MN].
TOU TUI KI TE SĀKILIFISIO ʼA SESU!
17-19. (a) ʼE tou lava fakahā feafeaʼi kiā Sehova tatatou loto fakafetaʼi ki te sākilifisio faitotogi ʼa Sesu? (b) Koteā ʼaē kā tou vakaʼi anai ʼi te ʼalatike kā hoa mai?
17 Ko te faigamālie ʼaē ʼe tou maʼu iā nātou ʼaē neʼe māʼuʼuli ʼi muʼa atu ʼo te temi ʼo te kau Kilisitiano, ʼe ko tatatou mole kei sisio ʼaē ki “te ata” pē ʼo te ʼu fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua. (Hep. 10:1) Ko te lao ʼaē ʼo te ʼu sākilifisio neʼe ina akoako te kau Sutea ke natou fakahoko he ʼu gāue lelei ke feala ai hanatou felōgoi lelei mo te ʼAtua. Neʼe tonu ke natou fakahā he loto fakafetaʼi moʼoni ki te ʼAtua, mo fia foaki te meʼa ʼe lelei tukupau kiā te ia, pea mo mahino ki te ʼaoga ʼo te fakamolemole ʼo tanatou ʼu agahala. Kae ʼaki te ʼu fakamahino ʼi te Koga Tohi-Tapu Fakakeleka Fakakilisitiano, ʼe tou mahino ai ko te sākilifisio faitotogi ʼe ina fakafealagia anai kiā Sehova ke ina molehi ʼo talu ai te ʼu fua ʼo te agahala pea mo tou maʼu he leʼo ʼo loto ʼe lelei iā ʼaho nei. Ko te sākilifisio faitotogi ʼa Sesu ʼe ko he fakatuʼutuʼu lelei tukupau ia!—Kal. 3:13; Hep. 9:9, 14.
18 ʼE mahino ia, ʼe mole gata ʼaki pē tatatou mahino ki te sākilifisio faitotogi ʼe tou maʼu ai tona ʼu lelei. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Nee hage te lao ko he tagata faiako e ina taki tatou o kaku kia Kilisito, ke fakamatatonu tatou e te tui.” (Kal. 3:24) Pea ko te tui ʼaia ʼe mole hala gāue. (Sakp. 2:26) Koia neʼe fakalotomālohiʼi ai e Paulo te kau Kilisitiano ʼo te ʼuluaki sēkulō ke natou maʼuliʼi te poto ʼaē neʼe natou maʼu mai te lēkula ʼo te poto ʼaē ʼo te Lao ʼa Moisese. ʼAki tanatou fai ʼaia, neʼe feala ai hanatou fakaʼalutahi tanatou aga mo te ʼu pelesepeto ʼa te ʼAtua ʼaē neʼe natou akoʼi ki te hahaʼi.—Lau ia Loma 2:21-23.
19 Logolā iā ʼaho nei, ʼe mole fakamaʼua ki te kau Kilisitiano ke natou muliʼi te Lao ʼa Moisese, kae ʼe kei tonu pē ke natou foaki he ʼu sākilifisio ʼe tali anai e Sehova. ʼE tou vakaʼi anai ʼi te ʼalatike kā hoa mai peʼe tou lava fakahoko feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia.
[Fakamatala ʼo te pāsina 19]
Ko te ʼu fakamaʼua tāfito ʼa Sehova ki tana ʼu kaugana ʼe mole heʼeki fetogi
[Paki ʼo te pāsina 20]
Ko te manu fea ʼaē ʼe kotou momoli anai kiā Sehova?
[Paki ʼo te pāsina 21]
Ko nātou ʼaē ʼe natou foaki he ʼu sākilifisio lelei kiā Sehova ʼe natou maʼu ia tona ʼofa