THIWIWEC MI 34
WER 107 Walub kit mer pa Mungu
Ayi mi nyutho mer man kisa ni ju m’utimo dubo ma pek
“Bero pa Mungu uketho ebemedere nikonyi kara ilok cwinyi.”—RUM. 2:4.
I ADUNDO
Wabineno kite ma judong cokiri gicopo ii ko nikonyo ju m’utimo dubo ma pek.
1. Jumoko gitimo ang’o i ng’ey ma gipodho i dubo ma pek?
I THIWIWEC m’ukadhu, waneno kite ma jakwenda Paulo uyiko ko lemdubo moko ma pek i cokiri mi Korintho. Ng’atu m’utimo dubone uloko ngo cwinye, e ugam ukwayu juwodhe cen kud i cokiri. Ento calu ma giragora ma thiwiwec mwa ucungo i wiye unyutho, jumoko ma gitimo dubo ma pek giyiyo nia Mungu ukonygi kara gilok cwinygi. (Rum. 2:4) Dong’ etiyo nenedi ku judong cokiri pi nikonyogi?
2-3. Ukwayu watim ang’o tek wawinjo nia jayic wadwa moko upodho i dubo ma pek, man pirang’o?
2 Tek judong cokiri ging’eyo ngo nia ng’atu moko utimo dubo ma pek, ecopo bedo igi tek nimiyo ire kony. Dong’ ukwayu watim ang’o tek wawinjo nia jayic wadwa moko upodho i dubo ma pek, niwacu kan etimo lembe moko ma romo ketho juwodhe cen kud i cokiri? Mito wakwaye nia ecidh ekway kony i bang’ judong cokiri.—Isa. 1:18; Tic. 20:28; 1 Pet. 5:2.
3 Dong’ ka ng’atu m’utimo dubo ma pekne ukwero nicidho i bang’ judong cokiri ke? Ukwayu wanyuth lembene wan giwa igi kara enwang’ kony m’etie ku yenyne. Eno tie ayi ma ber ma wacopo nyutho ko ni umego kunoke ni nyamegone nia wamare, pilembe wabemito ngo nia enyothere. Tek ng’atune ubemedere ku timo pare ma rac, ebinyotho winjiri pare ku Yehova dong’ magwei. Eromo nyotho bende nying’ cokiri. Pieno, mer ma wamaru ko Yehova man ng’atune ketho wakayu cwinywa wacidh wanyutho lembene ni judong cokiri.—Zab. 27:14.
KITE MA JUDONG COKIRI GIKONYO KO JU M’UPODHO I DUBO MA PEK
4. Judong cokiri gibedo ku lembakeca ma kani kinde ma girombo ku ng’atu m’utimo dubo ma pek?
4 Tek umego kunoke nyamego moko utimo dubo ma pek, guriri mi judong cokiri ng’iyo umego adek m’uromo kud i kindgi pi nibedo i komitea ma bikonyo ng’atune. Ukwayu ju ma jung’iyone gibed dhanu ma mol man ma jwigiri. Giromo timo kero nikonyo ng’atu m’ukierne ulok cwinye, re mito ngo giwil nia gicopo ngo nidiye nia etim alokaloka. (Poy. 30:19) Judong cokiri ging’eyo nia ju ma gitimo dubo ma pek ceke ngo re ma gijolo kony i ayi ma cuu calu m’ubimo Daudi ugam utimo. (2 Sam. 12:13) Jumoko ging’iyo nicayu juk pa Yehova. (Tha. 4:6-8) Re kadok kumeno de, lembakeca mi judong cokiri utie nikonyo jadubo ulok cwinye ka copere. Cik mir ukungu ma kani ma telo wigi kinde ma girombo ku ng’atu m’utimo dubo ma pek?
5. Ukwayu judong cokiri gitii ku juk ma kani kinde ma girombo ku ng’atu m’utimo dubo ma pek? (2 Timoteo 2:24-26) (Nen bende cal.)
5 Judong cokiri gineno ng’atu m’udubo calu rombe pa Yehova ma pire tek m’urwinyo. (Luka 15:4, 6) Pieno kinde ma girombo kude, giweco ngo kude ku kwinyo man gitiyo ngo kude i ayi m’umaku piny ungo; kadi giparu de ngo nia rombo migi ku ng’atune utie kende kende pi nipenje ku penji. Kakare nitimo kumeno, ginyutho kite ma juweco pigi i 2 Timoteo 2:24-26. (Som.) Judong cokiri gibedo mol, yoo man ginyutho bero ni ng’atu m’upodho i dubo ma pek kinde ma gibekonye elok cwinye.
Tap calu jukwac mi rundi ma con, judong cokiri de gitimo kero nisayu rombe m’urwinyo (Nen udukuwec mir 5)
6. Judong cokiri gicopo yiko adundegi nenedi i wang’ nicirombo ku ng’atu m’utimo dubo ma pek? (Jurumi 2:4)
6 Judong cokiri gilar giyiko adundegi. Gi ii nilubo lapor pa Yehova i lembe ceke ma gibetimo ni jadubo; wigi wil ungo ku wec ma e ma Paulo uyero: “Bero pa Mungu uketho ebemedere nikonyi kara ilok cwinyi.” (Som Jurumi 2:4.) Judong cokiri gicikiri nipoy nia ku kwong’a gitie jukwac m’ubetimo tic i the loc pa Kristu. (Isa. 11:3, 4; Mat. 18:18-20) Pieno i wang’ nicirombo ku jadubo moko, komite mi judong cokiri birwo i bang’ Yehova kara ekonygi gituc nikonye elok cwinye. Gibitimo sayusac i Lembagora kud i girasoma mwa, man gibirwo kara gibed ku copo mi ng’iyo i lembe. Gibiketho wigi i kum lembe m’ukwayu ging’ey iwi kwo pa ng’atune, ma saa moko nyo ucwale nibedo ku kit paru, pidoic kunoke timo moko.—Rie. 20:5.
7-8. Judong cokiri gicopo lubo lapor mi cirocir pa Yehova nenedi kinde ma girombo ku ng’atu m’utimo dubo ma pek?
7 Judong cokiri gilubo lapor mi cirocir pa Yehova. Gipoy i kum kite ma Yehova ubed uii ko nikonyo ju m’utimo dubo ma pek con. Ku lapor, Yehova unyamu i lembe ku Kain ku cirocir, ecimo wang’e i kum matoke ma dubo kelo man enyutho ire nia kan etimo alokaloka ebinwang’u mugisa. (Tha. 4:6, 7) Yehova uoro jabila Nathan ucidh umii juk ni Daudi; Nathan uwok utiyo ku lapor moko m’umulo adunde Daudi lee. (2 Sam. 12:1-7) Man Yehova umedere nioro jubila pare “ku ba rupiny ku ba rupiny” i bang’ thek mir Israel ma gijai ire. (Yer. 7:24, 25) Ekuro ngo nia dhanu pare gikegilok cwinygi kan ekonygi. Ento en re m’elar ecaku kwayugi nia gilok cwinygi.
8 Judong cokiri gilubo lapor pa Yehova kinde ma gibeii nikonyo ju m’utimo dubo ma pek. Nimakere ku telowic ma nwang’ere i 2 Timoteo 4:2, judong cokiri ginyamu i lembe “ku cirocir ceke” kinde ma gibeng’iyo i lembe pa jayic wagi ma n’i peko. Ukwayu saa ceke jadit cokiri ukwii kume man enyuth cirocir kara ekony ng’atu m’udubo ubed kud ava mi timo gin m’atira. Tek ng’eicwiny kunoke kwinyo umaku jadit cokiri, e ng’atu m’utimo dubone romo winjo ngo juk pare kunoke eromo kwero niloko cwinye.
9-10. Judong cokiri giromo konyo ng’atu m’udubo nenedi kara eng’ii i timo pare?
9 Judong cokiri gi ii ninyang’ i lembe m’utero ng’atini i dubo. Ku lapor, nyo Jakristune udoko ng’ic nok nok pilembe eweko nitimo ponji pare ma segi kunoke nirweyo lembanyong’a? Nyo dong’ erwo ngo nja kunoke erwo nyamalu malu? Nyo ebed eweko awanya ma rac ubim wiye? Nyo eng’iyo nibedo ku jurimo kunoke nineno galuwang’ ma cuu ngo? Ng’iyong’ic parene ubedo kud atelatela ma kani iwi adundene? Nyo ebenyang’ de i kite ma ng’iyong’ic man timo pare uketho Won ma Yehova ubewinjere ko?
10 Ukwayu judong cokiri gipenj ng’atu m’udubone i ayi ma ber ku penji ma pigi tek, ento ungo ku penji ma ketho ewinjere rac. I ayi maeno, gibikonye kara ewodh lembe m’i iye man enyang’ i lembe m’utere i dubo. (Rie. 20:5) M’umedo maeno, giromo tiyo ku lapor pi nikonyo ng’atune ung’ii i timo pare man enen racu mi lembe m’etimo, tap calu ma Nathan utimo ni Daudi. Moko i saa mi rombo ma kwong’a ku ng’atune ci, eromo caku dieng’ lee i kum timo pare. Eromo kadok niloko cwinye.
11. Yesu ubed utiyo ku judubo nenedi?
11 Judong cokiri gitimo kero nilubo lapor pa Yesu. Kinde ma Yesu ubeweco ku Saul mi Tharso, epenje ku rieko kumae: “Saul, Saul, pirang’o ibenyayu ragedo i kuma?” Ku penji maeno, ekonyo Saul ninyang’ nia gin m’ebino timo utie rac. (Tic. 9:3-6) Man kinde ma Yesu ubino weco pi “dhaku ma Yezabel,” eyero kumae: “Aweko ire saa m’elok ko cwinye.”—Nyu. 2:20, 21.
12-13. Judong cokiri giromo timo ang’o pi niweko saa ni ng’atu m’utimo dubo ma pek kara elok cwinye? (Nen bende cal.)
12 Calu Yesu, judong cokiri ging’olo ngo pio pio nia jadubo moko biloko ngo cwinye. Andha jumoko giromo loko cwinygi i saa mi rombo migi ma kwong’a ku komite mi judong cokiri, ento jumange mito saa moko ukeukadhi ka gilok cwinygi. Pieno judong cokiri giromo pangu nirombo ku ng’atu m’utimo dubo ma pek wang’ acel kende ngo. Saa moko nyo i ng’ey rombo migi ma kwong’a ku Jakristu m’ukierne, eromo caku nyamu cuu i lembe ma juyero ire. Eromo rwo bende i bang’ Yehova ku jwigiri. (Zab. 32:5; 38:18) E saa m’erombo kendo ku judong cokiri, eromo bedo ku pidoic m’ukoc ku m’elar ebedo ko i saa mi rombo ma kwong’a.
13 Pi nikonyo jadubo ulok cwinye, judong cokiri ginyutho ire bero man ginyang’ kude. Girwo i bang’ Yehova umii mugisa iwi kero ma gibetimo, man gibedo ku genogen nia jayic wagi m’ukierne wiye bilero man ebiloko cwinye.—2 Tim. 2:25, 26.
Judong cokiri giromo rombo ku jadubo ma kadhu wang’ acel pi niweko ire saa m’elok ko cwinye (Nen udukuwec mir 12)
14. Tek jadubo moko uloko cwinye, ng’a m’uromo ku pak mi lembene, man pirang’o?
14 Tek jadubo uloko cwinye, lembene nyayu anyong’a ma lee. (Luka 15:7, 10) Dong’ ng’a dhe m’uromo ku pak mi lembene? Nyo utie judong cokiri? Poy nia Paulo ukiewo pi judubo kumae: “Saa moko nyo Mungu copo ketho giloko cwinygi.” (2 Tim. 2:25) Yehova re ma konyo Jakristu m’udubo niwilo paru ku timo pare, ento dhanu ngo. Paulo ukoro bero ma lokocwiny maeno kelo ni ng’atune: Eketho ng’atu m’udubone dong’ nwang’u ng’eyong’ec ma tap mi lemandha, ekonye kara wiye ler, man eketho evudhere kud i uwic pa Sitani.—2 Tim. 2:26.
15. Judong cokiri giromo mediri nikonyo ng’atu m’uloko cwinye nenedi?
15 Tek jadubo moko uloko cwinye, komite mi judong cokiri bipangu pi liew mi kwac kara emedere ninwang’u kony m’etie ku yenyne pi ninyego i kum uwic pa Sitani man niyiko yo m’ebewotho i iye ubed atira. (Ebr. 12:12, 13) Judong cokiri ma bitimo liewne romo bedo ju m’i komitene kunoke ngo. Ento judong cokiri gikoro ngo ni ng’atu moko acel de lembe ma ng’atune utimo. Dong’ cokiri ke romo bedo ku yeny mi ng’eyo lembang’o?
“JUKGI I WANG’ DHANU CEKE”
16. “Dhanu” ma Paulo uweco pigi i 1 Timoteo 5:20 utie jukani?
16 Som 1 Timoteo 5:20. Paulo ukiewo wec maeno ni Timoteo ma jadit cokiri wadi pi nikonye niyiko lembe mi “ju ma gibetimo dubo.” Emito yero ang’o? “Dhanu ceke” m’eweco pigi ubino nyutho ju ceke ma copere udaru ng’eyo pi dubo m’utimerene. Copere nia gineno lembene ku wang’gi, kunoke nyo jadubone re m’ukoro lembene igi. Judong cokiri gibinyutho igi i amung’ nia judaru yiko lembene man nia judaru miyo twiny ni jadubone.
17. Tek pi dubo moko ma pek ung’eyere lee i cokiri kunoke tek pire copo dok ng’eyere i ng’eye, ukwayu jutwong’ lembang’o, man pirang’o?
17 Saa moko, romo nwang’ere nia jung’eyo pi dubo moko lee i cokiri kunoke nyo pire copo dok ng’eyere i ng’eye. I saa ma kumeno, “dhanu” ma Paulo uweco pigi romo nyutho cokiri zoo. Pieno, jadit cokiri acel bitwong’o ni cokiri nia jumiyo juk ni umego kunoke ni nyamego m’utimo dubone. Pirang’o? Paulo udwoko kumae: “Kara ebed ni cimowang’ ni jumange,” wek kara kud gipodh i dubo.
18. Tek aradu moko m’i the oro 18 m’ulimo batizo udubo, judong cokiri gibiyiko lembe pare nenedi? (Nen bende cal.)
18 Dong’ kan aradu m’i the oro 18 m’ulimo batizo utimo dubo ma pek ke? Guriri mi judong cokiri biketho judong cokiri ario gibirombo kude karacelo ku junyodo pare ma Jukristu.b Judong cokirine gibinyang’ pi yub ma junyodo gidaru maku pi nikonyo nyathin migi ulok cwinye. Tek aradune tie ku nen ma ber man ejolo kony mi junyodo pare, judong cokiri arione gicopo ng’iyo nia pire tie tek ungo nicidho ku lembene asu i wang’e. I andha de, nwang’u Mungu umiyo rwom mi twinyo awiya ku mer i cing’ junyodo. (Poy. 6:6, 7; Rie. 6:20; 22:6; Efe. 6:2-4) Judong cokirine gibiwotho kanyang’ i bang’ junyodo ka nyo andha aradu eno ubenwang’u kony m’etie ku yenyne. Dong’ kan ekwero niloko cwinye man ebemedere nitimo dubo asu ke? I saa maeno, komite mi judong cokiri birombo kude karacelo ku junyodo pare ma Jukristu.
Tek aradu moko m’i the oro 18 utimo dubo ma pek, judong cokiri ario gibirombo kude karacelo ku junyodo pare ma Jukristu (Nen udukuwec mir 18)
“YEHOVA UTIE JAMER LEE MAN E JAKISA”
19. Judong cokiri gitimo kero nilubo lapor pa Yehova nenedi kinde ma girombo ku ng’atu m’utimo dubo ma pek?
19 Judong cokiri ma gibetimo i komite gitie ku rwom mi gwoko cokiri ubed leng’ i wang’ Yehova. (1 Kor. 5:7) Gitimo bende kero pi nikonyo ju m’udubo kara gilok cwinygi ka copere. Saa ma gibekonyogine, gibedo ku nen ma ber man ku genogen ma nia gibiloko cwinygi. Pirang’o? Pilembe gibemito gilub lapor pa Yehova ma tie Mungu ma ‘jamer lee man jakisa.’ (Yak. 5:11) Kenen kite ma jakwenda Yohana unyutho ko nia etie ku kit pidoic maeno. Ekiewo kumae: “Awiya para ma thindho, abekiewo iwu lembe maeni kara kud wutim dubo. Ento tekene ng’atu moko udubo, watie ku jakony ma n’i karacelo ku Wego, niwacu Yesu Kristu ma won bedopwe.”—1 Yoh. 2:1.
20. Wabiponjo lembang’o i thiwiwec ma tokcen m’i Otkur ma Wiw maeni?
20 Ku lembe ma rac, saa moko Jakristu m’utimo dubo ma pek kwero niloko cwinye. Tek kumeno, jucikiri niwodhe cen kud i cokiri. I saa maeno, judong cokiri gicikiri nitimo ang’o? Wabiweco iwi lembuno i thiwiwec ma tokcen m’i Otkur ma Wiw maeni.
WER 103 Jukwac gitie giramia ma dhanu
a I wang’e, jubed julwong’o ungu maeno nia komite mi pokolembe. Ento calu ma pokolembe utie thenge acel kende mi tic migi, dong’ wabibetiyo ngo ku wec maeno. Enre wabibelwong’o ungu maeno kende kende nia komite mi judong cokiri.
b Lembe ma juyero iwi junyodo keni umulo bende kum jugwok ma cik ung’eyo pigi kunoke dhanu mange ceke ma gitie ku rwom mi bedo calu junyodo p’aradu m’i the oro 18. Tek junyodo kunoke jugwok p’aradune tie ngo Jumulembe, eromo bedo ku wat pare moko m’uteng’ini ma Jamulembe, ku japonji pare mi Biblia kunoke ku Jamulembe mange m’uteng’ini m’eromo winjere ma ber i ng’ete.