Koteā ʼAē ʼe Tonu Ke Fai Mokā Hoko He Tuʼutāmaki Fakanātulā?
Koteā ʼaē ʼe feala ke fai e he tahi ʼe ina tokagaʼi te tuputupu ʼo te ʼu tuʼutāmaki fakanātulā mo te lahi ʼo te maumau ʼaē ʼe hoko? Tou vakaʼi he ʼu faʼahi maʼuhiga ʼe feala ke fakahoko.
Fakamamaʼo mai te ʼu koga meʼa fakatupu tuʼutāmaki. ʼE ʼui fēnei ʼi te Tohi-Tapu: “E sio te tagata poto ki te kovi pea e nono ia ia; kae e fakaovi ki ai te kau vale pea e tauteai ai natou.” (Taaga Lea 22:3) ʼE feala ke fakaʼaogaʼi te tokoni poto ʼaenī mokā hoko he tuʼutāmaki fakanātulā. Kapau ʼe fai atu he fakatokaga mokā ʼamanaki hoko te pā ʼo he moʼuga afi, peʼe ko te hake ʼo te vai, peʼe ko te kua ovi mai ʼo he ʼafā, ko te fakapotopoto ʼe ina uga anai tātou ke tou mavae ki he koga meʼa ʼe tou maʼu ai te haofaki. Ko te maʼuli ʼe maʼuhiga age ia ʼi te ʼapi peʼe ko te ʼu koloa.
ʼE feala ke filifili e ʼihi ke natou nonofo ʼi he koga meʼa ʼe mole hoko ai he tuʼutāmaki fakanātulā. ʼE ʼui fēnei e te tagata ʼe ina ʼiloʼi lelei te ʼu ʼaluʼaga ʼaia: “ ʼE mole lahi te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe tuʼutāmakiʼia, kae ʼe hoko tāfito anai te ʼu tuʼutāmaki fakanātulā ʼi te ʼu koga meʼa ʼaia.” ʼE moʼoni te faʼahi ʼaia ʼi te ʼu koga meʼa mālalo mo ovi ki te tai peʼe ko te ʼu koga meʼa ʼaē ʼe ovi ki he ava ʼo te kele (faille de la croûte terrestre). Kapau ʼe feala ke kotou fakamamaʼo mai te ʼu koga meʼa fakatupu tuʼutāmaki pea ʼe feala ke kotou hao mai ni tuʼutāmaki fakanātulā.
Fai he fakatuʼutuʼu. Logolā takotou faiga ʼaē ke kotou hao mai te ʼu faʼahi ʼaia kae ʼe feala pē ke kotou tau mo he tuʼutāmaki. ʼE faigafua anai hakotou hao mai ai mo kapau kua kotou fai he fakatuʼutuʼu fakatomuʼa. Pea ʼe ʼalutahi mo te tokoni ʼaē neʼe tou lau iā Taaga Lea 22:3. Kua kotou teuteuʼi koa te ʼu meʼa ʼaē kā ʼaoga anai ʼi te ʼu temi tuʼutāmaki pea mo tokalelei takotou mavae? ʼE fakamaʼua ʼi te ʼu fatotonu ʼo ʼuhiga mo te haofaki maʼuli te lisi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe tonu ke teuteuʼi: Te meʼa haofaki maʼuli, he ʼu hina vai, he meʼa kai tologa pea mo te ʼu pepa maʼuhiga. ʼE feala ke tou maʼu te lisi ʼaia ʼi te Neti.a ʼE fakapotopoto anai te vakaʼi mo takotou kiʼi fāmili te ʼu faʼahiga tuʼutāmaki ʼaē ʼe feala ke hoko iō koutou, pea mo te ʼu puleʼaki ʼo ʼuhiga mo te ʼu faʼahi ʼaia.
Taupau he felōgoi lelei mo te ʼAtua. Ko te faʼahi ʼaia ʼe feala ke tokoni atu ʼi he ʼaluʼaga pē. ʼE ʼui ʼi te Tohi-Tapu ʼo ʼuhiga mo te ʼAtua ʼe ko “te Tamai o te manavaofa fuli pea mo te Atua o te fakafimalie fuli, ia ia e ina fakafimaliei maua i oma mamahi fuli.”—2 Kolonito 1:3, 4.
ʼEī, ʼe malave ki te ʼAtua te ʼu meʼa ʼaē ʼe hoko kiā nātou ʼaē ʼe falala kiā te ia. ʼI tona ʼuhiga ʼAtua ʼofa, ʼe ina foaki he ʼu fakalotomālohi fakalotofīmālie ʼi he ʼu ʼaluʼaga kehekehe. (1 Soane 4:8) ʼE mole tou kole anai ke hoko he milakulo, kae ko tatatou ʼu faikole ʼaē ke tou maʼu te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ʼe feala ke tokoni mai ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli pē. Ko te laumālie māʼoniʼoni ʼe toe tokoni ke tou manatuʼi he ʼu vaega Tohi-Tapu ʼe feala ke fakalotomālohiʼi mo fakalotofīmālieʼi ia nātou ʼaē ʼe tau mo te mamahi. ʼE mahino ia, ʼe feala ke maʼu e te ʼu kaugana agatonu ʼa te ʼAtua te manatu ʼa Tavite, te hau ʼo Iselaele, ʼaē neʼe ina ʼui fēnei: “Ka au haele i te vaevaeliua o te malu o te mate, e mole pe au mataku ki he mea kovi koteuhi e ke nofo mo au: ko tou tokotoko mo tau akau e na fakafimaliei au.”—Pesalemo 23:4.
Fetokoniʼaki ʼa te kau Kilisitano moʼoni. ʼI te ʼuluaki sēkulō, neʼe tala e te polofetā Kilisitiano ʼaē ko Akapusi: “E to anai he hoge lahi i te kele katoa. Pea nee to leva te hoge aena i te temi o Kolote.” Neʼe tuʼutāmaki te kau tisipulo ʼa Sesu ʼo Sutea ʼi te hoge ʼaia. Koteā ʼaē neʼe fai e te kau tisipulo ʼo te tafaʼaki ʼi tanatou logo ʼaē ki te faigataʼaʼia neʼe tau mo tanatou ʼu tehina ʼi Sutea? ʼE ʼui fēnei ʼi te fakamatala: “Nee fai leva he tonu e te kau tisipulo ke ave he tokoni ki te u tehina i Sutea, o fakalogo ki te mea e fealagia e te tagata takitahi.” (Gaue 11:28, 29) ʼAki he lotoʼofa neʼe natou foaki te ʼu meʼa ʼaē neʼe ʼaoga kiā nātou.
ʼO toe fēia iā ʼaho nei, ko te ʼu kaugana ʼa te ʼAtua ʼe natou lagolago ki te ʼu tokoni ʼaē ʼe fai mokā hoko he tuʼutāmaki fakanātulā. Pea kua ʼiloa te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼuhi ko tanatou tokoni ki tanatou ʼu tehina mo tuagaʼane Kilisitiano. Ohagē lā, ʼi te ʼaho 27 ʼo Fepualio 2010, neʼe hoko te mafuike mālohi ʼi Chili, pea ko te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova neʼe mole tuai tanatou foaki he tokoni kiā nātou ʼaia neʼe tau mo te tuʼutāmaki. Neʼe ʼui fēnei e Karla, ʼaē neʼe ʼave tona ʼapi e te tsunami (te foʼi peau): “ ʼE ko he meʼa fakalotofīmālie mo fakalotomālohi ʼi takita sio ʼi te ʼaho ake ki te tau mai [ʼo te tahi kau Fakamoʼoni ʼa Sehova] mai te tahi ʼu fenua, neʼe ʼomai ʼo tokoni kiā mātou. ʼE mahino ia, neʼe fakalotofīmālieʼi mātou e Sehova ʼaki te agalelei ʼa te kau gāue ʼaia. Neʼe au logoʼi te ʼofa mo te puipui ʼa Sehova.” Neʼe tokagaʼi e tana kui, ʼaē neʼe mole ko he Fakamoʼoni ʼa Sehova, te tokoni ʼaē neʼe foaki, ʼo ina ʼui fēnei ai: “ ʼE mole tatau tanatou aga mo nātou ʼaē e lotu tahi mo au.” ʼI te malave ʼo te faʼahi ʼaia kiā ia, neʼe tupu ai tana fakaʼui ki te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ke fai hana ako Tohi-Tapu.
Lolotoga te ʼu temi faigataʼa, ʼe ko he toe tokoni ia takita fakatahi mo nātou ʼaē ʼe ʼoʼofa ki te ʼAtua.
[Nota]
a ʼI te ʼu tuʼasila ʼaenī: www.meteo.nc/cyclone/consignes-de-securite peʼe www.meteo.nc/wallis-et-futuna/cyclone/consignes-de-securite.
[Paki ʼo te pāsina 6]
Kua kotou teuteuʼi koa te ʼu meʼa ʼaē kā ʼaoga anai ʼi te ʼu temi tuʼutāmaki pea mo tokalelei takotou mavae?
[Paki ʼo te pāsina 7]
ʼE mole tou kole anai ke hoko he milakulo, kae ko te ʼu faikole ʼaē ke tou maʼu te laumālie māʼoniʼoni ʼo te ʼAtua ʼe feala ke tokoni mai ʼi te ʼu ʼaluʼaga fuli pē
[Paki ʼo te pāsina 7]
Te maʼuhiga ʼo te fetokoniʼaki ʼa te kau Kilisitiano moʼoni ʼi te ʼu temi tuʼutāmaki
[Paki ʼo te pāsina 7]
“Neʼe au logoʼi te ʼofa mo te puipui ʼa Sehova”