Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w05 15/9 p. 13-15
  • “Te Manavasiʼi ʼAē Kiā Sehova—Ko Te Poto ʼAia”

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • “Te Manavasiʼi ʼAē Kiā Sehova—Ko Te Poto ʼAia”
  • Te Tule Leʼo—2005
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Te Matapuna ʼo Te “Falalaʼaga Mālohi”
  • “Ko He Meʼa Fakamatalelei Ia Ki He Hau”
  • Te ʼu Lelei Fakalaumālie Pea Mo Fakasino
  • Ko Te Manavasiʼi Ki Te ʼAtua ʼe Tokoni Mai Ke ʼAua Naʼa Tou Fakapalatahi
  • “ ʼE Ina Hikihiki He Puleʼaga”
  • Koutou Gāueʼi Tokotou Loto Ke Manavasiʼi Kia Sehova
    Te Tule Leʼo—2001
  • Tou Ako Te Maʼu ʼo Te Fiafia ʼi Te Manavasiʼi Kia Sehova
    Te Tule Leʼo—1995
  • Te ʼu Lelei ʼe Maʼu ʼi Te Manavasiʼi Ki Te ʼAtua Moʼoni
    Te Tule Leʼo—1995
  • Koutou Manavasiʼi Kia Sehova Pea Mo Taupau Tana ʼu Fakatotonu
    Te Tule Leʼo—2001
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—2005
w05 15/9 p. 13-15

“Te Manavasiʼi ʼAē Kiā Sehova—Ko Te Poto ʼAia”

“KO TE manatu fakaʼosi ʼo ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, heʼe kua tou fagono kiā meʼa fuli: Manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni pea mo taupau tana ʼu fakatotonu. Heʼe koʼenā te maʼua kātoa ʼo te tagata.” (Tagata Tānaki 12:13) Ko he manatu loloto ʼaia ʼa te Hau ʼo te Iselaele ʼāfea ko Salomone neʼe ina maʼu mai te ʼAtua! Neʼe toe fakatokagaʼi foki e te pateliaka ko Sopo ia te maʼuhiga ʼo te manavasiʼi ki te ʼAtua, koteʼuhi neʼe ina ʼui fēnei: “Koʼeni, ko te manavasiʼi ʼaē kiā Sehova​—ko te poto ʼaia, pea ko te lītuʼa ʼaē ki te kovi ko te ʼatamai ʼaia.”​—Sopo 28:⁠28.

ʼE faka maʼuhigaʼi ʼi te Tohi-Tapu ia te manavasiʼi kiā Sehova. He koʼe koa ko te manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe ko te poto ʼaia? Koteā tona ʼaoga kiā tatou takitokotahi pea mo tatou fuli kau atolasio moʼoni, ia te manavasiʼi ki te ʼAtua? ʼE maʼu te ʼu tali ki te ʼu fehuʼi ʼaia ʼi te ʼu vaega 26 ki te 35 ʼo Tāʼaga Lea kapite 14.a

Te Matapuna ʼo Te “Falalaʼaga Mālohi”

ʼE ʼui fēnei e Salomone: “ ʼE ʼi ai te falalaʼaga mālohi ʼi te manavasiʼi kiā Sehova, pea ʼe maʼu anai he holaʼaga maʼa tona ʼu foha.” (Tāʼaga Lea 14:26) Ko te matapuna ʼo te falalaʼaga ʼo te tagata ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼe ko te ʼAtua agatonu mo māfimāfi, ʼaē ko Sehova. Koia ʼaē ko te taʼi tagata ʼaia ʼe sio ki te ka haʼu ʼaki he loto falala mālohi! ʼE loaloaga anai tona ka haʼu pea mo fakaloto fīmālie.

Kae koteā ʼaē ʼe tou lava ʼui ʼo ʼuhiga mo te ka haʼu ʼo nātou ʼaē ʼe nātou tuku tanatou falala ki te mālama​—ki tana ʼu fakatuʼutuʼu, mo tana ʼu kautahi, mo tana ʼu fakakaukau pea mo tona ʼu koloā? Logola peʼe koteā te ka haʼu ʼaē ʼe nātou fakaʼamu kiai, kae ʼe nounou koteʼuhi ʼe ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “E fakamole te malama-nei mo tana u holi; kae kia ia ae e ina fai te finegalo o te Atua e mauli o talu ai.” (1 Soane 2:17) Koia ʼe ʼi ai koa he ʼuhiga maʼa tatou ke tou “ofa i te malama-nei, mo te u mea i te malama-nei”?​—1 Soane 2:⁠15.

Koteā te ʼu fakatuʼutuʼu ʼe lava fai e te ʼu mātuʼa ke nātou ʼiloʼi papau ai “ ʼe maʼu anai he holaʼaga” maʼa tanatou fānau? Neʼe hiva fēnei te tagata fai pesalemo: “Koutou ʼōmai, ʼu foha, koutou fagono mai kiā te au! ʼE au akoʼi atu anai kiā koutou te manavasiʼi kiā Sehova.” (Pesalemo 34:11) Kapau ʼe tuku e te ʼu mātuʼa he faʼifaʼitaki lelei pea mo he ako lelei ki tanatou fānau ke nātou manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼe mahino ia ʼe nātou lahilahi ake anai ʼo liliu ko he ʼu tagata pea mo he ʼu fafine ʼe nātou falala mālohi kiā Sehova.​—Tāʼaga Lea 22:⁠6.

ʼE toe ʼui fēnei e Salomone: “Ko te manavasiʼi kiā Sehova ʼe ko he matapuna ʼo te maʼuli, moʼo fakamaliu kehe mai te ʼu hele ʼo te mate.” (Tāʼaga Lea 14:27) Ko te manavasiʼi kiā Sehova ʼe “ko he matapuna ʼo te maʼuli,” heʼe ko te ʼAtua moʼoni ʼe “ko te matapuna ʼo te vai maʼuli.” (Selemia 2:13) Ko te maʼu ʼo te ʼatamai mālama ʼo ʼuhiga mo Sehova pea mo Sesu Kilisito ʼe tou lava maʼu ai te maʼuli heʼegata. (Soane 17:3) Ko te manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe ina toe fakamaliu kehe ia tatou mai te ʼu hele ʼo te mate. ʼO feafeaʼi? ʼE ʼui fēnei iā Tāʼaga Lea 13:14: “Ko te lao ʼa te poto ʼe ko he matapuna ia ʼo te maʼuli, moʼo fakamaliu kehe ʼo koutou mai te ʼu hele ʼo te mate.” Ka tou manavasiʼi kiā Sehova, mo tou fakalogo ki tana ʼu lao, pea mo tou tuku ki tana Folafola ke ina takitaki tatatou haʼele, ʼe mole koa la puipui ai ia tatou mai te ʼu aga fakatupu tuʼutāmaki pea mo te ʼu meʼa ʼi te loto, ʼaē ʼe feala ke ina taki ia tatou ki he mate tautonu?

“Ko He Meʼa Fakamatalelei Ia Ki He Hau”

Teitei pe ʼi te temi kātoa ʼaē neʼe nofo hau ai ia Salomone, neʼe ko he hau neʼe manavasiʼi ki te ʼAtua pea neʼe fakalogo kiā Sehova. Neʼe iku ai ki he nofo hau neʼe lahi ai tana ʼu tapuakina. Koteā ʼaē ʼe ʼiloga ai he takitaki lelei ʼa he hau? ʼE tali fēnei iā Tāʼaga Lea 14:28: “Ka kaugamālie te hahaʼi, pea ʼe ko he meʼa fakamatalelei ia ki he hau, kae ka lāvaki te hahaʼi, pea ʼe ko te puli ia ʼo he tagata ʼaliki.” ʼE ʼui ʼe lelei te takitaki ʼo he hau mo kapau ʼe maʼuli fīmālie tana hahaʼi fakalogo. Kapau ʼe kaugamālie te hahaʼi ʼaē ʼe nātou fia fai ki tana takitaki, ʼe fakavikiviki ai ia ia ʼe ko he hau lelei. Neʼe ʼi ai te “hahaʼi fakalogo [ʼa Salomone] mai te tai [Kula] ki te tai [Metitelanea] pea mai te Vaitafe [ʼo Eufalate] ʼo aʼu ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele.” (Pesalemo 72:​6-8) Neʼe ʼiloga tona temi pule ʼaki te tokalelei pea mo te fīmālie neʼe mole heʼeki hona tatau ki muʼa atu. (1 Hau 4:​24, 25) Neʼe ko he lakaga fakafiafia ia te temi hau ʼo Salomone. Kae ko te mole lagolago lelei ʼa te hahaʼi ʼe hā ʼaki ai tanatou mole leleiʼia te tagata takitaki ʼaia.

ʼO ʼuhiga mo te faʼahi ʼaia, koteā ʼaē ʼe tou lava ʼui ʼo ʼuhiga mo te kolōlia ʼo Salomone Lahi, ia te Hau Mesianike, ia Sesu Kilisito? Koutou fakakaukauʼi age muʼa tana hahaʼi fakalogo ʼaē ʼe ina maʼu ʼi te temi nei. ʼI te kele kātoa, ko te toko ono miliona tupu tagata mo fafine ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, kua nātou filifili ke nātou maʼuli fakalogo ki te takitaki ʼa Kilisito. ʼE nātou tui kiā Sesu, pea mo nātou logo tahi ʼi te tauhi moʼoni ki te ʼAtua maʼuli. (Soane 14:1) ʼI te fakaʼosi ʼo te ʼAfio ia Taʼu e Afe, ko nātou fuli ʼaē ʼe manatuʼi e te ʼAtua ʼe fakatuʼuake anai ia nātou. ʼE fonu anai te palatiso ʼaki te hahaʼi fiafia pea mo agatonu kua nātou fakahā tanatou fakafetaʼi ki tonatou Hau. ʼE ko he fakamoʼoni anai ʼo te lelei ʼo te takitaki ʼa Kilisito! Tou tapiki maʼu ki tatatou ʼamanaki fakaofoofo ʼo te Puleʼaga.

Te ʼu Lelei Fakalaumālie Pea Mo Fakasino

Ko te manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe ina lava fakatupu iā tatou ia he loto fakatokatoka. ʼE hoko te faʼahi ʼaia koteʼuhi ʼe lahi te ʼu koga ʼo te poto ʼe maʼu ai ia te fakafuafua lelei pea mo te fakasiosio tonu. ʼE ʼui fēnei iā Tāʼaga Lea 14:29: “Ko ʼaē ʼe tuai ʼi te ʼita ʼe mahu ʼi te fakasiosio tonu, kae ko ʼaē ʼe mole loto ʼutaki ʼe ina fakaneke te agavale.” Ko te fakasiosio tonu ʼe tokoni mai kiā tatou ke tou mahino ko he ʼita ʼe mole lolomi ʼe fakatupu kovi ki totatou maʼuli fakalaumālie. ʼI te ʼu gāue ʼaē ʼe ina lava tāʼofi ia tatou ke ʼaua naʼa tou maʼu ‘tofiʼa ʼi te Puleʼaga ʼo te ʼAtua,’ ʼe kau ai ia “te u taufehia, te maveu, te maheka, te ita, te fe’filiʼaki.” (Kalate 5:​19-21) ʼE tokoniʼi tatou ke ʼaua naʼa tou taupau he ʼita tatau aipe peʼe tonu tota ʼita. (Efeso 4:​26, 27) Ko te mole faʼa fakatalitali ʼe lava iku ai ki he ʼu palalau vale pea mo he agavale ʼe tou fakahemala anai ki muli age.

ʼI tana fakahā te ʼu ikuʼaga kovi ʼo te ʼita, ʼe ʼui fēnei e te hau ʼo Iselaele: “Ko he loto ʼe tokatoka ʼe ko te maʼuli ia ʼo te kakano, kae ko te maheka ʼe ko he meʼa ia kua pala ki te ʼu hui.” (Tāʼaga Lea 14:30) ʼI te ʼu mamahi ʼaē ʼe tupu mai te ʼita peʼe ko he ʼita kovi, ʼe ʼi ai te ʼu fītaʼa, mo te hake ʼo te tosio, mo te mahaki ʼo te ʼatemaka, pea mo te mahaki ʼo te ʼatepili. Ko te ʼita pea mo te ʼita kovi ʼe ko he ʼu meʼa ʼe kita logoʼi mālohi ʼi tokita sino, pea ʼe ʼui e te ʼu tōketā, ʼe faka lēsili ai peʼe fakatupu ai he ʼu mataʼi papala, mo te ʼu mahaki ʼo te kili, mo te hela, pea mo te mole hifo lelei ʼo te kai. Kae ʼi te tahi faʼahi, “ko he loto ʼe tokalelei ʼe ina fakamaʼuli te sino.” (Tāʼaga Lea 14:​30, New International Version) Koia ʼe tou fakapotopoto ʼo tou haga “fekumi kia mea o te tokalelei pea mo mea e lagalaga aki tatou taki tokotahi.”​—Loma 14:⁠19.

Ko Te Manavasiʼi Ki Te ʼAtua ʼe Tokoni Mai Ke ʼAua Naʼa Tou Fakapalatahi

ʼE ʼui fēnei e Salomone: “Ko ʼaē ʼe ina gaohi koviʼi ia ia ʼaē ʼe veliveli ʼe ina faka galivaleʼi tona Tupuʼaga, kae ko ʼaē ʼe ʼofa ki te masiva ʼe ina faka kolōliaʼi ia Ia.” (Tāʼaga Lea 14:31) ʼE ʼiloʼi e te tagata ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua, ko te tagata fuli ʼe haʼu mai te Tupuʼaga e tahi, ko Sehova ʼAtua. Ko ia ʼaē ʼe veliveli ʼe ko te tahi pe ʼaia tagata, pea ko te aga ʼaē ʼe fai ki ai ʼe malave ia ki te Tupuʼaga ʼo te tagata. Moʼo faka kolōliaʼi te ʼAtua, ʼe tonu ke tou aga fakatatau mo te hahaʼi kae ke ʼaua naʼa tou fakapalatahi. ʼE tonu ke fai ki te Kilisitiano ʼaē ʼe masiva ia he tokaga fakalaumālie, ʼo mole fai ʼaki he aga fakapalatahi. ʼE tonu ke tou tala fakatatau ia te logo lelei ʼo te Puleʼaga ʼo te ʼAtua ki te tagata masiva pea mo te tagata maʼu koloā.

ʼO ʼuhiga mo te tahi lelei ʼo te manavasiʼi ki te ʼAtua, ʼe ʼui fēnei e te hau poto: “ ʼE tokahi anai te tagata agakovi ʼuhi ko tana agakovi, kae ʼe maʼu e te tagata faitotonu he nonoʼaga ʼi tana agatonu.” (Tāʼaga Lea 14:​32) ʼE tokahi feafeaʼi te tagata agakovi? ʼE ʼui e ʼihi tagata sivi Tohi-Tapu, ko tona faka ʼuhiga ʼe mole ina maʼu hona mālōlō mokā tau mo he malaʼia. Kae ʼi te tahi faʼahi, mokā hoko he ʼu faigataʼaʼia, ko te tagata ʼaē ʼe manavasiʼi ki te ʼAtua ʼe ina maʼu hona nonoʼaga ʼi tana agatonu ki te ʼAtua. ʼI tana falala kātoa kiā Sehova ʼo aʼu ki te mate, ʼe lotomālohi ohage ko Sopo, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “ ʼO aʼu ki toku mate, ʼe mole au tuku anai taku agatonu!”​—Sopo 27:⁠5.

Ko te taupau ʼo te agatonu ʼe fakamaʼua kiai he manavasiʼi ki te ʼAtua pea mo te poto. Pea ʼe lava maʼu ʼifea te poto? ʼE tali fēnei iā Tāʼaga Lea 14:33: “ ʼE mālōlō te poto ʼi te loto ʼo ia ʼaē ʼe ʼatamai, pea ʼi te lotolotoiga ʼo te kau vale kua kamata tona ʼiloʼi.” Ei, ko te poto ʼe lava maʼu ʼi te loto ʼo te tagata ʼaē ʼe ʼatamai. Kae ʼe hoki kamata ʼiloʼi feafeaʼi ʼi te lotolotoiga ʼo te kau vale? ʼE ʼui fēnei ʼi te tohi maʼuhiga, “ko te tagata vale, ʼi tana loto ʼaē ke hā ʼe poto, ʼe ina fakaʼasi ki tuʼa te meʼa ʼaē ʼi tana manatu ʼe ko te poto ʼaia, kae ʼe liliu age ia ko he agavale ia.”

“ ʼE Ina Hikihiki He Puleʼaga”

ʼI te ʼosi talanoa ʼa te hau ʼo Iselaele ʼo ʼuhiga mo te ʼu fua ʼaē ʼe maʼu e tagata takitokotahi ʼi tana manavasiʼi ki te ʼAtua, neʼe talanoa leva ki te ʼu fua ʼo te manavasiʼi ʼaia ki he fenua kātoa, ʼo ina ʼui fēnei: “Ko te faitotonu ʼaē ʼe ina hikihiki he puleʼaga, kae ko te agahala ʼe ko he meʼa fakaufiufi ki te ʼu lanu kehekehe ʼo te ʼu fenua.” (Tāʼaga Lea 14:34) ʼE ʼiloga lelei te pelesepeto ʼaia ʼo ʼuhiga mo te puleʼaga ʼo Iselaele. Ko te pipiki maʼu ʼa te kau Iselaele ki te ʼu pelesepeto māʼoluga ʼo te ʼAtua neʼe tupu ai tonatou fakavikiviki e te ʼu puleʼaga ʼo te ʼu tafaʼaki. Kae ko te talagataʼa liuliuga ʼa Iselaele neʼe iku ai ki te fakaufiufi pea mo te lītuʼa ʼa Sehova kiā nātou. ʼE kei ʼaoga te pelesepeto ʼaia ki te hahaʼi ʼo te ʼAtua ia ʼaho nei. Ko te kokelekasio faka Kilisitiano ʼe kehe ia mo te mālama, koteʼuhi ʼe pipiki maʼu ki te ʼu pelesepeto faitotonu ʼa te ʼAtua. Kae ke feala hatatou taupau maʼu te ʼuhiga māʼoluga ʼaia, ʼe tonu kiā tatou takitokotahi ke tou aga fakapoipoi. Ko te maʼuli ʼi te agahala ʼe fakatupu lainoa ai kiā tatou takitokotahi pea mo fakaufiufi ki te kokelekasio pea mo te ʼAtua.

ʼO ʼuhiga mo te meʼa ʼaē ʼe ina fakafiafiaʼi he hau, ʼe ʼui fēnei e Salomone: “ ʼE fiafia te hau ʼi te tagata kaugana ʼaē ʼe sio mamaʼo, kae ʼe tō tona ʼita kiā ia ʼaē ʼe aga fakaufiufi.” (Tāʼaga Lea 14:35) Pea ʼe ʼui fēnei iā Tāʼaga Lea 16:13: “Ko te ʼu laugutu ʼo te faitotonu ʼe fakafiafia ki he hau lahi; pea ʼe ʼofa ki ʼaē ʼe palalau ki te ʼu meʼa ʼe totonu.” Ei, ko totatou Takitaki pea mo Hau, ia Sesu Kilisito, ʼe fiafia mokā ʼe tou agatonu pea mo sio mamaʼo pea mo tou fakaʼaogaʼi totatou ʼu laugutu moʼo fakahoko ʼo te gāue fai faka mafola pea mo fai ni ʼu tisipulo. ʼIo, tou haga maʼumaʼua ʼi te gāue ʼaia, ʼaē ʼe tou maʼu ai te ʼu tapuakina ʼuhi ko tatatou manavasiʼi ki te ʼAtua moʼoni.

[Kiʼi nota]

a ʼE ʼi ai te ʼu fakamahino ʼo Tāʼaga Lea 14:​1-25, ʼi Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Novepeli 2004 ʼi te pasina 26 ki te 29, pea mo Te Tule Leʼo ʼo te ʼaho 15 ʼo Sūlio 2005 ʼi te pasina 17 ki te 20.

[Paki ʼo te pasina 15]

ʼE tou lava ako ke tou maʼu te manavasiʼi ki te ʼAtua

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae