Neʼe ʼAu Sio Ki Te Liliu ʼo Ia “ ʼAē ʼe Veliveli” Ko “Te Puleʼaga Mālohi”
NEʼE FAKAMATALA E WILLIAM DINGMAN
Neʼe ko te taʼu 1936, neʼe ʼau kau ai ki te fono ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi te koga meʼa ʼo Salem, ʼi Oregon, ʼi Amelika. Neʼe fai ai te fehuʼi ʼaenī: “ ʼE ʼifea koa te hahaʼi kaugamālie?” (Fakahā 7:9, Tohi-Tapu ʼo te Roi Jacques) Neʼe ko ʼau tokotahi pe ʼaē neʼe foʼofoʼou ʼi te kokelekasio ʼaia, koia neʼe nātou haga fuli mai kia ʼau pea nātou ʼui fēnei: “Koʼeni te hahaʼi kaugamālie!”
ʼI TE vaelua ʼo te ʼu taʼu 1930, neʼe tokosiʼi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe nātou maʼu te ʼamanaki faka Tohi-Tapu ʼaē ke nātou maʼuʼuli ʼo heʼegata ʼi te kele ʼi te Palatiso. (Pesalemo 37:29; Luka 23:43) Talu mai te temi ʼaia neʼe hoko ai te ʼu fetogi. Kae tuku muʼa ke ʼau fakamatala atu te ʼu meʼa ʼaē neʼe hoko, ʼo tupu ai taku kau ki te fono ʼaia ʼi Salem, ʼi Oregon.
Neʼe apone taku tāmai ki te L’Âge dʼOr, te ʼuluaki higoa ʼo te nusipepa te Réveillez-vous! ʼI taku kei tūpulaga, neʼe ʼau leleiʼia te lau ʼo te nusipepa ʼaia, pea neʼe ʼau ʼiloʼi papau neʼe palalau te nusipepa ʼaia ki te moʼoni maʼuhiga ʼo te Tohi-Tapu. Koia, ʼi te tahi ʼaho neʼe ʼau momoli te kiʼi pepa ʼaē neʼe tuʼu ʼi te tuʼa nusipepa ʼo te L’Âge dʼOr. Neʼe foaki kia ia ʼaē ʼe ina lau te nusipepa ʼaia, te ʼu kaupepa lalahi e 20, mo te tohi e tahi, pea mo te higoa ʼo te kokelekasio ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼaē neʼe mole mamaʼo ʼi te kolo ʼaē neʼe ʼau nofo ai. ʼI te momoli mai ʼo te ʼu tohi ʼaia, neʼe ʼau ʼalu ki te ʼu ʼapi pea neʼe ʼau tufa te ʼu kaupepa lalahi fuli pea mo te tohi.
ʼI te temi ʼaia, neʼe mole he tahi neʼe ina fai haku ako Tohi-Tapu. ʼI tona fakahagatonu, neʼe mole heʼeki ʼau fai palalau mo he Fakamoʼoni ʼa Sehova. Kae ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau maʼu ai te tuʼasila ʼo te Fale ʼo te Puleʼaga ʼaē neʼe tuʼu ōvi mai ki te kolo ʼaē neʼe ʼau nofo ai, neʼe ʼau fai ia kilometa e 40 ki Salem, ʼi Oregon, ke ʼau kau ki te fono. Neʼe ko te fono ʼaia, ʼi toku taʼu 18, ʼaē neʼe ʼui ai ko ʼau ko “te hahaʼi kaugamālie.”
Logope la neʼe mole ʼau teuteu ki te minisitelio, kae neʼe ʼau kamata fai faka mafola mo te Kokelekasio ʼo Salem. Neʼe fakaloto mālohiʼi ʼau ke ʼau palalau kia puani tāfito e tolu ʼi taku fai faka mafola. ʼUluaki, ʼe ko Sehova te ʼAtua; lua, ko Sesu Kilisito ʼe ko te Hau ʼaē neʼe ina fakanofo; pea tolu, ko te Puleʼaga ʼe ko te ʼamanaki pe ʼaia e tahi ki te malamanei. Neʼe ʼau faiga ke ʼau vaevae te logo ʼaia mo te hahaʼi fuli.
Hili taʼu e lua ki taku fakatahi mo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Salem, neʼe ʼau papitema ʼi te ʼaho 3 ʼo ʼApelili 1938. Neʼe fiafia te kau fakamoʼoni ʼo Salem ʼi tanatou sio ʼaē ki te papitema ʼa te tokolahi ia mātou ʼaē neʼe kau ʼi “te hahaʼi kaugamālie.” ʼI Fepualio 1939, neʼe ʼau pionie, peʼe ko te minisi ʼe gāue ʼi te temi katoa. ʼI te māhina ʼo Tesepeli ʼo te taʼu ʼaia, neʼe ʼau tali te fakaafe ʼaē ke ʼau ʼalu ki Arizona, ʼaē neʼe ʼaoga ʼaupito ai he ʼu kaugā fai faka mafola ʼo te Puleʼaga.
ʼE ʼAu Pionie ʼi Arizona
Neʼe ko te hoki gāue ʼaia ʼa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Arizona, pea neʼe lahi te mahino hala ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo mātou, koia, ʼi te temi ʼaē neʼe kau ai Amelika ʼi te Lua Tau Faka Malamanei, neʼe lahi te ʼu fakataga ʼaē neʼe hoko kia mātou. Ohage la, lolotoga taku gāue ʼi te kolo ʼo Staf-ford, ʼi Arizona, ʼi te taʼu 1942, neʼe fonofono te kau Mormons ke nātou fakatupu maveuveu kia mātou. Ko ʼau pea mo ia ʼaē neʼe ma kaugā gāue neʼe ma vāhaʼa fale mo te ʼēpikopō Mormon, ʼaē neʼe fakaʼapaʼapa kia mātou pea neʼe ina ʼui fēnei: “Kanapaula neʼe gāue mālohi te ʼu misionea Mor-mons ohage ko te kau Fakamoʼoni, ʼe mahino ia ʼe tuputupu anai te Lotu Mormon.” Koia, ʼi te ʼēkelesia, neʼe ina ʼui leʼolahi: “ ʼE ʼau logo ʼe fakatuʼutuʼu he maveuveu ki te ʼu tama ʼaē ko te ʼu Fakamoʼoni. ʼE ʼau vāhaʼa fale mo te ʼu tama ʼaia, pea kapau ʼe koutou fakatuʼutuʼu ke koutou fai he aga ʼe kovi, ʼe ʼau nofo anai ʼi te ʼā ʼo fakatalitali atu mo taku fana. ʼE mole ʼau fakaʼaogaʼi anai te fana ʼaia ki te kau Fakamoʼoni, kae ʼe ʼau fakaʼaogaʼi anai kia nātou ʼaē ka nātou fakatupu te maveuveu ʼaia. Koia, kapau ʼe koutou fakatupu te maveuveu ʼaia, pea ʼe koutou ʼiloʼi anai te meʼa ʼaē ka hoko.” Pea neʼe mole ʼōmai te hahaʼi.
ʼI te ʼu taʼu e tolu ʼaē neʼe ʼau nofo ai ʼi Arizona, neʼe lahi te ʼu lakaga ʼaē neʼe puke ai mātou ʼo pilisoniʼi. ʼI te tahi lakaga, neʼe ʼau nofo ʼaho e 30 ʼi te fale pilisoni. Moʼo tauʼi te agakovi ʼa te ʼu polisi ʼi tamatou fai faka mafola, neʼe mātou faʼufaʼu te meʼa ʼaē neʼe higoaʼi ko te kūtuga lele. Neʼe ʼui fēnei mai e te Fakamoʼoni ʼaē neʼe pule: “Ohage pe ko te higoa ʼaē ʼe foaki mai kia tatou, ʼe tou fai anai ʼo mulimuli kiai. ʼE tou kamata ʼi te hola nima peʼe hola ono uhu, ʼo tou tuku te ʼu kiʼi pepa lotu peʼe ko he ʼu kaupepa lalahi ʼi te ʼu ʼapi fuli, pea mo tou mavae fakavilivili.” Neʼe lahi te ʼu koga meʼa ʼaē neʼe mafola ai tamatou “kūtuga lele” ʼi te fenua ʼo Arizona. Kae neʼe fakagata leva te faʼahiga fai faka mafola ʼaia, he neʼe mole feala ai ke mātou tokoni kia nātou ʼaē neʼe nātou fia ʼiloʼi te moʼoni.
Te Faleako ʼo Kalaate Pea Mo Te Selevisi Makehe
ʼI te māhina ʼo Tesepeli 1942, neʼe ʼau kau ʼi te kau pionie ʼaē neʼe nātou maʼu te tohi neʼe fakaafe ai nātou ki te faleako foʼou ʼo te kau misionea, ʼaē neʼe fakatuʼu e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Neʼe ʼuluaki fakahigoa te faleako ko Kalaate, ko te Univelesitē Faka Tohi-Tapu ʼo te Watchtower. Ki muli age, neʼe fetogi ʼo fakahigoa ko te Faleako Faka Tohi-Tapu ʼo Kalaate ʼo te Watchtower. Neʼe tuʼu te faleako ʼaia ia teitei kilometa e 4 800, ʼo ōvi ki te kolo ʼo Ithaca ʼi te potu tokelau ʼo New York.
Hili tamatou ʼaʼahi fakanounou te kolo ʼo Oregon, ʼi Sanualio 1943, tokolahi ia mātou kau pionie, neʼe mātou mavae mai te vevela ʼo te Toafa ʼo Arizona ʼi te kā ʼaē neʼe higoa ko te Greyhound. Hili kiai ni ʼu ʼaho, neʼe mātou tau atu ki te kolo pea neʼe nive, he neʼe ko te temi momoko ʼaia ʼi New York. Neʼe kamata te ako ʼi te ʼaho 1 ʼo Fepualio 1943, ʼi te temi ʼaē neʼe ʼui fēnei ai e te pelesita ko Nathan H. Knorr ʼi tana ʼuluaki akonaki ki te toko teau hahaʼi ako: “ ʼE MOLE ko te fakatuʼutuʼu ʼo te univelesitē ʼaenī ke koutou maʼu katoa ia meʼa fuli ʼaē ʼe ʼaoga ke feala ai hakotou liliu ko he ʼu minisi kua fili. Kua koutou liliu ko he ʼu minisi pea neʼe koutou gāue tuʼumaʼu ʼi te minisitelio lolotoga ni ʼu taʼu. . . . Ko te ako ʼaenī ʼi te univelesitē ʼe ko tona fakatuʼutuʼu tāfito ke teuteuʼi koutou ke lahi age takotou popoto ʼi tokotou ʼuhiga minisi ʼi te ʼu telituale ʼaē ʼe koutou ʼolo anai kiai.”
Mai tona ʼaluʼaga ʼaē neʼe mole lahi taku ako ʼi te faleako, koia ʼi te kamata ʼo te ako ʼi Kalaate neʼe ʼau ufiufi. Kae neʼe agalelei ʼaupito te kau faiako kia ʼau, pea neʼe ʼau leleiʼia ʼaupito te ʼu meʼa neʼe ʼau ako. Hili kiai māhina e nima ʼaē neʼe lahi ai te ʼu meʼa ʼaē neʼe mātou ako, neʼe foaki mai tamatou ʼu pepa misionea. ʼOsi ʼaia, pea ko ʼihi ia mātou neʼe fekauʼi ke ʼolo ʼo gāue ʼi te ʼu pilō ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova, ʼi Brooklyn, ʼi New York, ʼaē neʼe akoʼi mai ai kia mātou te tahi ʼu meʼa, ke mātou tokalelei ki te gāue feʼaluʼaki, ʼi tomatou ʼuhiga tagata taupau faka silikosikilipisio. Neʼe ʼuluaki fekauʼi ʼau ki te Potu Tokelau pea mo te Potu Toga ʼo te kolo ko Caroline.
ʼI te ʼu ʼuluaki temi ʼaia, neʼe folau tuʼumaʼu te tagata taupau faka silikosikilipisio. Neʼe mātou nonofo ʼi te ʼaho e tahi mo he kiʼi kokelekasio, peʼe ko ʼaho e lua mo kapau neʼe ko he kokelekasio lahi. ʼI te temi ʼaia, ko te ʼatu ʼu kokelekasio neʼe tokosiʼi. Koia, ʼosi te ʼaho gāue katoa, pea ʼi ʼihi temi neʼe mātou hoko atu ʼo aʼu ki te māʼupō tamatou ʼaʼahi pea mo te tali ki te ʼu fehuʼi, neʼe ʼau tuʼu ake ʼi te uhu ake ʼi te teitei hola nima, ke ʼau ʼalu ki te tahi kokelekasio. Neʼe ʼau kau ʼi te gāue faka silikosikilipisio lolotoga te taʼu katoa, pea ʼosi ʼaia, pea neʼe ʼau pionie lolotoga he temi ʼi te ʼu kolo ʼo Tennessee pea mo New York.
ʼI Kupa Pea Mo Porto-Rico
ʼI Maio 1945, ʼo fakatahi mo te tahi kau misionea, neʼe fekauʼi ʼau ki taku ʼuluaki gāue faka misionea ʼi he fenua matāpule, ko Kupa! ʼI te po ʼaē neʼe mātou tau atu ai ki La Havane, te kolo tāfito ʼo Kupa, neʼe mātou tufa ai te ʼu nusipepa. Neʼe mātou nonofo ʼi La Havane ʼo aʼu ki tamatou maʼu he ʼapi ʼi Santa Clara. Ko tamatou falā ʼaē neʼe foaki mai ʼi te māhina fuli neʼe ko tola e 25 takitahi, moʼo toʼo te ʼu meʼa fuli ʼaē neʼe ʼaoga kia mātou, ʼo kau ai mo te meʼa kai pea mo te lue ʼo te ʼapi. Neʼe mātou faʼu te ʼu moeʼaga pea mo fakamatalelei te ʼapi ʼaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe mātou maʼu, pea neʼe mātou fakaʼaogaʼi te ʼu puha ʼaē neʼe ʼai ai te ʼu foʼi ʼapo ko hamatou ʼu puha toho.
ʼI te taʼu ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe hinoʼi ʼau ki te gāue faka silikosikilipisio. ʼI te temi ʼaia, ko Kupa katoa neʼe ko te silikosikilipisio e tahi. Mai tona ʼuhiga ʼaē ko te tagata taupau faka silikosikilipisio ʼaē neʼe muʼa ia ʼau neʼe lahi pea neʼe ina leleiʼia te haʼele lalo, neʼe tonu ai ke lele te ʼu tēhina mo te ʼu tuagaʼane ke feala hanatou haʼele tahi mo ia. ʼE mahino ia, neʼe nātou manatu ʼe ʼau feiā anai mo ʼau, koia neʼe nātou fakatuʼutuʼu ai ia meʼa fuli ki taku ʼaʼahi. Neʼe mole nātou fai faka mafola fuli ʼi te ʼaho e tahi, kae nātou fevaevaeʼaki ʼi te ʼu kūtuga pea mo fefetogiʼaki mo ʼau ʼi te gāue. ʼI te ʼuluaki ʼaho neʼe ʼau gāue mo te kūtuga e tahi ʼi he telituale; ʼi te ʼaho ake, neʼe ʼau gāue mo te tahi kūtuga ʼo hoko atu te telituale, pea toe hoko atu feiā. Neʼe ʼau gaʼegaʼe ʼi te fakaʼosi ʼo taku ʼaʼahi, kae neʼe ʼau leleiʼia te gāue ʼaia. ʼE lahi taku ʼu suvenia lelei ʼo ʼuhiga mo te kokelekasio ʼaia.
ʼI te taʼu 1950 neʼe ko te ʼu kaugā fai faka mafola ʼo te Puleʼaga e 7 000 tupu ʼi Kupa, ʼo teitei tatau mo te lahi ʼo te ʼu kaugā fai faka mafola ʼo Mekesike. ʼI Sūlio ʼo te taʼu ʼaia, neʼe ʼau kau ki te fakatahi faka malamanei ʼaē neʼe ko tona kupu tāfito ko te Tuputupu ʼo te Teokalasia, pea neʼe fai ʼi te Yankee Stadium, ʼi te Kolo ʼo New York. Hili ʼaia pea neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau ʼalu ʼo misionea ʼi he fenua foʼou, ʼi Porto-Rico. ʼI te kau misionea foʼou ʼo te kalasi 12 ʼo Kalaate, neʼe ʼi ai ia Estelle pea mo Thelma Weakley, ʼaē neʼe folau tahi mo ʼau ki Porto-Rico.
Hili taʼu e valu, pea neʼe ʼau ʼohoana mo Es-telle, ʼi Bayamón, ʼi Porto-Rico, ʼi te faʼahi ʼaē ʼe fai ai te ʼu akonaki, ʼi te temi kai ʼo te fakatahi faka silikosikilipisio. ʼI muʼa pea ʼi te hili ʼo tomā ʼohoana, neʼe ʼau kau ʼi te gāue faka silikosikilipisio. Lolotoga tomā ʼu taʼu e hogofulu tupu ʼi Porto-Rico, ko ʼau mo Estelle neʼe ma sisio ki te tuputupu lahi—mai te tokosiʼi kau kaugā fai faka mafola e 500 ki te toko 2 000 tupu. Neʼe ma tokoni ki te hahaʼi tokolahi ke nātou foaki tonatou maʼuli ki te ʼAtua pea mo papitema, pea neʼe ma kau ki te fakatuʼu ʼo te ʼatu ʼu kokelekasio foʼou.
ʼI Tesepeli 1960, ko Milton Henschel mai te ʼu pilō ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼi Brooklyn, ʼi New York, neʼe ina ʼaʼahi te fenua ʼo Porto-Rico pea mo palalau ki te kau misionea. Neʼe ina fehuʼi mai peʼe tali anai e ʼihi ke fekauʼi nātou ki he tahi telituale. Ia nātou ʼaē neʼe nātou tali ke ʼolo, neʼe ʼau kau ai pea mo Estelle.
ʼI Te République Dominicaine, Te Fenua ʼAē ʼe Ma Nonofo Ai
Ko te fenua ʼaē neʼe hinoʼi māua kiai neʼe ko te République Dominicaine, pea neʼe fakatuʼutuʼu ke mātou mavae ʼi te ʼaho 1 ʼo Sūnio 1961. ʼI te ʼaho 30 ʼo Maio neʼe matehi te tagata takitaki Dominicain ʼo te fenua, ko Rafael Trujillo, pea neʼe mole kei tali ke hū he vakalele folau ki te fenua. Kae mole fualoa, pea neʼe fakagafua pea neʼe feala ke mātou ʼolo ki te République Dominicaine ʼi te ʼaho 1 ʼo Sūnio, ohage ko te meʼa ʼaē neʼe kua fakatuʼutuʼu.
Neʼe maveuveu te fenua ʼi tamatou tau atu kiai, pea neʼe feʼohoʼaki te kau solia. Neʼe nātou tuʼania naʼa hoko he agatuʼu fakafenua, pea neʼe huke e te kau solia te hahaʼi fuli ʼi te ala lahi. Neʼe tuʼa lahi tomatou fakatuʼu ʼi te faʼahi ʼaē neʼe huke ai te hahaʼi, pea ʼi te ʼu faʼahi fuli ʼaia neʼe huke ai tamatou ʼu pasikete. Neʼe toʼo ia meʼa fuli ki tuʼa, māʼiape la mo tamatou ʼu meʼa ʼaē neʼe mole faʼa maʼuhiga. Neʼe ko te ʼuluaki meʼa ʼaia neʼe hoko kia mātou ʼi tamatou hū ki te République Dominicaine.
Neʼe mātou nonofo ʼi te kolo tāfito, ʼi Saint-Domingue, lolotoga te ʼu vāhaʼa ʼi muʼa ʼo tamatou ʼolo ki tamatou ʼuluaki kolo ʼaē neʼe hinoʼi mātou kiai, ʼaē ko La Romana. Lolotoga te pule ʼo te tagata takitaki ko Trujillo, neʼe tala ki te hahaʼi ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe ko he kau Komunisi pea ko te faʼahiga hahaʼi agakovi ʼaupito. Ko te tupuʼaga la ʼaia ʼo te fakatagaʼi mālohi ʼo te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova. Kae ʼaki te temi, neʼe fetogi te ʼu ʼaluʼaga ʼaia.
Hili tamā gāue ʼi te kolo La Romana lolotoga he temi, neʼe ma toe kamata kau ʼi te gāue faka silikosikilipisio. Pea ʼi te taʼu 1964, neʼe hinoʼi māua ke ma gāue faka misionea ʼi te kolo ʼo San-tiago. ʼI te taʼu ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe hoko te agatuʼu ʼi te fenua ʼo te République Dominicaine, pea neʼe toe hoko te maveuveu fakafenua. Lolotoga te tau ʼaia, neʼe ʼave mātou ki San Francisco de Macorís, ko he kolo neʼe ʼiloa ʼuhi ko tana ʼu gāue faka politike. Kae neʼe faʼifaʼitaliha tamatou fai faka mafola, neʼe mole hoko he fakafeagai kia mātou. Logope la te ʼu fihifihia faka politike, neʼe mātou fakatuʼu te kokelekasio foʼou. ʼI te ʼu taʼu ʼaē neʼe hoa kiai, neʼe hoko te ʼu fetogi ʼi te ʼu faʼahi ʼaē neʼe hinoʼi kiai māua, pea neʼe toe hinoʼi māua ki te fenua fakamuli ʼaē ʼe kei ma nonofo ai ʼi te temi ʼaenī, ʼi Santiago.
ʼE mahino ia neʼe ma sisio ki te tapuakina e Sehova te gāue ʼi te République Dominicaine. ʼI tamā tau atu kiai ʼi te taʼu 1961, neʼe ko te kau Fakamoʼoni ʼe teitei 600 pea mo kokelekasio e 20. ʼI te temi nei, ko te toko 20 000 tupu ʼu kaugā fai faka mafola ʼaē ʼe nātou faka mafola te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼa te ʼAtua ia kokelekasio e 300 tupu. ʼE fakaofoofo te ʼu ʼamanaki ʼo ʼuhiga mo he tuputupu lahi, ohage ko tona fakahā e te toko 69 908 hahaʼi ʼaē neʼe nātou kau ki te ʼAho ʼo te Fakamanatu ʼo te mate ʼa Kilisito ʼi te taʼu 1996. Ko te tuʼa tolu vaelua ʼo te lahi ʼo te ʼu kaugā fai faka mafola!
ʼI Te Temi Nei Ko He Puleʼaga Mālohi
Tatau aipe peʼe hoko atu te fetogi ʼo te ʼaluʼaga ʼo te mālama ʼaenī, kae ko te logo ʼo te Tohi-Tapu ʼaē ʼe faka mafola e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe kei tatau pe ia. (1 Kolonito 7:31) ʼE kei ʼAtua pe ia Sehova, ʼe kei hau pe ia Kilisito, pea kua toe maʼuhiga age te ʼui ʼaē, ko te Puleʼaga ʼe ko te ʼamanaki pe ʼaia e tahi ki te malamanei.
Tahi ʼaē meʼa, ko he fetogi matalelei neʼe hoko ʼi te lotolotoiga ʼo te hahaʼi ʼa Sehova, talu mai taku kau ʼaē ʼi te fono ʼi Salem, ʼi Oregon, kua hili kiai taʼu e 60. Ko te hahaʼi kaugamālie, peʼe ko te hahaʼi tokolahi, neʼe liliu moʼoni ʼo lahi, ʼo liliu ko te toko nima miliona. ʼE hage pe ko tona fakakikite e Sehova ʼo ʼuhiga mo tana hahaʼi: “Ko te tokosiʼi ʼe liliu anai ko te lauʼi afe, pea ko ia ʼaē ʼe veliveli ʼe liliu ia ko te puleʼaga mālohi. Ko ʼau, Sehova, ʼe ʼau fakavaveʼi anai te faʼahi ʼaia ʼi tona temi totonu.”—Isaia 60:22.
Hili kiai taʼu e 60 tupu ʼi te minisitelio ʼi te temi katoa, ʼe ʼau fiafia ʼi taku hoko atu te fai faka mafola pea mo te akoʼi ʼo te hahaʼi ʼi te fenua ʼaē neʼe hinoʼi ʼau ke ʼau ʼalu ʼo fai ai taku gāue misionea. ʼE ko he pilivilesio lahi taku kau ki te gāue ʼaia pea mo taku sio ki te liliu ʼo “ia ʼaē ʼe veliveli” ko “he puleʼaga mālohi”!
[Paki ʼo te pasina 21]
Ko ʼau mo toku ʼohoana, ʼi te République Dominicaine