Neʼe Ko Te Tagata Fakamelomelo ʼo Te Mesia
NEʼE fakahāhā fakalelei e te kiliʼi pipi laulahi tana kili ʼaē neʼe talaʼā. Neʼe teu ki te kofu fuluʼi kamelo, pea neʼe hage moʼoni ia ko he polofeta. Tokolahi neʼe nātou ʼōmai kia te ia ʼi te vaitafe ʼo Solotane. ʼI ai, neʼe tala fakahagatonu e te tagata aga fakaofoofo ʼaia neʼe nofo teuteu ke ina papitemaʼi te hahaʼi agahala ʼaē ʼe fakahemala.
Neʼe punamaʼuli te hahaʼi! Ko ai te tagata ʼaia? Neʼe koteā tana fakatuʼutuʼu?
Neʼe ʼui fēnei e Sesu Kilisito ʼo ʼuhiga mo te tagata ʼaia: “Koteā koa te tupuʼaga moʼoni ʼo takotou ʼolo? Ko he mamata ʼapē koa ki he polofeta? ʼIo, ʼe ʼau tala atu kia koutou, pea ʼe lahi ake ia ʼi te polofeta. . . . Ia nātou ʼaē neʼe tupu ʼi he ʼu fafine, neʼe heʼeki he tahi kua fakatupu ʼe lahi ake ia Soane Patita.” (Mateo 11:9-11) He koʼe koa ko Soane neʼe ko he tagata makehe? Koteʼuhi neʼe ko ia ko te tagata fakamelomelo ʼo te Mesia.
Neʼe Kua Tala Faka Polofeta Tana Gāue
ʼI te ʼu taʼu e 700 tupu ʼi muʼa ʼo te tupu ʼa Soane, neʼe tala e Sehova ʼe kalaga fēnei anai e ia ʼaia ʼi te toafa: “Koutou tofa te ala ʼa Sehova! Koutou fakatonutonuʼi ʼi te toafa te ala lahi maʼa totatou ʼAtua.” (Isaia 40:3; Mateo 3:3) ʼI te ʼu taʼu e 400 tupu ʼi muʼa ʼo te tupu ʼa Soane, neʼe tala fēnei e te ʼAtua Māfimāfi: “Koʼeni! ʼE ʼau fekauʼi atu kia koutou ia Elia, te polofeta, ʼi muʼa ʼo te haʼu ʼo te ʼaho lahi pea mo fakamataku ʼo Sehova.” (Malakia 4:5) Ko te tupu ʼa Soane Patita ia māhina e lagi ono ʼi muʼa ʼo te tupu ʼa Sesu neʼe mole ko he meʼa neʼe hoko fakafokifā pe, peʼe neʼe hoko feiā pe ʼaki te ʼaluʼaga ʼo te temi. Ohage pe ko te tupu ʼo te tamasiʼi ʼaē neʼe fakapapauʼi mai ko Isaake, ko te tupu ʼa Soane neʼe ko he milakulo, koteʼuhi ko tana ʼu mātuʼa, ia Sakalia pea mo Elisapeta, neʼe kua nā fakalaka ʼi te ʼu taʼu ʼaē ʼe feala ke nā maʼu fānau ai.—Luka 1:18.
Pea ʼi muʼa ʼo te tupu ʼa Soane, ko te fekau ʼaē neʼe tuku age kiai, mo tana gāue, pea mo tona faʼahiga maʼuli neʼe fakahā e te ʼaselo ko Kapeliele. ʼAki te mālohi pea mo te faʼahiga manatu ʼa Elia, ʼe fakaliliu mai anai e Soane te kau talagataʼa mai te ala ʼo te mate pea ʼe ina teuteuʼi anai nātou ke nātou tali ia Sesu ʼi tona ʼuhiga Mesia. Talu mai tana tupu, neʼe fakatuʼutuʼu ia Soane ke nofo ohage he Nasilea, kua foaki katoa tona maʼuli ki te ʼAtua, pea neʼe mole tonu ke fāfā ki he moʼi vino peʼe ko he kava mālohi. ʼIo, ko tana meʼa kai ʼi te toafa neʼe ko “te ʼu heʼe mo te meli vao.” (Maleko 1:6; Faka au 6:2, 3; Luka 1:13-17) Ohage ko Samuele, talu mai tana kei veliveli neʼe kua fakatuʼutuʼu tāfito ia Soane ki te gāue faka kolōlia ki te ʼAtua Māʼoluga.—1 Samuele 1:11, 24-28.
Māʼia mo te higoa ko Soane neʼe fili e te ʼAtua. Ko te higoa faka Hepeleo ʼaē neʼe fakaliliu ko “Soane,” ko tona faka ʼuhiga “Neʼe Fakahā e Sehova Tona ʼOfa; Neʼe Agalelei Ia Sehova.”
ʼI te temi ʼaē neʼe silikosisioʼi ai te tamasiʼi ʼi te valu ʼaho, neʼe tuku age e te laumālie ʼo te ʼAtua kia Sakalia, tana tāmai, ke ina tala fēnei: “Kaʼe kia te koe kiʼi tamasiʼi, ʼe fakahigoaʼi anai koe ko te polofeta ʼa te Māʼoluga ʼAupito, heʼe ke haʼele anai ʼi muʼa ia Sehova moʼo teuteuʼi tona ʼu ala, moʼo foaki ki tana hahaʼi te ʼiloʼi ʼo te fakamaʼuli ʼaki te fakamolemole ʼo tanatou ʼu agahala, ʼuhi ko te manavaʼofa ʼo totatou ʼAtua. ʼAki te manavaʼofa ʼaia, ʼe ʼaʼahi anai tatou e he māfoatā mai ʼoluga.” (Luka 1:76-78) Ko te minisitelio ʼo Soane ki te hahaʼi neʼe ko te meʼa ʼuluaki ʼaia ʼaē neʼe maʼuhiga ʼi tona maʼuli. ʼI tona fakatatau ki tona minisitelio, ko te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe mole maʼuhiga. Koia ʼe fakamatala e te Tohi-Tapu te ʼu ʼuluaki taʼu e 30 ʼo te maʼuli ʼo Soane ʼaki pe te vaega ʼaenī: “Neʼe tuputupu te kiʼi tamasiʼi pea neʼe fakaaʼu ʼo mālohi tona laumālie, pea neʼe nofo ia ʼi te toafa ʼo aʼu ki te ʼaho ʼaē neʼe ina fakahā ai ia ia ki Iselaele.”—Luka 1:80.
Ko Te Leʼo ʼi Te Toafa
ʼI te 15 taʼu ʼo te pule ʼa Tipelio Sesale, ʼi te temi ʼaē neʼe kovana ai ia Posio Pilato ʼi Sutea, neʼe hā ia Soane Patita ʼi te toafa, ʼaki te logo fakapuna’maʼuli ʼaenī: “Koutou fakahemala, he kua fakaōvi mai te puleʼaga ʼo selo.” (Mateo 3:2; Maleko 1:4; Luka 3:1, 2) Neʼe fakaʼala te hahaʼi ʼo te potu fenua katoa. Ko te logo ʼaē neʼe fai e Soane neʼe malave ki te ʼu loto ʼo te hahaʼi ʼaē neʼe holi ki he ʼamanaki moʼoni. Neʼe toe ʼahiʼahiʼi foki e te logo ʼa Soane te agavaivai ʼa he tahi, koteʼuhi ʼe fakaʼui e te logo ʼaia he fakahemala fakamalotoloto. Ko tana tui papau mo tana fakamalotoloto neʼe ina taki ai te hahaʼi agatonu pea mo fakamalotoloto ke nātou fakatokagaʼi ia ia ohage ko he tagata neʼe fekauʼi e te ʼAtua.
Neʼe vave te mafola ʼo te logona ʼo Soane. ʼI tona ʼuhiga polofeta ʼa Sehova, neʼe ʼiloʼi gafua ia ia ʼaki tona teu pea mo tana aga faka lotu. (Maleko 1:6) Māʼia mo te kau pelepitelo pea mo te kau Levite neʼe nātou fagona mai Selusalemi ke nātou ʼiloʼi te meʼa fakaofoofo ʼaia. Ko te fakahemala? Koteā tona tupuʼaga, pea ko te fakahemala ʼaia kiteā? Ko ai te tagata ʼaia? Neʼe nātou fia ʼiloʼi. Neʼe fakamahino age e Soane: “ ‘ ʼE mole ko ʼau ko Kilisito.’ Pea neʼe nātou fehuʼi age ki ai: ‘Ka ko ai koe? ʼE ko koe koa ko Elia?’ Pea neʼe ina ʼui age: ‘Kailoa.’ ‘ ʼE ko koe koa Te Polofeta?’ Pea neʼe ina tali age: ‘Kailoa!’ Koia neʼe nātou ʼui age ai ki ai: ‘Ko ai koa ia koe? ke feala hamatou tali kia nātou ʼaē neʼe nātou fekauʼi mai mātou. Koteā tau tala ʼo ʼuhiga mo koe?’ Neʼe ina ʼui age: ‘Ko ʼau, ko te leʼo ʼo te tagata ʼe kalaga ʼi te toafa: “Koutou fakatotonu te ala ʼo Sehova,” ohage ko tona ʼui mai e te polofeta ko Isaia.’ Pea ko nātou ʼaē neʼe fekauʼi neʼe ʼōmai mai te kau Faliseo. Neʼe nātou fakafehuʼi ia ia pea mo nātou ʼui age: ‘He koʼe koa ʼe ke fai papitema, mo kapau ʼe mole ko koe ko Kilisito, pe ʼe ko Elia, pe ʼe ko Te Polofeta?’ ”—Soane 1:20-25.
Ko te fakahemala pea mo te papitema neʼe ko te ʼu faʼahi maʼuhiga ʼaia neʼe tonu ke fai e nātou ʼaē ka hū anai ki te Puleʼaga. Koia, neʼe tali fēnei age e Soane: ‘ ʼE ʼau papitemaʼi ʼaki te vai te kau agahala ʼaē ʼe nātou fakahemala, kae ʼe haʼu ia ia ʼaē ʼe mālohi age ia te ʼau, ʼe ina papitemaʼi anai koutou ʼaki te laumālie maʼoniʼoni pea mo te afi. ʼIo ʼe mole tāu mo ʼau ke ʼau vevete te haʼi ʼo tona ʼu tapugā vaʼe. Pea koutou tokakaga! ʼE ʼi tona nima te huo lulu fulumeto pea ʼe ina tānaki anai te fulumeto ki te fale koloā kaʼe ʼe ina tutu anai pea mo maumauʼi tona gaʼasi vao.’ (Luka 3:15-17; Gāue 1:5) ʼIo, ʼe foaki anai te laumālie maʼoniʼoni ki te ʼu tisipulo ʼa te Mesia, kae ʼe hoko anai ki tona ʼu fili te afi ʼo te fakaʼauha.
Neʼe Fakatokaga “Te Hahaʼi Fuli Pe”
Tokolahi te kau Sutea agatonu neʼe malave mālohi ia nātou te ʼu palalau ʼa Soane pea neʼe nātou tala fakahāhā tanatou ʼu agahala ʼi tanatou heʼe faitotonu ʼo ʼuhiga mo te fuakava ʼo te Lao. Neʼe nātou fakahā ia muʼa ʼo te hahaʼi tanatou fakahemala ʼo nātou tuku ia Soane ke ina papitemaʼi nātou ʼi te Vai ʼo Solotane. (Mateo 3:5, 6) Ko te meʼa neʼe hoko ai, neʼe kua tokalelei tonatou ʼu loto moʼo tali ʼo te Mesia. ʼI tana fakafimālie ʼo tanatou fia ʼiʼinu ki te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo te ʼu fakamaʼua faitotonu ʼa te ʼAtua, neʼe akoʼi fakafiafia ia nātou e Soane ohage ko hana kau tisipulo, pea neʼe ina akoʼi age kia nātou peʼe feafeaʼi te faikole.—Luka 11:1.
ʼO ʼuhiga mo te tagata fakamelomelo ʼaia ʼo te Mesia, neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Ko ia nei neʼe haʼu ko he fakamoʼoni, ke fakamoʼoni ki te mālama, koteʼuhi ke tui te ʼu faʼahiga hahaʼi kehekehe ʼaki ia ia.” (Soane 1:7) Koia neʼe ko te hahaʼi kehekehe ʼaē neʼe ʼōmai ke nātou fagono kia Soane Patita ʼi tana “faka mafola fakahāhā ki te hahaʼi fuli ʼo Iselaele he papitema ko he fakatātā ʼo te fakahemala.” (Gāue 13:24) Neʼe ina valoki te kau tagata tānaki tukuhau ʼo ʼuhiga mo tanatou agamāhani ʼaē ko te kākā. Neʼe ina fakatokaga te kau solia ke ʼaua naʼa nātou fai fakamālohiʼi ki he tahi peʼe nātou fai he ʼu talaʼakiʼi loi. Pea neʼe ina ʼui fēnei ki te kau Faliseo mo te kau Satuseo ʼaē ʼe malualoi tanatou aga faka lotu: “Faga ʼuhiʼi gata, ko ai ʼaē neʼe ina ʼui atu kia koutou ke koutou feholaki ʼi te hāūhāū ʼaenī ʼe haʼu? Koutou fakatupu te fua ʼaē ʼe gali mo te fakahemala; pea ʼaua naʼa koutou fialahi ʼo ʼui ʼi tokotou loto: ‘Ko tamatou tāmai ia Apalahamo.’ Heʼe ʼau tala atu kia koutou ko te ʼAtua ʼe feala ke ina fakatupu ʼaki te ʼu maka nei he fānau maʼa Apalahamo.”—Mateo 3:7-9; Luka 3:7-14.
Ko te kalasi ʼo te kau ʼaliki lotu ʼo te temi ʼo Soane neʼe nātou fakafisi ki te tui ki ai pea neʼe nātou talaʼakiʼi loi ia ia ʼo nātou ʼui ʼe nofo mo te temonio. Neʼe nātou līaki te ala ʼo te faitotonu ʼaē ʼe ina taki ki te maʼuli heʼegata. ʼI te tahi faʼahi, ko te kau tagata tānaki tukuhau agahala pea mo te kau fafine paomutu ʼaē neʼe nātou tui ki te fakamoʼoni ʼa Soane neʼe nātou fakahemala pea mo papitema. ʼI tona lakaga tonu, neʼe nātou tali ia Sesu Kilisito ʼi tona ʼuhiga Mesia.—Mateo 21:25-32; Luka 7:31-33.
Ko Te Fakahū ʼo Te Mesia
Lolotoga te ʼu māhina e ono—mai te kamataʼaga ki te fakaʼosi ʼo te taʼu 29 ʼo totatou temi—neʼe taki e te fakamoʼoni agatonu ʼa te ʼAtua ko Soane te tokaga ʼa te kau Sutea ki te Mesia ʼaē ʼe ʼamanaki haʼu. Neʼe kua hoko te temi ʼaē ke hā ai te Hau Faka Mesianike. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe haʼu ai, neʼe ʼalu ia ki te ʼu vai ʼaia ʼo Solotane pea neʼe ina fakaʼui ke papitema. ʼUluaki neʼe fakafisi ia Soane, pea ki muli age neʼe ina tali leva. Koutou fakakaukauʼi age muʼa tana fiafia ʼi te ʼalu ifo ʼo te laumālie maʼoniʼoni kia Sesu pea mo te fakahā age e te leʼo ʼo Sehova tana tali Tona ʼAlo.—Mateo 3:13-17; Maleko 1:9-11.
Ko Soane ʼaē neʼe ina ʼuluaki ʼiloʼi ko Sesu te Mesia, pea neʼe ina taki tana ʼu tisipulo totonu ki te Fakanofo ʼaia. Neʼe ʼui fēnei e Soane: “Koʼeni te Akeno ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe ina toʼo te agahala ʼa te malamanei!” Neʼe ina toe tala fēnei foki: “ ʼE ko ia ʼaenī neʼe tupu ai taku ʼui fēnei: ʼI muli ia te ʼau ʼe haʼu te tagata neʼe muʼamuʼa ia te ʼau, he neʼe kua maʼuli ia ka heʼeki ʼau tupu ʼau. Pea mo ʼau foki neʼe mole ʼau ʼiloʼi ia ia, kae koteʼuhi ke fakahā ia ia ki Iselaele, koia neʼe ʼau haʼu ai ʼo fai papitema ʼi te vai.”—Soane 1:29-37.
Ko te gāue ʼa Soane neʼe hoko atu pe ia kae kua lagi ʼosi māhina e ono ki te fai ʼo te minisitelio ʼa Sesu. Neʼe nā tahi mahino ki te gāue ʼaē neʼe nā fai. Neʼe faka ʼuhiga totonu e Soane ko ia ko te kaumeʼa ʼo te Tagata ʼaē ʼe teuteu ke ʼohoana pea neʼe fakafiafia ia ʼi te sio ki te hakehake ʼa Kilisito kae hifohifo ia ia pea mo tana gāue.—Soane 3:22-30.
Neʼe ʼiloʼi e Sesu ko Soane ko tana tagata fakamelomelo, ʼaē neʼe fakatātā kia Elia. (Mateo 11:12-15; 17:12) ʼI te tahi lakaga, neʼe ʼui fēnei e Sesu: “ ʼO aʼu kia Soane neʼe ko te Lao pea mo te kau Polofeta. Pea talu mai ai ko te puleʼaga ʼo te ʼAtua kua fagonogono ko te logo lelei, pea ko te ʼu faʼahiga hahaʼi kehekehe ʼe nātou laka fakamālohi kiai.”—Luka 16:16.
Neʼe Nofo Agatonu ʼo Kaku Ki Te Mate
Neʼe puke ia Soane pea neʼe faka pilisoniʼi ʼuhi ko tana tala fakahagatonu te moʼoni. Neʼe mole hola ia ʼi tona maʼua, māʼiape la mo te fakahā ʼo te agahala ʼo te Hau ko Helote. ʼI tana maumauʼi te lao ʼa te ʼAtua, neʼe tono te haʼu ʼaia mo Helotiate, te ʼohoana ʼo tona tēhina totonu. Neʼe tala totonu e Soane ʼaki he lototoʼa ʼe feala ke fakahemala te Hau ko Helote pea ʼe lagi ina maʼu anai te manavaʼofa ʼo te ʼAtua.
Ko Soane neʼe ko he faʼifaʼitaki ʼi te tui pea mo te ʼofa! Tatau aipe peʼe tonu ai ke ina sakilifisioʼi tana faʼifaʼitaliha, neʼe ina fakamoʼoni ai tana agatonu kia Sehova ʼAtua pea mo tona ʼofa ʼaē ki tona ʼu kāiga. ʼI tona ʼosi pilisoniʼi ʼi te taʼu katoa, neʼe tuʼusi te ʼulu ʼo Soane, ko te fua ʼaia ʼo te fakatuʼutuʼu fakatēvolo ʼa te fafine agakovi ko Helotiate, ʼaē “neʼe lotokovi” kia ia. (Maleko 6:16-19; Mateo 14:3-12) Kae neʼe taupau e te tagata fakamelomelo ʼo te Mesia tana agatonu kia Sehova pea kua vave fakatuʼuake anai mai te kau mate pea ʼe fakafiafia anai ki te maʼuli heʼegata ʼi te mālama foʼou pea mo faitotonu ʼa te ʼAtua.—Soane 5:28, 29; 2 Petelo 3:13.