Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • mwbr17 Maio p. 1
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola
  • Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2017
  • Manatu Tafito
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 1-7 ʼO MAIO
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 8-​14 ʼO MAIO
  • VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 15-​21 ʼO MAIO
  • VAHAʼA ʼO TE 22-​28 ʼO MAIO
Tafitoʼaga ʼo Te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola—2017
mwbr17 Maio p. 1

Tafitoʼaga ʼo te Kaupepa Ako Te Maʼuli Fakakilisitiano Mo Te Faifakamafola

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 1-7 ʼO MAIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SELEMIA 32-​34

“He Fakailoga ʼe Toe Fakatuʼu Anai Ia Iselaele”

(Selemia 32:​6-9) Pea neʼe ui leva e Selemia: “Neʼe tuku mai kia au te folafola ʼa Sehova, ʼo ui: 7 ‘Koʼeni ʼe haʼu anai ia Anamele, te foha ʼo tau faʼe tagata ko Salume, ʼo ui atu kia koe: Totogi taku gaueʼaga ʼae ʼe tuʼu ʼi Anatote, koteʼuhi ʼe ke maʼu te lao ʼo te toe totogi ke ke maʼu ia ia.ʼ ” 8 Pea neʼe haʼu leva kia au ia Anamele, foha ʼo taku faʼe tagata, ʼo mulimuli ki te folafola ʼa Sehova, ʼi te malaʼe ʼo te pilisoni, pea neʼe ina ui mai leva kia au: “Totogi taku gaueʼaga ʼae ʼe tuʼu ʼi Anatote, ʼi te fenua ʼo Pesamino, koteʼuhi ko koe ʼae ʼe tonu ke maʼu tofiga ia ia pea ʼe tonu ke totogi ia ia, totogi ia ia.” Neʼe au iloʼi leva ko te folafola ʼaia ʼa Sehova. 9 Neʼe au totogi leva mai ia Anamele, foha ʼo taku faʼe tagata, te gaueʼaga ʼi Anatote, pea neʼe au fuafua leva kia ia te paʼaga, ko te ʼu foʼi sikele paʼaga ʼe fitu pea mo foʼi piesi siliva ʼe hogofulu.

(Selemia 32: 15) Koteʼuhi ʼe folafola e Sehova ʼo te atu fua tau, te ʼAtua ʼo Iselaele, ʼo ui: “ ʼE toe totogi anai ni fale, mo ni gaueʼaga, mo ni gaueʼaga vite ʼi te fenua ʼaeni.”

it-1-F p. 116 pal. 1

Anatote

Neʼe tupu ia Selemia ʼi Anatote. Neʼe mole fakamaʼuhigaʼi ia ia e te hahaʼi ʼi tona ʼuhiga polofeta. Neʼe natou faigaʼi ke natou matehi ia ia koteʼuhi neʼe ina tala ia te logo neʼe haʼu mai ia Sehova (Sel. 1:1; 11:​21-23; 29:27). Koia neʼe fakaha ai e Sehova ʼe ina fakato anai ia te malaʼia ki te kolo, pea ʼe hoko moʼoni anai ʼi te tona temi totonu, ʼi te temi ʼae neʼe ʼomai ai te kau Papilone ʼo ʼohofi te fenua (Sel. 11:​21-23). ʼI muʼa ʼo te to ʼo te kolo ko Selusalemi, neʼe totogi e Selemia ia te gaueʼaga ʼo tona tehina mataʼi tama, ʼi Anatote. Neʼe ko he fakata ʼo te toe liliu mai ʼa te kau Iselaele mai Papilone ki tonatou fenua. (Sel. 32:​7-9). Neʼe ko tagata ʼe toko 128 mai Anatote neʼe kau ki te ʼuluaki kutuga ʼae neʼe takitaki e Solopapele ke natou toe liliu ki tonatou fenua. Neʼe hoko pe te lea fakapolofeta ʼae neʼe fai e Selemia.​—Est 2:23; Neh 7:27; 11:⁠32.

(Selemia 32:​10-12) Neʼe au tohi leva he pepa fakamoʼoni, ʼae neʼe au fakamaʼu leva, pea neʼe au toʼo leva ni tagata fakamoʼoni, pea neʼe au fuafua leva te paʼaga ʼi he fua. 11 Neʼe au toʼo leva te pepa fakamoʼoni, ʼae kua fakamaʼu, ʼo mulimuli ki te lao mo te agaʼi fenua, pea mo ʼae neʼe ava. 12 Neʼe au tuku leva te pepa fakamoʼoni kia Paluke, foha ʼo Nelisa, foha ʼo Makesesa, ia muʼa ʼo Anamele, foha ʼo taku faʼe tagata mo muʼa ʼo te ʼu tagata fakamoʼoni ʼae neʼe natou fakamoʼoni te pepa fakamoʼoni, pea mo muʼa ʼo te kau Sutea fuli ʼae neʼe nonofo ʼi te malaʼe ʼo te fale pilisoni.

w07 1/4 p. 19 pal. 3

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Selemia

32:​10-15​—Neʼe kotea te fakatuʼutuʼu ʼo te fai ʼo te ʼu kotala e lua ki he meʼa pe e tahi? Ko te kotala ʼae neʼe mole pupunu neʼe feala hona sioʼi. Ko te kotala ʼae neʼe pupunu neʼe ʼaoga moʼo fakamoʼoni ki te kotala ʼae neʼe mole pupunu. Ka mulimuli ki te ʼu lao ʼa te puleʼaga tatau aipe peʼe ko he kaiga pea mo he tehina, neʼe tuku mai e Selemia ia te faʼifaʼitaki kia tatou.

(Selemia 33:​7, 8) ʼE au toe ʼaumai anai te kau popula ʼo Suta mo te kau popula ʼo Iselaele, pea ʼe au fakanofo anai natou ʼo hage ko te temi muʼa. ʼE au fakamaʼa anai natou ʼi ʼanatou agahala fuli ʼae neʼe natou fai kia au, ʼe au fakamolemole anai te ʼu agakovi fuli ʼae neʼe natou agahala ai kia au, pea neʼe natou agatuʼu ai kia au.

jr-F p. 152 pal. 22-​23

“ ʼE mole kotou iloʼi koa la ia au ʼuhi ko te faʼahi ʼaia ? ”

22 Kotou fakakaukauʼi age muʼa mo kapau la ʼe fai atu e he tahi he ʼu palalau peʼe ko he aga neʼe mole ina fakakaukauʼi pea ʼe fakatupu lotomamahi kia kotou. ʼE kotou faʼifaʼitakiʼi anai koa ia Sehova? ʼI te temi muʼa neʼe ui e Sehova ki te kau Iselaele, ʼe ina “fakamaʼa” anai ia natou ʼae ʼe ina fakamolemole ʼanatou agahala. (Lau ia Selemia 33:⁠8.) ʼE ina fakamaʼa ia natou ʼae ʼe fakahemala pea mo lituʼa ki ʼanatou agahala. Kaʼe ʼe mole fakaʼuhiga leva ʼe mole kei natou heʼe haohaoa pea mo agahala. Kaʼe ʼe ʼi ai te ako ʼe feala ke tou maʼu mai ia Sehova. ʼE tonu ke tou galoʼi te ʼu agahala ʼae neʼe fai mai e he tahi, pea ʼe hage pe neʼe tou fakamaʼa tona pāki. Tou toʼo he kiʼi faʼifaʼitaki.

23 Kotou fakakaukauʼi age muʼa mo kapau la neʼe foaki atu he meʼa ʼofa maʼuhiga pea mo totogi kovi. Kapau la ʼe kotou tokagaʼi kua efuʼia pea mo ʼuli, ʼe kotou siʼaki anai koa ki te pupele? Kailoa ia. ʼE kotou fufulu anai pea mo fakamaʼa ke toe matalelei. ʼO toe feia pe mo tatou. ʼE tonu ke tou faiga malohi ke ʼaua naʼa tou taupau he ita peʼe ko he loto kovi ki he tehina peʼe ko he tuagaʼane neʼe ina fai mai he ʼu palalau peʼe ko he aga e kovi kia tatou. Tou faiga malohi ke ʼaua naʼa tou tokagaʼi fau te ʼu palalau peʼe ko te ʼu aga ʼae neʼe fai mai. Kapau ʼe tou galoʼi te ʼu faʼahi fuli ʼaia, ʼe hage pe neʼe tou “fakamaʼa” te pāki ʼo ia ʼae neʼe tou fakamolemole ʼana agahala. ʼAua naʼa tou taupau he manatu ʼe kovi ʼo ʼuhiga mo ia. Kapau ʼe tou fai feia pea ʼe tou toe fia kaumeʼa anai mo ia.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Selemia 33:15) ʼI te ʼaho ʼaia pea mo te temi ʼaia, ʼe au fakatupu anai kia Tavite he huli maʼoniʼoni; ʼe ina fai anai te faitotonu mo te moʼoni i te fenua.

jr-F pal. 173 pal. 10

ʼE tou maʼu anai he ʼu lelei mai te fuakava foʼou

10 Neʼe palalau ia Selemia ʼo ʼuhiga mo te Mesia ʼo ina ui ʼe ko te “huli” ʼo Tavite. Pea neʼe moʼoni pe te pāki ʼae neʼe ina fakaʼaogaʼi. ʼI te temi ʼae neʼe polofeta ai ia Selemia, neʼe kua tuʼusi ia te fuʼu ʼakau ʼae neʼe fakata ki te hologa ʼo Tavite. Kaʼe neʼe heʼeki mate ia te tafitoʼi ʼakau. Ki muli age, neʼe tupu mai leva ia Sesu ʼi te hologa ʼo Tavite. Koia ʼe feala ai ke tou fakahigoaʼi ia ia ko “Sehova ko tomatou faitotonu.” ʼE ha mai ai e maʼuhiga kia Sehova ia te faitotonu. (Lau ia Selemia 23:​5, 6) Neʼe fakagafua e Sehova ke hifo mai tona ʼAlo ʼulu tokotahi ʼo mamahi pea mo mate ʼi te kele. Ko te “huli” ʼaia ʼo Tavite. Neʼe feala ai ke ina fakaʼaogaʼi ia te sakilifisio faitotogi ʼaia moʼo fakamolemole te ʼu agahala. (Sel. 33:15) Koia neʼe feala ai leva ke lau “kua faitotonu ai te faʼahiga hahaʼi kehekehe ia muʼa ʼo te ʼAtua ʼo natou maʼu ai te maʼuli.” Kua feala leva ke fakanofo natou ʼaki te laumalie maʼoniʼoni pea ke natou kau ki te fuakava foʼou. Neʼe toe feala ki te tahi ʼu hahaʼi ke natou maʼu mo natou te ʼu fua lelei, logo la ʼe mole natou kau ki te fuakava foʼou ʼaia. ʼE ha ai te fia pipiki te ʼAtua ki te faitotonu.​—Lom. 5:⁠18.

(Selemia 33:​23, 24) Neʼe tuku leva te folafola ʼa Sehova kia Selemia, ʼo ui: 24 Pe neʼe mole ke fakatokagaʼi te meʼa ʼae neʼe ui ki ai e te ʼu hahaʼi ʼaena: Ko te ʼu famili ʼae ʼe lua neʼe filifili e Sehova, kua ina siʼaki naua? Koia ʼe natou nukinuki ai ki taku hahaʼi, pea ʼe mole kei natou sisio kia ia ʼo hage ko he puleʼaga.

w07 1/4 p. 19 pal. 4

Ko He ʼu Puani ʼAoga ʼo Te Tohi ʼa Selemia

33:​23, 24​—Kotea te fakaʼuhiga ʼo “te ʼu famili e lua” ʼae ʼe talanoa ʼi heni? Ko te tahi famili ʼe ko te famili hau mai te hologa ʼo te Hau ko Tavite, pea ko te tahi, ko te famili fakapelepitelo ʼo te hologa ʼo Alone. ʼAki te fakaʼauha ʼo Selusalemi pea mo te fale lotu ʼo Sehova, neʼe ha ai kua liakī e Sehova te ʼu famili ʼaia e lua pea ʼe mole toe ʼi ai anai he puleʼaga ʼi te kele peʼe ko te tauhi age kia Ia.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Selemia 32:​1-12) Neʼe tuku leva te folafola ʼa Sehova kia Selemia, ʼi te taʼu hogofulu ʼo Setesiasi hau ʼo Suta. Ko te taʼu hogofulu ma valu ʼaia ʼo te hau ʼo Nepukatenesale. 2 Neʼe takatakai e te solia ʼa te hau ʼo Papilone ia Selusalemi ʼi te temi ʼaia; pea neʼe tuku ia Selemia, ko te polofeta, ʼi te malaʼe ʼo te pilisoni ʼae neʼe tuʼu ʼi te fale ʼo te hau ʼo Suta. 3 Koteʼuhi neʼe fakatotonu e te hau ko Setesiasi ke tuku ia ia ki ai, ʼo ui kia ia: Kotea ʼe ke fakakikite ai, ʼo ui: ʼE folafola Sehova, ʼo ui: Koʼeni, ʼe au tuku te kolo ʼaeni kia nima ʼo te hau ʼo Papilone, pea ʼe ina toʼo anai ia ia; 4 pea ʼe mole hao anai ia Setesiasi, hau ʼo Suta ʼi te kau Kaletea, kaʼe ʼe tuku anai ia ia kia nima ʼo te hau ʼo Papilone, pea ʼe palalau totonu anai ia ia kia ia, pea ʼe sio anai ʼona mata ki ʼona mata. 5 ʼE ʼave anai e te hau ʼo Papilone ia Setesiasi ki Papilone, pea ʼe nofo anai ia ia ʼi Papilone ʼo kaku ki taku toe manatuʼi anai ia ia, ʼe ui e Sehova. Kapau ʼe koutou tauʼi te kau Kaletea, ʼe mole kotou malo anai. 6 Pea neʼe ui leva e Selemia: Neʼe tuku mai kia au te folafola ʼa Sehova, ʼo ui: 7 “Koʼeni ʼe haʼu anai ia Anamele, te foha ʼo tau faʼe tagata ko Salume, ʼo ui atu kia koe: Totogi taku gaueʼaga ʼae ʼe tuʼu ʼi Anatote, koteʼuhi ʼe ke maʼu te lao ʼo te toe totogi ke ke maʼu ia ia.” 8 “Pea neʼe haʼu leva kia au ia Anamele, foha ʼo taku faʼe tagata, ʼo mulimuli ki te folafola ʼa Sehova, ʼi te malaʼe ʼo te pilisoni, pea neʼe ina ui mai leva kia au: Totogi taku gaueʼaga ʼae ʼe tuʼu ʼi Anatote, ʼi te fenua ʼo Pesamino, koteʼuhi ko koe ʼae ʼe tonu ke maʼu tofiga ia ia pea ʼe tonu ke totogi ia ia, totogi ia ia! Neʼe au iloʼi leva ko te folafola ʼaia ʼa Sehova.” 9 “Neʼe au totogi leva mai ia Anamele, foha ʼo taku faʼe tagata, te gaueʼaga ʼi Anatote, pea neʼe au fuafua leva kia ia te paʼaga, ko te ʼu foʼi sikele paʼaga ʼe hogofulu ma fitu. 10 “Neʼe au tohi leva he pepa fakamoʼoni, ʼae neʼe au fakamaʼu leva, pea neʼe au toʼo leva ni tagata fakamoʼoni, pea neʼe au fuafua leva te paʼaga ʼi he fua.” 11 “Neʼe au toʼo leva te pepa fakamoʼoni, ʼae kua fakamaʼu, ʼo mulimuli ki te lao mo te agaʼi fenua, pea mo ʼae neʼe ava.” 12 “Neʼe au tuku leva te pepa fakamoʼoni kia Paluke, foha ʼo Nelisa, foha ʼo Makesesa, ia muʼa ʼo Anamele, foha ʼo taku faʼe tagata mo muʼa ʼo te ʼu tagata fakamoʼoni ʼae neʼe natou fakamoʼoni te pepa fakamoʼoni, pea mo muʼa ʼo te kau Sutea fuli ʼae neʼe nonofo ʼi te malaʼe ʼo te fale pilisoni.”

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 8-​14 ʼO MAIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SELEMIA 35-​38

“Ko Epeti-Meleke: Neʼe Ko He Tahi Neʼe Lototoʼa Pea Mo Agalelei”

(Selemia 38:​4-6) Pea neʼe ui leva e te kau pule ki te hau: “ ʼE tonu ke mate te tagata ʼaeni, ʼo tupu ʼe ina fakaloto gaʼegaʼe te ʼu tagata tau ʼae ʼe kei toe ʼi te kolo ʼaeni, mo te hahaʼi katoa, ʼi tana fai kia natou te ʼu taʼi palalau ʼaia. ʼE mole kumi e te tagata ʼaeni te lelei ʼo te hahaʼi, kaʼe ʼe loto ia ia ki tona malaʼia.” 5 Pea neʼe tali leva e te hau ko Setesiasi: “Koʼeni kua tuku atu ia ia ki ʼokotou nima, koteʼuhi ʼe mole fealagia e te hau he meʼa kia koutou.” 6 Koia neʼe natou toʼo leva ia Selemia, ʼo lī ki te foʼi tane ʼo Malekisa, foha ʼo te hau, ʼae neʼe tuʼu ʼi te malaʼe ʼo te fale pilisoni. Neʼe natou fakahifo leva ia Selemia ʼaki ni maea. Neʼe mole ʼi ai he vai ʼi te foʼi tane, kaʼe neʼe ʼi ai he pela, pea neʼe ulu leva ia Selemia ʼi te pela.

it-2-F p. 1119 pal. 4

Setesiasi

Ko Setesiasi neʼe ko te haʼu neʼe mole lototoʼa. ʼI te tahi ʼaho, neʼe kole age e te kau tama ʼaliki ke matehi ia Selemia ʼuhi ko te ʼu logo ʼae ʼe ina tala, ʼe ina fakalotovaivaiʼi ia te hahaʼi. “Koeni kua tuku atu ia ia ki okotou nima; koteuhi e mole fealagia e te hau he mea kia koutou.” Pea ki muli age, neʼe fakagafua e te hau ko Setesiasi ke alu ia Epeti-Meleke mo te toko 30 tagata ʼo haofaki ia Selemia. Neʼe toe faipalalau leva ia Setesiasi mo Selemia, pea mo ina fakapapau age ʼe mole ina matehi anai ia ia pea ʼe mole ina tuku anai ia ia kia natou ʼae neʼe natou fia matehi ia ia. Kaʼe neʼe mataku ia Setesiasi ʼi te kau Sutea ʼae neʼe kua puke e te kau Papilone. Koia neʼe mole fia fakalogo ai ki te kau Papilone, neʼe mole fia mulimuli ia ki te tokoni ʼae neʼe fai age e Sehova ʼaki ia Selemia. Neʼe toe fakaha e Setesiasi tana mataku, ʼi te temi ʼae neʼe ina kole age kia Selemia ke ʼaua naʼa ina fakamatala ki te ʼu tama ʼaliki tana faipalalau.​—Sel 38:​1-28.

(Selemia 38:​7-10) Neʼe logo leva ia Epeti-Meleke, tagata Etiopea, enuke ʼae neʼe nofo ʼi te fale ʼo te hau, kua tuku Selemia ki te foʼi tane. Neʼe nofo leva te hau ʼi te matapa ʼo Pesamino. 8 Pea neʼe ulu mai leva Epeti-Meleke mai te fale ʼo te hau, ʼo palalau ki te hau, ʼo ui: 9 “E hau, toku ʼaliki, ʼe kovi te mea ʼae kua fai e te kau tagata ʼaeni kia Selemia, te polofeta, ʼo natou si ia ia ki te foʼi tane, ʼe mate anai ia ia ʼi ai ʼi te fia kai, koteʼuhi ʼe mole kei ʼi ai he pane ʼi te kolo.” 10 Pea neʼe tuku leva ʼe te hau te fakatotonu ʼaeni kia Epeti-Meleke, te tagata Etiopia: “Toʼo ʼi heni, ni kau tagata e toko tolugofulu, ke olo mo koe ʼo toho ake mai te foʼi tane, ia Selemia, te polofeta, ia mua ʼo tona mate.”

w12-F 1/5 p. 31 pal. 2-3

ʼE ina fakapale ia natou fuli ʼae ʼe tauhi kia te ia

Ko ai koa ia Epeti-Meleke? Neʼe ko te tagata neʼe gaue ʼi te fale ʼo te hau ko Setesiasi, te hau ʼo Suta. Neʼe maʼuli ʼi te temi ʼo Selemia te polofeta ʼae neʼe fekauʼi e Sehova ke alu ʼo fakaha ki te puleʼaga kua vave fakaʼauha natou. Logo la neʼe maʼuli fakatahi ia Epeti-Meleke pea mo te ʼu tama ʼaliki neʼe mole tui ki te ʼAtua, kaʼe neʼe manavasiʼi ia ki te ʼAtua pea mo fakaʼapaʼapa kia Selemia. Neʼe ʼahiʼahiʼi tana agatonu ʼi te temi ʼae neʼe tukugakoviʼi ai e te kau tama ʼaliki agakovi ia Selemia, ʼo natou ui e fakafeagai ki te hau. Pea neʼe natou li ia ia ki te foʼi tane neʼe fonu pela ke mate ai. (Selemia 38:​4-6) Kaʼe ʼae ka fai Epeti-Meleke?

Neʼe lototoʼa pea neʼe mole mataku ʼi te ʼu tama ʼaliki. Neʼe ina fakaha kia Setesiasi, ia muʼa ʼo te kaugā malie, tana mole ina leleiʼia te meʼa ʼae neʼe fai kia Selemia. Neʼe ina tuhiʼi ia te ʼu tama ʼaliki pea mo ui fenei ki te hau: “E kovi te mea ae kua fai e te kau tagata aeni kia Selemia.” (Selemia 38:⁠9) Neʼe tokagaʼi e Setesiasi te ʼu palalau ʼae neʼe fai age e Epeti-Meleke. Koia neʼe ina fekauʼi ai ia ia ke alu mo te toko 30 tagata ʼo haofaki ia Selemia.

(Selemia 38:​11-13) Neʼe toʼo leva e Epeti-Meleke ni kau tagata, ʼo olo mo ia ki te fale ʼo te hau, ʼi te koga meʼa ʼi lalo ʼo te fale koloa, pea neʼe ina toʼo leva mai ai ni kofu ʼafeā pea kua mahaehae, ʼo fakahifo natou kia Selemia ʼi te foʼi tane, mo ni maea. 12 Pea neʼe ui leva e Epeti-Meleke, te tagata Etiopea, kia Selemia: “Fakapipiki te ʼu kofu mahaehae ʼaena ki ʼou ʼafiga mo te ʼu maea.” Pea neʼe fai leva ki ai ia Selemia. 13 Pea neʼe natou toho ake leva ia Selemia ʼaki te ʼu maea, pea neʼe natou hake ʼaki ia ia mai te vai keli ki tuʼa. Pea neʼe nofo leva ia Selemia ʼi te malaʼe ʼo te fale pilisoni.

w12-F 1/5 p. 31 pal. 4

ʼE ina fakapale ʼana kaugana fuli

Ki muli age neʼe fakaha leva e Epeti-Meleke he tahi age kalitate: ko te manavaʼofa. Neʼe ina toʼo leva “mai ai ni kofu afea pea kua mahaehae, o fakahifo natou kia Selemia i te foi tane, mo ni maea.” He koʼe neʼe ina toʼo he kofu ʼafeā kua makahaehae? Ke ina ʼai ki ʼona ʼafiga, ke ʼaua naʼa mamahi moka toho mai anai ia ia mai te foʼi tane ʼaki te ʼu maea.​—Selemia 38:​11-13.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Selemia 35:19) ʼUhi ko te potu ʼaia, koʼeni te meʼa ʼae neʼe ui e Sehova ʼo te atu kautau, te ʼAtua ʼo Iselaele: “ ʼE mole matehi anai ʼi he temi he tagata mai ia Sonatape te foha ʼo Lekape, ke tuʼu ʼi ʼoku muʼa.”

it-2-F p. 758

Te kau Lekape

Neʼe ʼofa ia Sehova kia natou koteʼuhi neʼe natou fakaʼapaʼapa pea mo fakalogo kia te ia. Neʼe fakalogo katoa te kau Lekape ki tanatou tamai, kaʼe neʼe talagataʼa ia te kau Sutea kia Sehova tonatou Tupuʼaga. (Sel 35:​12-16) Neʼe fai e Sehova te fakapapau ʼaeni ki te kau Lekape: “E mole masiva anai ia Sonatape, foha o Lekape, i he tagata ke tuu i oku mua, o heegata.”​—Sel 35:⁠19.

(Selemia 37:21) Pea neʼe fakatotonu leva e te hau ko Setesiasi ke ʼave ia Selemia ki te malaʼe ʼo te fale pilisoni, pea ke foaki kia ia ʼi te ʼaho taki tahi he foʼi pane e tahi mai te ala ʼo te kau tao pane, ʼo kaku ki te ʼosi ʼo te pane ʼi te kolo. Pea neʼe nofo leva ia Selemia ʼi te malaʼe ʼo te fale pilisoni.

w98 15/1 p. 18 pal. 16-17

Koutou Haga Haʼele Tahi Mo Te ʼAtua

16 Ko Sehova, ʼi tona ʼofa, ʼe ina fakaha mai kia tatou te fakafimalie ʼae ka tou maʼu anai ʼi te takitaki ʼo te Puleʼaga Fakamesianike. (Pesalemo 72:​1-4, 16; Isaia 25:​7, 8) Tahi ʼae meʼa, ʼe tokoni mai kia tatou ke tou tauʼi te ʼu fihifihia ʼo te maʼuli, ʼo ina foaki mai kia tatou he ʼu tokoni ke tou iloʼi papau pe kotea te ʼu meʼa ʼae ʼe tonu ke tou fakamuʼamuʼa. (Mateo 4:4; 6:​25-34) ʼE fakafimalieʼi tatou e Sehova ʼaki te ʼu fakamatala ʼae ʼe ina fakaha mai ʼo ʼuhiga mo tana tokoni ki tana kau kaugana ʼi te ʼu temi ʼafeā. (Selemia 37:21; Sake 5:11) ʼE ina fakalotomalohiʼi tatou ʼo ina fakaha mai, tatau aipe pe kotea te ʼu fihifihia ʼae ʼe hoko kia tatou, kaʼe ʼe ʼofa tuʼumaʼu pe ki tana kau kaugana agatonu. (Loma 8:​35-39) ʼE ina ui fenei kia natou ʼae ʼe natou falala kia te ia: “Kailoa ʼe mole au tuku anai koe, kailoa ʼe mole au liakī anai koe.”​—Hepeleo 13:⁠5.

17 Ko te faʼahi ʼaia ʼe ina fakalotomalohiʼi te kau Kilisitiano moʼoni, pea ʼe natou haga haʼele mo te ʼAtua ka mole natou higa ki te ʼu faʼahiga aga ʼo te malamanei. ʼE lahi te hahaʼi masiva ʼo te ʼu fenua kehekehe ʼe natou manatu, kapau ʼe kita toʼo te ʼu meʼa ʼa he tahi ʼe maʼu koloa ke feala hakita fafaga ʼaki tokita famili, pea ʼe mole ko he kaihaʼa ia. Kaʼe ko natou ʼae ʼe natou haʼele ʼaki te tui, ʼe natou fakafisi ki te faʼahiga manatu ʼaia. ʼE maʼuhiga age kia natou te ʼofa ʼa te ʼAtua ʼi te ʼu koloa ʼaia, pea ʼe natou falala ʼe fakapale anai natou e te ʼAtua ʼuhi ko tanatou faitotonu. (Taʼaga Lea 30:​8, 9; 1 Kolonito 10:13; Hepeleo 13:18) Neʼe mahino ki te fafine vitua ʼi Initia, ko tona lotomalohi ʼae ke gaue pea mo tana poto ʼi te maʼu ʼo he ʼu puleʼaki, neʼe ko he ʼu tokoni moʼoni ʼaia kia ia. Neʼe mole meo ʼo ʼuhiga mo tona aluʼaga, kaʼe neʼe mahino kia ia, kapau ʼe ina fakamuʼamuʼa te Puleʼaga ʼo te ʼAtua pea mo tana faitotonu ʼi tona maʼuli, pea ʼe tapuakiʼi anai e Sehova tana ʼu faiga ʼae ke ina maʼu te ʼu meʼa ʼae ʼe ʼaoga kia ia pea mo tana tama. (Mateo 6:​33, 34) Ko te toko lauʼi afe kau Kilisitiano ʼi te kele katoa ʼe natou fakaha ʼi tonatou maʼuli, ko Sehova ʼe ko tonatou holaʼaga pea ko tonatou puipui, tatau aipe pe kotea te ʼu fihifihia ʼae ʼe hoko kia natou. (Pesalemo 91:⁠2) Kaea ia koutou?

w95 1/8 p. 5 pal. 6-7

Te ʼu Temi ʼe Lelei Age

Ki muli age, ʼi te ʼa takai e te hau ʼo Papiloni ia te Selusalemi aposita, ko te hahaʼi neʼe natou “kai te ʼu moʼi pane neʼe fua pea ʼi te mataku.” (Esekiele 4:16) ʼI te mole kei ʼi ai ʼo he ʼamanaki ki tonatou aluʼaga, ko ʼihi ʼu fafine neʼe natou kai te kakano ʼo tonatou ʼu fanau totonu. (Tagilaulau 2:20) Kaʼe, logope te pilisoniʼi ʼo Selemia ʼuhi ko tana fai fakamafola, neʼe tokaga ia Sehova ke “foaki age ʼi te ʼaho fuli [kia Selemia] he moʼi pane mai te ala ʼa te kau tagata tao pane, ʼo aʼu ki te ʼosi ʼo te pane ʼo te kolo.”​—Selemia 37:⁠21.

Neʼe galoʼi koa e Sehova ia Selemia ʼi te temi ʼae neʼe mole kei ʼi ai te pane? Kailoa ia, koteʼuhi ʼi te temi ʼae neʼe ʼohofi ai te kolo e te kau Papiloni, neʼe foaki kia Selemia tana meʼa kai pea mo he meʼa ʼofa, pea neʼe tuku ke alu.​—Selemia 40:​5, 6; vakaʼi pea mo Pesalemo 37:⁠25.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Selemia 36:27–37:⁠2) Neʼe ui leva Sehova kia Selemia, ʼi te ʼosi ʼo te tutu e te hau ʼo te tohi, ʼae neʼe tohi ai e Paluke te ʼu folafola fuli ʼae neʼe lau age e Selemia, ʼo ui: 28 “Toʼo he tahi age tohi, pea ʼe ke tohi anai ʼi ai te ʼu folafola fuli ʼae neʼe tuʼu ʼi te ʼuluaki tohi ʼae neʼe tutu ʼe Sosakimi, hau ʼo Suta. 29 Pea ʼe ke fakaha anai te meʼa ʼaeni ʼo ʼuhiga mo Sosakimi, hau ʼo Suta: “E ui e Sehova: Neʼe ke tutu te tohi ʼaena, ʼo ui: Kotea neʼe ke tohi ai te ʼu folafola ʼaeni: ʼE haʼu anai te hau ʼo Papilone, ʼo maumauʼi te fenua ʼaeni, pea ʼe ina tamateʼi anai te ʼu tagata mo te ʼu manu? 30 Koia ʼe folafola Sehova kia Sosakimi, hau ʼo Suta, ʼo ui: ʼE mole heka anai he tahi ʼi tou hakoga ʼi te hekaʼaga fakahau ʼo Tavite, pea ʼe siʼaki anai te sino ʼo Sosakimi ki te vevela ʼo te ʼaho mo te momoko ʼo te poʼuli. 31 ʼE au tauteaʼi anai ia ia mo tona hakoga, mo ana tagata faifekau, ʼo tupu ko ʼanatou agakovi, pea ʼe au ʼaumai anai kia natou, mo te hahaʼi ʼo Selusalemi, mo te ʼu tagata ʼo Suta, ia malaʼia fuli ʼae kua au fakaha kia natou, kaʼe neʼe mole natou fia fakalogo kia au. 32 Pea neʼe too leva e Selemia ia he tahi age tohi, ʼo foaki kia Paluke, te sikalaipe, fohaʼ o Nelisa. Pea neʼe tohi leva ʼi ai e Paluke, ʼi te lau e Selemia te ʼu folafola fuli ʼo te tohi ae nʼee tutu ʼe Sosakimi, hau ʼo Suta. Pea neʼe ma toe fakalahi ia ia ʼaki ni ʼihi age folafola tatau.

37 Neʼe haʼu leva ia Setesiasi, foha ʼo Sosiasi, ʼo fetogi ia Sekonia, foha ʼo Sosakimi, pea neʼe fakanofo leva ia ia ke hau ʼi te fenua ʼo Suta e Nepukatenesale, hau ʼo Papilone. 2 Kaʼe neʼe mole fakalogo leva ia ia, mo ʼana tagata faifekau, mo te hahaʼi katoa ʼo te fenua, ki te ʼu folafola ʼa Sehova ʼae kua fakaha e te polofeta ko Selemia.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 15-​21 ʼO MAIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SELEMIA 39-​43

“ ʼE Liufaki Anai e Sehova Ki Te Tagata Takitokotahi ʼo Mulimuli Ki ʼAna Gaue”

(Selemia 39:​4-7) ʼI te sio leva ʼa Setesiasi, hau ʼo Suta, mo te kau tagata tau fuli kia natou, neʼe natou feholaki leva, pea neʼe natou mavae leva mai te kolo ʼi te poʼuli ʼi te ala ʼo te ʼoloto ʼo te hau, ʼi te matapa ʼi loto ʼo te ʼu kaupa ʼe lua, pea neʼe natou toʼo leva te ala ʼo te toafa. 5 Kaʼe neʼe tuli leva natou e te solia ʼa te kau Kaletea, pea neʼe natou puke leva ia Setesiasi ʼi te toafa ʼo Seliko. Neʼe natou toʼo leva ia ia, ʼo ʼave kia Nepukatenesale, hau ʼo Papilone ʼi Lepela, ʼi te fenua ʼo Hamate; pea neʼe ina fakamauʼi ia ia ʼi ai. 6 Neʼe fakatotonu leva e te hau ʼo Papilone ke tamateʼi te ʼu foha ʼo Setesiasi ʼi ʼona muʼa, pea neʼe toe fakatotonu foki e te hau ʼo Papilone ke tamateʼi te kau ʼaliki fuli ʼo Suta. 7 Pea neʼe ina fakatotonu ke kape te ʼu mata ʼo Setesiasi, pea ke haʼihaʼi ia ia ʼaki ni seini sila, ʼo ʼave ki Papilone.

it-2-F p. 1119 pal. 5

Setesiasi

Te to ʼo Selusalemi. Pea ’i te 11 taʼu ʼo Setesiasi (607 I.M.T.S.), ʼi te fa mahina, ʼi te hiva ʼaho ʼo te mahina, neʼe puhi leva te kaupa ʼo Selusalemi. Neʼe feholaki leva ia Setesiasi pea mo tana kau solia ʼi te poʼuli. Pea neʼe puke ia natou ʼi te toafa ʼo Seliko. Neʼe taki leva ia Setesiasi kia muʼa ʼo Nepukatenesale ʼi Lipila. Neʼe matehi ai ʼona foha ʼi ʼona muʼa. ʼI te temi ʼaia neʼe kei taʼu 32 ia Setesiasi, koia neʼe lagi kei liliki ʼona foha. Hili pe te matehi ʼo ʼona foha, neʼe natou kapeʼi ʼona mata pea neʼe liliu ai ʼo kivi. ʼOsi ʼaia pea neʼe natou haʼi ia ia mo ʼave ki Papilone. Neʼe mate leva ʼi te fale pilisoni.​—2Ha 25:​2-7 ; Sel 39:​2-7 ; 44:30 ; 52:​6-11 ; vakaʼi mo Sel 24:​8-10 ; Esek 12:​11-16 ; 21:​25-27.

(Selemia 39:​15-18) Neʼe ui fenei leva e Sehova kia Selemia, kaʼe kei pilisoni ʼi te malaʼe ʼo te fale pilisoni: 16 Alu ʼo palalau kia Epeti-Meleke, te tagata Etiopea, ʼo ui kia ia: ʼE folafola fenei e Sehova ʼo te atu fua tau, te ʼAtua ʼo Iselaele: “Koʼeni, ʼe au ʼaumai anai ki te kolo ʼaeni te malaʼia kaʼe ʼe mole ko te lelei, ʼae kua au fakaha. ʼE hoko anai ia ʼi te ʼu ʼaho nei, pea ʼe ke sio anai ki ai.” 17 Kaʼe ʼe ui e Sehova, ʼi te ʼaho ʼaia: “ ʼE au haofaki anai ia koe, pea ʼe mole tuku anai ia koe kia nima ʼo te ʼu tagata ʼae ʼe ke mataku ki ai. 18 ʼE au haofaki anai ia koe, pea ʼe mole ke mate anai ʼi te heleta; ko tou totogi ko tou maʼuli, koteʼuhi neʼe ke falala kia au, ko te ui ʼaia ma Sehova.”

w12-F 1/5 p. 31 pal. 5

ʼE ina fakapale ʼana kaugana fuli

Neʼe tokagaʼi e Sehova ia te meʼa ʼae neʼe fai e Epeti-Meleke. Pea neʼe fiafia ai tona loto. Neʼe fakaʼaogaʼi e Sehova ia Selemia ke ina fakaha kia Epeti-Meleke kua vave fakaʼauha ia te puleʼaga ʼo Suta. Pea neʼe ina fai age leva te fakapapau ʼaeni: “E au haofaki anai ia koe, pea e mole tuku anai ia koe kia nima o te u tagata ae e ke mataku ki ai. E au haofaki anai ia koe, pea e mole ke mate anai i te heleta; ko tou totogi ko tou mauli.” He koʼe neʼe fakapapau e Sehova ʼe ina haofaki anai ia Epeti-Meleke. Neʼe hoko fenei atu e Sehova: “Koteuhi nee ke falala kia au.” (Selemia 39:​16-18) Neʼe iloʼi e Sehova neʼe fai e Epeti-Meleke ia te faʼahi ʼaia he neʼe ʼofa moʼoni ia Selemia pea mo falala kia Sehova.

(Selemia 40:​1-6) Neʼe tuku leva te folafola ʼa Sehova kia Selemia, ʼi te ʼosi ʼo tona fekauʼi e Nepusalatane, pule ʼo te ʼu tagata leʼo mai Lama. ʼI te temi ʼae neʼe fakatotonu ai e Nepusalatane ke kumi mai ia ia, neʼe haʼihaʼi ia Selemia ʼaki ni seini ʼi lotomalie ʼo te kau popula katoa ʼo Selusalemi mo Suta ʼae neʼe ʼave ki Papilone. 2 Neʼe fakatotonu leva e te pule ʼo te ʼu tagata leʼo ke kumi mai ia Selemia kia ia, pea neʼe Ma ui leva kia ia: “Neʼe fakaha e Sehova, tou ʼAtua, te ʼu malaʼia ʼaeni ki te koga meʼa ʼaeni. 3 Pea koʼeni, kua fakahoko e Sehova, pea kua fai ʼo mulimuli ki ʼana folafola, pea kua hoko te ʼu meʼa ʼaeni kia koutou ʼo tupu kua kotou agahala ki Sehova, neʼe mole kotou fakalogo ki tona leʼo. 4 ʼI te ʼaho nei, ʼe au haofaki ia koe mai te ʼu seini ʼae ʼe pipiki ʼi ʼou nima; kapau ʼe ke fia alu mo au ki Papilone, pea ʼe ke alu anai mo au, ʼe au taupau anai ia koe; pea kapau ʼe mole ke fia alu mo au ki Papilone, pea ʼaua naʼa ke haʼu mo au; sio, ʼe tuʼu te fenua katoa ʼi ʼou muʼa, alu ki te koga ʼae ʼe ke leleiʼia pea ʼe ke fia alu ki ai.” 5 ʼI te tuai ʼo te tali ʼa Selemia, neʼe ui leva e te pule kia ia: “Toe liliu kia Ketalia, foha ʼo Asikame, foha ʼo Safani, ʼae kua fakanofo e te hau ʼo Papilone ke pule ki te ʼu kolo ʼo Suta, ʼo nofo mo ia mo te hahaʼi, pea kapau ʼe kailoa, alu ki te koga meʼa ʼae ʼe lelei kia koe.” Pea neʼe foaki leva e Nepusalatane kia Selemia ni meʼa kai mo ni meʼa ʼofa, pea neʼe ma fekauʼi leva ia ia ke alu. 6 Pea neʼe alu leva ia Selemia kia Ketalia, foha ʼo Asikame, i Misipa, pea neʼe nofo leva ia ia mo Ketalia mo te hahaʼi ʼae neʼe nonofo ʼi te fenua.

it-2-F p. 387

Nepusalatane

Neʼe fakatotonu e Nepukatenesale kia Nepusalatane ke alu ʼo fakaʼateaina ia Selemia pea mo palalau age ki ai ʼaki he agalelei. Neʼe ina tuku age ki ai ke ina fai ia te meʼa ʼae ʼe manatu ʼe lelei kia ia. Pea neʼe tokaga kia ia pea mo foaki age hana meʼa kai. Neʼe fakafofoga e Nepusalatane ia te hau ʼo Papilone ʼo ina faiga ke fakanofo ia Ketalia ke kovana ki te hahaʼi ʼae ʼe nonofo ʼi te fenua (2Ha 25:22 ; Sel 39:​11-14 ; 40:​1-7 ; 41:10). Hili ki ai taʼu ʼe 5, ʼi te taʼu 602 I.M.T.S., neʼe ʼave e Nepusalatane he tahi age ʼu Sutea ke fakaʼaunofo, neʼe ko natou ʼae neʼe feholaki ki te ʼu fenua ʼae ʼi te ʼu tafaʼaki.​—Sel 52:⁠30.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Selemia 42:​1-3) Pea neʼe fakaovi age leva te ʼu pule solia fuli, mo Sokanane, foha ʼo Kalease, mo Sesania, foha ʼo Ose, mo te hahaʼi katoa, mai ʼae ʼe lahi ʼo kaku ki ʼae ʼe veliveli, 2 ʼo ui kia Selemia, te polofeta: “Tali lelei ʼamatou kole! Hufaki matou kia Sehova, tou ʼAtua, mo natou fuli ʼae ʼe kei toe, koteʼuhi neʼe matou hahaʼi pea kua matou lavaki, ʼo hage ko te meʼa ʼae ʼe ke sio ki ai; 3 pea ke fakaha mai e Sehova, tou ʼAtua, te ala ʼae ʼe tonu ke matou muli ai, mo te meʼa ʼae ʼe tonu ke matou fai.”

(Selemia 43:⁠2) neʼe ui leva e Asalia, foha ʼo Ose, mo Sokanane, foha ʼo Kalease, mo te ʼu tagata fiameʼalahi fuli ʼaena kia Selemia: “ ʼE ke fakaha he loi: neʼe mole fakatotonu e Sehova, tomatou ʼAtua, ke ui mai kia matou: ʼAua naʼa kotou olo ʼo nonofo ʼi Esipito.

(Selemia 43:⁠4) Neʼe mole fakalogo leva ia Sokanane, foha ʼo Kalease, mo te kau pule solia fuli, mo te hahaʼi katoa, ki te leʼo ʼo Sehova, ʼae neʼe ina fakatotonu kia natou ke natou nonofo ʼi te fenua ʼo Suta.

w03 1/5 p. 10 pal. 10

ʼE Koutou Kumi Koa, “ ʼE ʼIfea Ia Sehova?”

10 ʼI te ʼosi fakaʼauha ʼo Selusalemi pea mo ʼave popula te kau Sutea e te kautau Papiloni, neʼe fakatuʼutuʼu e Soanane ke alu ki Esipito mo te kiʼi kutuga Sutea ʼae neʼe kei nonofo ʼi Suta. Neʼe kua fai tanatou fakatuʼutuʼu, kaʼe ʼi muʼa ʼo tanatou mavae neʼe natou kole kia Selemia ke faikole maʼa natou pea mo kumi te takitaki ʼa Sehova. Kaʼe ʼi tanatou mole maʼu te tali ʼae neʼe natou fia logo ki ai, neʼe natou mulimuli ki te fakatuʼutuʼu ʼae neʼe kua natou fai. (Selemia 41:16–43:⁠7) ʼE koutou fakatokagaʼi ʼi te ʼu meʼa ʼaia he ʼu ako ʼe ʼaoga kia koutou, ke hage la moka koutou kumi ia Sehova, ʼe ina tuku anai ia ia totonu ke koutou maʼu?

(Selemia 43:​6, 7) te ʼu tagata, mo te ʼu fafine, mo te ʼu fanau, mo te ʼu ʼofafine ʼo te hau, mo te hahaʼi katoa ʼae neʼe tuku e Nepusalatane, pule ʼo te kau leʼo, ke nonofo mo Ketalia, foha ʼo Asikame, foha ʼo Safani, mo Selemia, te polofeta, mo Paluke, foha ʼo Nelisa. 7 Neʼe natou olo leva ki te fenua ʼo Esipito, koteʼuhi neʼe mole natou fakalogo ki te leʼo ʼo Sehova, pea neʼe natou kaku leva ki Takepanese.

it-1-F p. 471 pal. 1

Te ʼu aluʼaga ʼae neʼe hoko

Neʼe ʼa takai fakaʼosi leva ia Selusalemi ʼi te 9 taʼu ʼo Setesi asi (609 I.M.T.S.), neʼe ko te 19 taʼu ʼo te temi ʼafio ʼo te hau ko Nepukatenesale (kamata lau mai te taʼu 625 I.M.T.S. ʼae neʼe fakanofo hau ai.) (2Ha 25:​1-8). ʼI te 5 mahina ʼo te taʼu ʼaia (mahina ʼo Ape: Sulio-ʼAukusito), neʼe tutu ai te kolo, mo maumauʼi te ʼu kaupa pea neʼe ʼave te tokolahi ʼo te hahaʼi ke fakaʼaunofo ʼi Papilone. Neʼe fakagafua ki ʼihi hahaʼi kaifenua ke natou nonofo ʼ“i te kolo. Pea neʼe natou nonofo ai ʼo kaku ki te matehi ʼo Ketalia, te tagata fakafofoga ʼa Nepukatenesale. Hili ia pea neʼe feholaki te hahaʼi kaifenua ʼaia ki Esipito, ʼo tuʼu lavaki ai te fenua ko Suta. (2Ha 25:​9-12, 22-26). Neʼe ko te mahina ʼaia ʼo Etanime (peʼe Tisili: Sepetepeli-Oketopeli) Koia neʼe kamata lau ai te ʼu taʼu ʼe 70 mai te ʼaho 1 ʼo Oketopeli taʼu 607 I.M.T.S. ʼo fakaʼosi ʼi te taʼu 537 I.M.T.S. ʼI te 7 mahina ʼo te taʼu ʼaia, neʼe toe liliu mai ʼihi ʼi te kau Sutea ʼae neʼe ʼaunofo ʼi Papilone. Neʼe kua fakalaka taʼu 70 talu mai te tuʼu lavaki ʼo te fenua katoa.​—2Klk 36:​21-23 ; Esita. 3:⁠1.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Selemia 40:11–41:⁠3) 11 Nee logo leva te kau Sutea katoa, ae nee nonofo i te fenua o Moape, mo te fenua o te kau Amone, mo te fenua o Etome, mo te u fenua fuli, kua tuku e te hau o Papilone, he kii toega i Suta, pea kua ina fakanofo ia Ketalia, foha o Asikame, foha o Safani, ke pule kia natou. 12 Pea nee toe liliu mai leva te kau Sutea katoa mai te u kogamea fuli ae nee natou mavetevete ai, o natou ornai leva ki te fenua o Suta, kia Ketalia i Misipa, pea nee natou fai leva he tanaki lahi o te vino mo te u fuai akau o te temi vevela. 13 Pea nee hau leva ia Sokanane, foha o Kalease, mo te kau pule fuli o te atu fua tau ae nee nonofo i te u kolo vao kia Ketalia i Misipa. 14 Pea nee natou ui leva kia ia: Pe e ke iloi kua fakatotonu e Paalise, hau o te kau Amone, kia Isemaele, foha o Netania, ke tamatei ia koe? Kae nee mole tui ia Ketalia, foha o Asikame, kia natou. 15 Pea nee ui fakafufu leva e Sokanane, foha o Kalease, kia Ketalia i Misipa: Fakagafua mai ke au alu o tamatei ia Isemaele, foha o Netania. E mole iloi anai ia e he tahi. Kotea e ina tamatei ai anai ia koe? Kotea e mavetevete ai anai natou fuli o Suta ae kua fakatahi mai kia koe? Pea kotea e mate ai anai te toega o Suta? 16 Pea nee tali leva e Ketalia foha o Sikame, kia Sokanane, foha o Kalease: Aua naa ke fai te mea aia; koteuhi e hala te mea ae e ke ui ki ai o uhiga mo Isemaele. 41 I te mahina fitu, nee hau leva ia Isemaele, foha o Netania, foha o Elisama, mai te famili hau, mo ni kau tagata lalahi a te hau, mo he kau tagata e toko hogofulu, kia Ketalia, foha o Asikame i Misipa. Pea nee natou kakai fakatahi leva i Misipa. 2 Pea nee tuu ake leva ia Isemaele, foha o Netania mo te toko hogofulu ae nee ornai mo ia, o tamatei aki te heleta ia Ketalia, foha o Asikame, foha o Safani; nee tamatei leva e Isemaele i Misipa ae nee fakanofo e te hau o Papilone ko te kovana o te fenua. 3 Pea nee tamatei foki e Isemaele te kau Sutea katoa ae nee nonofo mo Ketalia i Misipa, mo te kau Kaletea ae nee nonofo i ai, ko ni tagata tau.

VAHAʼA ʼO TE 22-​28 ʼO MAIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SELEMIA 44-​48

“ ʼAua Naʼa Ke ʼKumi . . . Ni Mea Lalahi Kia Koeʼ ”

(Selemia 45:​2, 3) 2 E folafola te Eteleno, te Atua o Iselaele, kia koe Paluke: 3 E ke ui: Malaia kia au! Koteuhi kua fakalahi e te Eteleno toku mamahi aki ni ihi age mamahi; kua au vaivai i te tagi, pea e mole pe au mau he kii malolo.

jr-F p. 104-​105 pal. 4-6

Tuku takotou kumi he ’u meʼa lalahi

4 Kotea ʼae neʼe fakaʼamu ki ai ia Paluke? Neʼe lagi fakaʼamu ke maʼu hona tuʼulaga maʼoluga, ke iloa ia ia. Neʼe ko te sikalaipe ʼa Selemia, kaʼe neʼe mole ko te gaue pe ʼaia ʼe tahi neʼe ina fai. ʼE ui ia Selemia 36:​32, ko Paluke neʼe ko te sikalaipe ʼa Selemia. Kaʼe ʼaki te ʼu fekumi neʼe fai ʼo ʼuhiga mo ia, neʼe hage neʼe ʼi ai tona tuʼulaga maʼoluga ʼi te fale ʼo te hau. Ko Elisama ko te tahi tagata sikalaipe ʼaia, pea neʼe ina maʼu mo ia te tuʼulaga maʼoluga ʼi te fale ʼo te hau, koia neʼe lau ai tona higoa ʼi te ʼu tama ʼaliki ʼo te fenua ko Suta. ʼE ha mai ai neʼe maʼu e Paluke, ʼo feia mo Elisama ia te fealagia ʼae ke ulu “ki te fale o te hau, i te koga fale o te sikalaipe.” (Sel. 36:​11, 12, 14.) Koia ko Paluke neʼe ko he tahi neʼe ʼatamai, pea neʼe gaue ʼi te fale ʼo te hau. Ko tona tehina ko Selasa, pea neʼe te ʼuluaki tagata faitokoni ʼaia ʼo te hau ko Setesiasi, pea neʼe alu mo te hau ki Papilone. (Lau ia Selemia 51:59.) Ko te gaue ʼa Selasa, neʼe ko te tokaga ki te meʼa kai ʼa te hau pea mo tona fakaʼapi. Neʼe ko te gaue maʼuhiga ʼaia.

5 Koia ko Paluke neʼe ko he tahi neʼe ʼi ai tona tuʼulaga maʼuhiga. Kaʼe neʼe lagi kua piko ʼi te tohi te ʼu palalau ʼa Selemia ʼo ʼuhiga mo te ʼu tautea ʼo Suta. Pea tahi, neʼe feala pe ke fakahifo ia ia ʼi tona tuʼulaga ʼuhi pe ko tana lagolago ki te polofeta ʼa te ʼAtua. Neʼe kumi ia Paluke ia he ʼu meʼa lalahi, neʼe fakaʼamu ki he tuʼulaga ʼe maʼoluga age pea ke koloaʼia. Kaʼe kapau ʼe maumauʼi e Sehova ia Selusalemi, ʼo hage ko tona ui ia Selemia 45:​4,ʼe to noa anai ʼana faiga pea mo ʼana fakaʼamu. Koia neʼe loto ai e Sehova ke fakatonutonuʼi te manatu ʼa Paluke, ke ʼaua naʼa faiga ke ina maʼu he tuʼulaga ʼi he tuʼu kua vave pe tona pulihi.

6 Neʼe lagi faiga ia Paluke ki he ’u koloa fakamalama. Ko te ’u puleʼaga ʼae ʼi te ʼu tafaʼaki, neʼe natou falala ki ʼonatou koloa. Ko Moape neʼe “falala ki ʼana gaue mo ʼona koloa.” Neʼe feia mo Amone. Neʼe ui e Selemia ko Papilone “e ina mau ni fale koloa lalahi.” (Sel. 48:​1, 7 ; 49:​1, 4 ; 51:​1, 13.) Kaʼe logo la te ʼu faʼahi ʼaia, neʼe tauteaʼi e Sehova ia te ʼu puleʼaga fuli ʼaia.

(Selemia 45:​4, 5) 4 Ui kia ia: E folafola te Eteleno, o ui: Koeni, e au maumaui anai te mea ae kua au fakatuu; pea e au taaki anai te mea ae kua au to, io, te fenua katoa aeni. 5 Pea ko koe, pe e ke kumi anai ni mea lalahi kia koe? Aua naa ke kumi natou! Koteuhi koeni, e ui e te Eteleno, e au aumai anai te malaia ki te u kakano fuli; kae e au foaki atu anai tou mauli kia koe o hage ko hou koloa i te vae koloa, i te u kogamea fuli ae e ke alu anai ki ai.

jr-F p. 103 pal. 2

ʼAua naʼa kumi he ʼu meʼa lalahi

2 Neʼe lauga ia Paluke ʼo ui fenei: “Malaia kia au! Koteuhi kua fakalahi e te Eteleno toku mamahi aki ni ihi age mamahi; kua au vaivai i te tagi.” Neʼe lagi kua kotou fai he ʼu palalau fenei. Neʼe logo e Sehova ki te ʼu palalau ʼa Paluke. Neʼe iloʼi e Sehova ia te ʼu meʼa ʼae ʼe logoʼi e Paluke, koteʼuhi ʼe ina lava sivi ia te ʼu loto. Koia neʼe ina fekauʼi ai ia Selemia ke alu ʼo tokoniʼi ia ia ʼaki he agaʼofa. (Lau ia Selemia 45:​1-5.) Kaʼe kotea ʼae neʼe hoha ki ai ia Paluke? Neʼe ko te gaue koa ʼae neʼe tuku age ki ai? Neʼe ko te ʼu faigataʼaʼia koa ʼae neʼe tau mo ia? ʼI tona fakahagatonu, ko te fihifihia, neʼe ko ia totonu pe. He neʼe ina kumi he ʼu meʼa lalahi. Kotea la te ʼu meʼa ʼaia? Kotea ʼae neʼe fakapapau age e Sehova ʼe ina foaki anai kia ia mo kapau ʼe ina tali ʼana tokoni pea mo tana takitaki? Kotea te ako ʼe tou maʼu mai tona faʼifaʼitaki?

(Selemia 45:⁠5) Pea ko koe, pe e ke kumi anai ni mea lalahi kia koe? Aua naa ke kumi natou! Koteuhi koeni, e ui e te Eteleno, e au aumai anai te malaia ki te u kakano fuli; kae e au foaki atu anai tou mauli kia koe o hage ko hou koloa i te vae koloa, i te u kogamea fuli ae e ke alu anai ki ai.

w16.07 p. 4 pal. 6

Tou Kumi Ia Te Puleʼaga, Kaʼe Mole Ko Te ʼu Koloa

6 Tou fakakaukauʼi age muʼa ia te aluʼaga neʼe hoko kia Paluke, te sikalaipe ʼa te polofeta ko Selemia. ʼI te temi ʼae neʼe kamata kumi ai e Paluke ʼni meʼa lalahiʼ maʼa ia totonu, neʼe fakamanatuʼi age e Sehova kua ina vave pulihi pe anai ia Selusalemi. Kaʼe neʼe fakapapauʼi e Sehova kia Paluke, ʼe ina haofaki anai tona maʼuli. (Selemia 45:​1-5) Neʼe mole tonu ke fakaʼamu ia Paluke ki he tahi age ʼu meʼa. Koteʼuhi ʼe pulihi anai e Sehova ia te ʼu koloa fuli ʼa te hahaʼi. (Selemia 20:⁠5) Ia ʼaho nei, ʼe tou maʼuʼuli ʼi te temi fakaʼosi ʼo te malama ʼa Satana. Koia ʼe mole ko he temi ʼaeni ke tou haga kumi ai he ʼu koloa maʼa tatou. Pea ʼaua tatatou manatu ʼae ʼe tou toe maʼu pe anai ʼotatou koloa ʼi te hili ʼo te mamahi lahi, tatau aipe pe ʼe maʼuhiga te ʼu koloa ʼaia kia tatou.​—Taaga Lea 11:4; Mateo 24:​21, 22; Luka 12:⁠15.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Selemia 48:13) E ufiufi anai ia Moape ki tona atua ko Kemosi, o hage ko te ufiufi o te fale o Iselaele ki Petele, ae nee ina fakafonu ia ia i te falala.

it-2-F p. 91

Kemosi

Neʼe fakakikite e Selemia ʼe hoko anai he malaʼia ki Moape. Pea neʼe ui e te polofeta ʼe ʼave popula anai ia Kemosi, te ʼatua ʼo te kau Amone, ʼo feia mo te kau pelepitelo pea mo te ʼu tama ʼaliki. Pea ʼe ufiufi anai te kau Amone ʼuhi ko te mole malohi ʼo tonatou ʼatua. Neʼe feia pe te ufiufi ʼa te kau Iselaele ʼo te puleʼaga ʼo te potu Noleto, ʼi Petele, ʼuhi ko tanatou tauhi ʼae ki te ʼuhiʼi pipi.​—Sel 48:​7, 13, 46.

(Selemia 48:42) E puli anai ia Moape, e mole toe tuu anai ia ia ko he hahai, koteuhi nee malaga ia ia o fakafehagai ki te Eteleno.

it-2-F p. 305 pal. 3

Moape, te kau Moape

Neʼe hoko moʼoni te ʼu lea fakapolofeta ʼae neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te kau Moape. Kua hili ki ai ni Sekulo, neʼe pulihi ia te kau Amone. (Sel 48:42). Ia ʼaho nei, kua tuʼu maumau ʼihi kolo Amone, ʼo hage la ko Nepo, Heseponi, Aloele, Pete-Kamuli, Pete-Meoni. ʼE ʼi ai te tahi ʼu kolo neʼe kua pulihi pea ʼe mole he tahi ʼe ina iloʼi ʼonatou tuʼuʼaga ʼafeā.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Selemia 47:​1-7) Pea nee tuku leva te folafola a te Eteleno kia Selemia, te polofeta, o uhiga mo te kau Filisitini, i mua o te taai o Kasa e Falaone. 2 E folafola te Eteleno, o ui: Koeni e malaga mai ni atu vai lalahi i te potu noleto, o hage ko he liua kua hake; e natou fakalofia te fenua mo te u mea fuli i ai, te u kolo mo onatou hahai. Kua fai e te u tagata ni tagi; kua tagi laulau te hahai fuli o te fenua, 3 o tupu ko te patato o te u vae o ana hosi malolohi, mo te gugulu o ana saliote pea mo te kiki o te u teka. E mole toe haga anai ki muli te u tamai ki anatou fanau, i te gaegae lahi o onatou nima, 4 Koteuhi kua hoko mai te aho ae e maumaui ai anai te kau Filisitini katoa, pea e tamatei ai anai natou fuli ae kei tokoni ki Tile mo Sitone; koteuhi e maumaui anai e te Eteleno te kau Filisitini, mo te toega o te motu ko Kafetoli. 5 Kua tula te ulu o Kasa, kua fakalologo Asekaloni, pea mo te toega o tona toafa. E kaku anai ki afea tau vaku tou sino? 6 Oiau! Heleta a te Eteleno, e ke mamanava anai afea? Ulu ki tou tukuaga, taofi, malolo! 7 Pe e feafeai anai tau malolo? E tuku e te Eteleno ana fakatotonu kia ia, ke hagahaga ki Asekaloni mo te fenua o te matatai.

VAHAʼA ʼO TE ʼAHO 29 ʼO MAIO–4 ʼO SUNIO

TE ʼU KOLOA ʼO TE TOHI-TAPU | SELEMIA 49-​50

“ ʼE Tapuakinaʼi e Sehova He Tahi ʼe Agavaivai Pea ʼe Ina Fakatuʼa He Tahi ʼe Fiatuʼu”

(Selemia 50:​4-7) I te u aho aia, i te temi aia, e ui e te Eteleno, e toe liliu fakatahi anai te u fanau o Iselaele mo te u fanau o Suta; e natou haele tagi anai, pea e natou kumi anai te Eteleno, tonatou Atua. 5 E natou kumi anai te ala o Sione, e hagahaga anai onatou mata kia ia: Koutou omai, koutou pipiki ki te Eteleno i he hai heegata ae e mole toe galo anai i he aho! 6 Ko taku hahai ko he faga ovi ae nee puli noa; nee fakahei natou e onatou tauhi ovi, o taki natou i te u mouga; nee natou olo mai te u mouga lalahi ki te u mouga liliki, kae galo tonatou lotoa. 7 Ko natou fuli ae nee natou mau natou nee natou kai natou, pea nee ui e onatou fili: e mole pe matou hala, koteuhi nee natou agahala ki te Eteleno, ki te nofoaga o te faitotonu, ki te Eteleno, te amanaki lelei o anatou tamai.

(Selemia 50:​29-32) Koutou paui ki Papilone te kau fainahau, koutou fuli ae e popoto i te fainahau! Koutou takatakai ia ia ke aua naa toe hao he tahi, koutou totogi kia ia o mulimuli ki ana gaue! Koutou fai katoa kia ia o mulimuli ki te mea nee ina fai! Koteuhi nee malaga ia ia i te fiamealahi ki te Eteleno, ki te Sagato o Iselaele, 30 Koia e fetooki anai ona kau tupulaga i te u ala, pea e mamate anai ona tagata tau fuli i te aho aia, e ui e te Eteleno. 31 Koeni, e au mamahi kia koe, taahine fiamealahi, e ui e te Aliki, te Eteleno o te atu fua tau; koteuhi kua hoko mai tou aho, te temi o tou tautea. 32 E heke anai te taahine fiamealahi o to ki lalo, pea e mole toe lagai anai ia ia ki oluga e he tahi. E au tuku anai te afi ki ona kolo, pea e ina kai anai ona tafatafa fuli.

it-1-F p. 52

Te ʼu fili

Ka talagataʼa te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua kia te ia, ʼe ina fakagafua ke ʼomai ʼonatou fili ʼo tauʼi natou pea mo ʼave ʼonatou koloa. (Pes 89:42 ; Tagi 1:​5, 7, 10, 17 ; 2:17 ; 4:12). Kaʼe neʼe fai hala te ʼu fili ʼo ʼuhiga mo tanatou malo ʼaia. Neʼe natou manatu neʼe natou malo heʼe natou malolohi peʼe ʼuhi ko ʼonatou ʼatua. Pea ʼe natou manatu ʼe mole fakatuʼā anai natou e te ʼAtua ʼo Iselaele ʼuhi ko tanatou gaohi koviʼi ia tana hahaʼi (Tet 32:27 ; Sel 50:⁠7). Koia neʼe tonu ai ke fakamalaloʼi e Sehova ʼona fili agatuʼu pea mo fiameʼalahi (Is 1:24 ; 26:11 ; 59:18 ; Na 1:⁠2). Neʼe ina fai te faʼahi ʼaia ʼuhi ko tona huafa.​—Esa 64:2 ; Esk 36:​21-24.

(Selemia 50:​38, 39) Ke to te tai laa ki ona vai! Ke natou mamaha! Koteuhi ko he fenua o te u taulaatua; Kua natou vavale ki onatou taulaatua. 39 Koia e nonofo ai anai te u manu o te toafa i ai mo te u kuli vao, pea e fai anai e te u otulusi tonatou nofoaga i ai. E mole toe nofoi anai ia ia i he aho, e mole toe fakahahai anai ia ia i he aho.

jr-F p. 161 pal. 15

Neʼe fakahoko e Sehova tana fakatuʼutuʼu

15 Neʼe fakakikite e Selemia pe kotea ʼae ka hoko anai kia ia ʼae ka malo anai ʼi te kau Esipito. Ia taʼu ʼe 100 ʼi muʼa ʼo te hoko ʼo te to ʼo Papilone, neʼe kua fakamatala e Selemia te ʼu aluʼaga ʼae ka hoko, mo te maha ʼo te vai tafe pea ʼe mole tau anai ʼana tagata malolohi. (Sel 50:38; 51:30) Pea neʼe hoko moʼoni te ʼu lea fakapolofeta ʼaia ʼi te temi ʼae neʼe ʼomai ai te kau Meti mo te kau Pelesi ʼo fakamaha te vai tafe ko Efalate, ʼo natou fakalaka ai pea mo ʼulu ki te loto kolo, kaʼe mole iloʼi e te kau Papilone. Pea neʼe toe fakakikite ʼe mole toe nofoʼi anai te kolo ʼaia ʼi he ʼaho (Sel. 50:39 ; 51:26). Maʼia mo te temi nei, heʼeki pe toe nofoʼi te kolo ko Papilone, ʼo ha mai ai te moʼoni ʼo te ʼu lea fakapolofeta ʼa te ʼAtua.

w98 1/4 p. 20 pal. 20

Ko He Tohi ʼe Haʼu Mai Te ʼAtua

20 Neʼe mate ia Isaia, kae neʼe mole sio ki te mole kei nofoʼi ʼo Papiloni. Kae ohage ko te meʼa ʼae neʼe fakakikite, neʼe liliu ia Papiloni ko he “tuʼuga maka.” (Selemia 51:37) ʼO mulimuli ki te tagata sivi ʼo te lea faka Hepeleo ko Jérôme (ʼae neʼe tupu ʼi te fa sekulo ʼo totatou temi), ʼi tona temi ko Papiloni neʼe ko he potu neʼe ʼolo kiai te hahaʼi ʼo kapu ai te ʼu “manu kehekehe” ʼae neʼe nonofo ai, pea neʼe mole toe nofoʼi ʼo aʼu mai ki te temi ʼaeni. ʼE moʼoni, ʼe kei ʼolo kiai te kau tulisi ʼuhi ko te ʼu koga ʼo Papiloni ʼae neʼe fakafoʼou, kae kua puli ʼo talu ai te “hakoga pea mo te hako” ʼo Papiloni, ohage ko te meʼa ʼae neʼe fakakikite e Isaia.​—Isaia 14:⁠22.

Kumi Te ʼu Koloa ʼi Te Tohi-Tapu

(Selemia 49:​1, 2) Ki te u fanau o Amone. E folafola te Eteleno, o ui: Pe e mole mau e Iselaele he foha? Pe e mole ina mau he tahi ke mau tofiga? Kotea e mau ai e Malekome ia Kate, pea e nofo ai tana hahai i ona kolo? 2 Koia e folafola ai te Eteleno, o ui: E hoko mai anai te u aho ae e au fakagugulu ai anai te kalaga o te kau Lapati o te u fanau o Amone; e liliu anai ia ia ko he tuuga maka maumau, pea e tutu anai e te afi ona kolo liliki; i te aho aia e kapu anai e Iselaele natou ae nee natou kapu ia ia, e ui e te Eteleno.

it-1-F p. 100 pal. 2

Te kau Amone

Neʼe ʼave e Tikalate-Pilesele 3, ia te kau Iselaele ʼo te Puleʼaga ʼo te potu Noleto, ke fakaʼaunofo ʼi Papilone (2Ha 15:29 ; 17:⁠6). Hili ia pea neʼe ʼomai leva te kau Amone ʼo nofoʼi te telituale ʼo te telepi ʼo Kate. Neʼe ko te telituale ʼaia neʼe natou faiga ke natou maʼu ʼi muʼa atu, ʼi tanatou tauʼi ia Sefete, kaʼe neʼe mole natou lavaʼi. (vakaʼi ia Ps 83:​4-8). Koia neʼe fakaha ai e Sehova ia he lea fakapolofeta ʼaki ia Selemia, ʼe valokiʼi ai e Sehova ia te kau Amone, ki tanatou toʼo ia te tofiʼa ʼo te kau Kate. Neʼe ina fakatokaga ʼe ina maumauʼi anai ia te kau Amone pea mo tonatou ʼatua ko Malekame. (Milikome) (Sel 49:​1-5). Kaʼe neʼe fekauʼi e te kau Amone ia te ʼu hahaʼi agakovi ke natou maumauʼi ia te fenua ko Suta ʼi te temi ʼae neʼe hau ai ia Sosakimi. Neʼe ko te ʼu taʼu fakaʼosi ʼaia ʼo te puleʼaga ʼo Suta.​—2Ha 24:​2, 3.

(Selemia 49:​17, 18) E liliu anai Etome ko he mea maumau; ko natou fuli ae e fakalaka anai i ona tafa, e punamauli anai pea e vekaveka anai i ona lavea fuli. 18 O hage ko Sotoma mo Komola pea mo te u kolo i ona tafatafa, ae nee maumaui, e ui e te Eteleno, e mole toe nofoi anai ia ia, e mole toe nofo anai i ai he tagata. . .

jr-F p. 163 pal. 18

Neʼe fakahoko e Sehova tana fakatuʼutuʼu

18 Neʼe ʼi te tahi lea fakapolofeta ʼa Selemia neʼe hoko ʼi te ʼuluaki sekulo. Neʼe tala fakatomuʼa e Sehova ʼe kau anai ia Etome ki te ʼu fenua ʼae ka ʼohofi anai e te kau Papilone. (Sel. 25:​15-17, 21 ; 27:​1-7). Kaʼe neʼe mole ko te gataʼaga ʼaia ʼo te lea fakapolofeta: ʼE hage anai ia Etome ko Sotoma mo Komola, ʼae neʼe maumauʼi mo pulihi ʼo talu ai. (Sel. 49:​7-10, 17, 18). Pea ko te aluʼaga pe ʼaia neʼe hoko. Koia ka kotou sisio ki he mape, ʼe mole kei maʼu ai te fenua ko Etome. ʼE toe maʼu pe te higoa ʼaia ʼi te ʼu tohi hisitolia ʼafeā, peʼe ʼi te Tohi-Tapu, peʼe ko he ʼu mape ʼo te temi muʼa. Neʼe ui e Flavius Josèphe, neʼe fakakinauʼi ia te kau Etome ke natou tali ia te lotu Fakasutea ʼi te 2 sekulo I.M.T.S. Neʼe pulihi leva ia te puleʼaga ʼaia ʼi te temi ʼae neʼe maumauʼi ai ia Selusalemi ʼi te taʼu 70 H.T.S.

ip-2-F p. 351 pal. 6

Neʼe fakamaʼuhigaʼi e Sehova tona huafa

6 He koʼe neʼe toe liliu mai ia Sehova mai te tau ʼi Etome? Ko te kau Etome neʼe ko te ʼu fili ʼaia ʼo te kau Iselaele talu mai fualoa. Neʼe natou taupau ia te fehiʼa ʼaia ki te kau Iselaele talu mai tanatou kui ko Esau. (Senesi 25:​24-34 ; Numelo 20:​14-21). Neʼe ha lelei te kovi ʼo tonatou ita ʼi te temi ʼae neʼe maumauʼi ai ia Selusalemi; neʼe ʼekenaki e te kau Etome ia te kau Papilone ke natou maumauʼi ia Selusalemi (Pesalemo 137:⁠7) Kia mata ʼo Sehova neʼe hage pe neʼe natou fehiʼa kia ia totonu. Koia neʼe ina fakato ai tona hauhau ki te kau Etome.—Esaia 34:​5-15 ; Selemia 49:​7-22.

Lau ʼo Te Tohi-Tapu

(Selemia 50:​1-10) Nee tuku leva te folafola a te Eteleno ki te polofeta ko Selemia o uhiga mo Papilone, o uhiga mo te fenua o te kau Kaletea: 2 Koutou fakaha te mea aeni ki te atu puleaga, koutou toho he fuka! Koutou fagonogono ia ia, aua naa koutou fufu he mea e tahi! Koutou ui: Kua too ia Papilone! Kua ufiufi ia Pele, kua fasi ia Melotake! Kua ufiufi ona taulaatua, kua fasifasi ona fakatata! 3 Koteuhi kua hake mai he puleaga mai te potu noleto kia ia, pea e ina fakaliliu anai tona fenua o toafa, pea e mole toe mau anai he tagata i ai; e feholaki anai te u tagata mo te u manu, o olo. 4 I te u aho aia, i te temi aia, e ui e te Eteleno, e toe liliu fakatahi anai te u fanau o Iselaele mo te u fanau o Suta; e natou haele tagi anai, pea e natou kumi anai te Eteleno, tonatou Atua. 5 E natou kumi anai te ala o Sione, e hagahaga anai onatou mata kia ia: Koutou omai, koutou pipiki ki te Eteleno i he hai heegata ae e mole toe galo anai i he aho! 6 Ko taku hahai ko he faga ovi ae nee puli noa; nee fakahei natou e onatou tauhi ovi, o taki natou i te u mouga; nee natou olo mai te u mouga lalahi ki te u mouga liliki, kae galo tonatou lotoa. 7 Ko natou fuli ae nee natou mau natou nee natou kai natou, pea nee ui e onatou fili: e mole pe matou hala, koteuhi nee natou agahala ki te Eteleno, ki te nofoaga o te faitotonu, ki te Eteleno, te amanaki lelei o anatou tamai. 8 Koutou feholaki i Papilone, koutou feholaki i te fenua o te kau Kaletea, pea ke koutou hage ko ni tao tagata ae e natou taki te faga manu! 9 Koteuhi koeni, e au lagai anai kia koutou ni puleaga lalahi mo kaugamalie osi mai te potu noleto; e natou hahake anai ki Papilone, e natou tau anai kia ia, pea e natou too anai ia ia; e hage anatou nahau ko ni tagata poto i te tau, ae e mole toe liliu noa. 10 Pea e tuku anai ia Kaletea ke maumaui pea ke kaihaa, pea e makokona anai natou ae e natou kaihaa anai ia ia, e ui e te Eteleno.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae