Houngaʻia ʻi he Tauhi kia Sihova, Naʻa mo e ʻi he Malumalu ʻo e Ngaahi ʻAhiʻahí
Fakamatala fai ʻe Maatje de Jonge-van den Heuvel
ʻOKU ou taʻu 98. ʻI he taʻu ʻe 70 ʻo e ngaahi taʻu ko iá, kuó u maʻu ai ʻa e fiefia ʻi he tauhi kia Sihová—ka naʻe ʻikai ke taʻeʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku tuí. Lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻá ku iku ai ki ha kemi fakamamahi, ʻa ia naʻe fakatupunga ai au ʻi he taimi ʻe taha ʻe he loto-siʻí ke u fai ha fili ʻa ia naʻá ku fakaʻiseʻisa ai ki mui. ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻá ku fehangahangai ai mo ha toe ʻahiʻahi fakamamahi ʻe taha. Naʻa mo ia, ʻoku ou houngaʻia kia Sihova ʻi heʻeku maʻu ʻa e monū ʻo e tauhi kiate ia, naʻa mo e ʻi he malumalu ʻo e ngaahi ʻahiʻahí.
Naʻe liliu ʻeku moʻuí ʻi ʻOkatopa 1940. Naʻá ku nofo ʻi Hilversum, ko ha kolo ʻi he maile nai ʻe 15 (kilomita ʻe 24) ʻi he tonga-hahake ʻo Amsterdam ʻi Netaleni. Ko e fonuá naʻe ʻi he malumalu ʻo e pule faka-Nasí. Naʻá ku mali ʻi he taʻu ʻe nima mo Jaap de Jonge, ko ha husepāniti ʻofa, pea naʻe ʻi ai homa ʻofefine ʻofeina taʻu tolu ko Willy. Naʻa mau nofo ofi ki ha fāmili ʻa ia naʻe masiva, pea naʻa nau fāinga ke fafanga ʻa e fānau ʻe toko valu. Neongo ia, naʻa nau toe tokonaki ha nofoʻanga mo e ngaahi houa kai ki ha tokotaha ʻaʻahi tuʻumaʻu, ko ha talavou. ‘Ko e hā ʻoku nau faʻa fua ai ʻa e kavenga lahi ange ko iá?’ ko ʻeku fifilí ia. ʻI heʻeku ʻave ha meʻakai kia kinautolú, naʻá ku ʻiloʻi ai ko e talavoú ko ha tāimuʻa. Naʻá ne talanoa mai fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo e ngaahi tāpuaki te ne ʻomaí. Naʻe ueʻi lahi au ʻe he meʻa naʻá ku akó, pea naʻe vave ʻeku tali ʻa e moʻoní. ʻI he taʻu tatau pē ko iá, naʻá ku fakatapui ai kia Sihova pea papitaiso. ʻI ha taʻu hili ʻeku papitaisó, naʻe toe poupou ai ʻa hoku husepānití ki he moʻoní.
Neongo naʻe siʻisiʻi ʻeku ʻilo Fakatohitapú, naʻá ku mahinoʻi kakato ʻi he hoko ko ha Fakamoʻoní, naʻá ku hoko ai ko e konga ʻo ha kautaha ʻa ia naʻe tapui. Naʻá ku toe ʻiloʻi kuo ʻosi ʻave ʻa e Kau Fakamoʻoni tokolahi ki he pilīsoné koeʻuhi ko hono malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. Neongo ia, naʻá ku kamata leva ke malanga mei he fale ki he fale, pea naʻá ku fakaʻatā mo hoku husepānití ʻa homa falé ko ha nofoʻanga ia ki he kau tāimuʻá mo e kau ʻovasia fefonongaʻakí. Naʻe toe hoko foki ʻa homa ʻapí ko ha tukuʻanga ʻo e ngaahi tohi Fakatohitapú, ʻa ia naʻe ʻomai kia kimaua ʻe he fanga tuongaʻane mo e fanga tokoua mei Amsterdam. Ko ʻenau ngaahi pasikala uta mamafá naʻe fakaheka ai ʻa e ngaahi tohi, ʻa ia naʻa nau ʻufiʻufiʻaki ʻa e tapoleni. He ʻofa mo e loto-toʻa ē naʻe maʻu ʻe he kau fetuku tohi ko iá! Naʻa nau tuku ʻenau moʻuí ki ha tuʻunga fakatuʻutāmaki koeʻuhi ko honau fanga tokouá.—1 Sione 3:16.
“Te Ke Foki Vave Mai, Mami?”
Hili ʻa e māhina ʻe ono nai mei heʻeku papitaisó, naʻe ʻasi mai ai ʻa e kau ʻōfisa polisi ʻe toko tolu ʻi homau matapaá. Naʻa nau hū mai ki fale ʻo hua. Neongo naʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e tautauʻanga vala naʻe fonu he ʻū tohí, naʻa nau maʻu ha ngaahi tohi ʻe niʻihi naʻe fufū ʻi homa lalo mohengá. ʻI he taimi pē ko iá, naʻa nau fekauʻi ai au ke u muimui ʻiate kinautolu ki he ʻapi polisi ʻi Hilversum. ʻI heʻeku fāʻofua ʻi heʻeku kiʻi taʻahiné ke lea māvaé, naʻe ʻeke mai ʻe Willy, “Te ke foki vave mai, Mami?” “ʻIo, siʻeku tama,” ko ʻeku leá ia, “ʻE vave mai pē ʻa Mami ki ʻapi.” Kae kehe, naʻe mahili mei ai ʻa e ngaahi māhina faingataʻa ʻe 18 ki muʻa ke u lava ʻo toe fāʻofua mo iá.
Ko e meʻa ne hokó, naʻe ʻave au ʻe ha ʻōfisa polisi ʻi ha lēlue ki Amsterdam ke fakafehuʻi. Ko e kau fakaʻekeʻeké naʻa nau feinga ke ʻai au ke u fakahaaʻi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻa e fanga tuongaʻane ʻe toko tolu mei Hilversum. Naʻá ku pehē ange: “ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe au kinautolu, tuku kehe pē ʻa e toko taha. Ko e tangata ia ʻokú ne tufa mai ʻemau huʻakaú.” Pea naʻe moʻoni ia; ko e tuongaʻane ko iá naʻe tiliva huʻakau. “Ka ko e pehē ko ia ko e taha ia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová,” ko ʻeku hokó atu ia, “ʻoku totonu ke mou ʻeke kiate ia, ʻo ʻikai ko au.” ʻI heʻeku fakafisi ke leaʻaki ha toe meʻá, naʻa nau paaʻi hoku matá pea lokaʻi au ʻi ha kiʻi pilīsone, ʻa ia naʻa nau tuku ai au ʻi he māhina ʻe ua. ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe hoku husepānití ʻa e feituʻu naʻá ku ʻi aí, naʻe malava ke ne ʻomai haku vala mo e meʻakai. Pea ʻi ʻAokosi 1941, naʻe ʻave ai au ki Ravensbrück—naʻe ʻiloa ko ha kemi fakamamahi ki he kakai fefiné, ʻi he maile nai ʻe 50 (kilomita ʻe 80) ʻi he tokelau ʻo Pēliní, Siamane.
“Tuʻu ke Maʻu, Siʻi Tokoua”
ʻI he aʻu ki aí, naʻe tala mai ai ʻe lava ke mau ō ki ʻapi kapau naʻa mau fakamoʻoni ʻi ha tohi ʻo fakaʻikaiʻi ʻemau tuí. Ka ko e moʻoni, naʻe ʻikai te u fakamoʻoni ai. Kae kehe, naʻe pau ke u ʻoange kia kinautolu ʻeku ʻū meʻá pea naʻe vete kotoa hoku valá ʻi ha fale kaukau, ʻa ia naʻá ku fetaulaki ai mo e fanga tokoua Kalisitiane ʻe niʻihi mei Netaleni. Naʻe ʻomai kia kimautolu ʻa e teunga pōpula naʻe tuituiʻi ki ai ha tapa-tolu lanu vāleti, ko ha peleti, ipu mo ha sēpuni. ʻI he ʻuluaki poó, naʻe tuku ai kimautolu ʻi ha fanga kiʻi nofoʻanga fakataimi. ʻI aí, ko e ʻuluaki taimi ia talu mei hono puke aú, naʻá ku fakatōloʻimata ai. “Ko e hā nai ʻe hokó? Ko e hā nai hano lōloa ʻo ʻeku nofo ʻi hení?” Naʻá ku tangi halotu. Ko hono moʻoní, ʻi he taimi ko ení ko hoku vahaʻangatae mo Sihová naʻe teʻeki ke fuʻu mālohi, koeʻuhí kuó u toki ʻilo pē ʻa e moʻoní ʻi ha ngaahi māhina siʻi. Naʻe kei toe lahi ʻa e meʻa ke u akó. ʻI he ʻaho hono hokó ʻi he tali uí, kuo pau pē naʻe fakatokangaʻi mai ʻe ha tokoua Hōlani ʻa ʻeku loto-mamahí. Naʻá ne pehē mai: “Tuʻu ke maʻu, siʻi tokoua, tuʻu ke maʻu! Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke ne fakatupu ha maumau kia kitautolu?”
Hili ʻa e tali uí, naʻe ʻave ai kimautolu ki ha toe nofoʻanga ʻe taha, ʻa ia naʻe talitali lelei ai kimautolu ʻe he fanga tokoua Kalisitiane ʻe lauingeau mei Siamane mo Netaleni. Ko e niʻihi ʻo e fanga tokoua Siamané naʻa nau ʻosi nofo ʻi he nofoʻanga ko iá ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe taha. Ko e feohi mo kinautolú naʻe fakaivimālohiʻi ai au—ko e moʻoni, naʻá ne ʻai au ke u tuʻumaʻu. Naʻe toe maongo kiate au ʻa e maʻa ange ʻa e ngaahi nofoʻanga ko ia naʻe nofo ai ʻa homau fanga tokouá ʻi he ngaahi nofoʻanga kehe ʻi he kemí. Tuku kehe ʻa e maʻá, ko homau nofoʻangá naʻe toe ʻiloa ia ko ha feituʻu naʻe ʻikai fai ai ha kaihaʻa, kapekape, pe fuhu. ʻI hono kehe mei he ngaahi tuʻunga fakamamahi naʻa mau fehangahangai mo ia ʻi he kemí, ko homau nofoʻangá naʻe hangē ia ko ha kiʻi motu maʻa naʻe takatakaiʻi ʻe ha tahi ʻuli.
Moʻui Fakaʻaho ʻi he Kemí
Ko e moʻui ʻi he kemí naʻe kau ki ai ʻa e ngāue lahi mo e kai siʻisiʻi ʻaupito. Naʻe pau ke mau tuʻu hake ʻi he nima hengihengí, pea taimi nounou mei ai naʻe kamata ʻa e tali uí. Naʻe ʻai ʻe he kau kaʻaté ke mau tuʻu ʻi tuʻa ʻi ha houa nai ʻe taha, ʻuha pe laʻā. ʻI he nima efiafí, hili ha ʻaho ʻo e ngāue mālohí, naʻe toe fai ai ʻa e founga-tuʻumaʻu ʻo e tali uí. Naʻa mau kai supo leva mo e mā pea mau ō ʻo mohe—ongoongosia.
ʻI he ʻaho taki taha tuku kehe ʻa e Sāpaté, naʻe ʻai ai ke u ngāue ʻi he ngaahi fāmá, ʻa ia naʻá ku tutuʻu uite ʻaki ha hele, fakamaʻa ʻa e ngaahi fakatafenga vaí, mo fufulu ʻa e ngaahi ʻā puaká. Neongo ko e ngāue lahi mo ʻuli, naʻá ku malava ke fai ia ʻi he ʻaho ki he ʻaho koeʻuhí naʻá ku kei siʻi mo mātuʻaki mālohi. ʻIkai ko ia pē, ʻi hono hivaʻi ʻa e ngaahi hiva fakataha mo ha pōpoaki Fakatohitapú lolotonga ʻa e ngāué, naʻe ʻai ai au ke u mālohi. Kae kehe, ʻi he ʻaho kotoa pē naʻá ku fakaʻamu ai ke u sio ki hoku husepānití mo ʻeku tamá.
Naʻa mau maʻu ʻa e meʻakai siʻisiʻi ʻaupito, ka ko kimautolu kotoa fanga tokouá naʻa mau feinga ke tuku ha meʻi mā ʻi he ʻaho kotoa pē koeʻuhi ke mau maʻu ha meʻa lahi ange ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté, ʻi he taimi naʻa mau maʻu ai ha faingamālie ke fakatahataha ʻo lāulea ki he ngaahi tuʻunga-lea Fakatohitapú. Naʻe ʻikai haʻamau ʻū tohi Fakatohitapu, ka naʻá ku vēkeveke fanongo ki he fanga tokoua Siamane taʻumotuʻa mo faitōnungá ʻi heʻenau lāulea ki he ngaahi meʻa fakalaumālié. Ne aʻu ʻo mau kātoangaʻi ʻa e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí.
Loto-Mamahi, Fakaʻiseʻisa, mo e Fakalototoʻa
ʻI he taimi ʻe niʻihi, naʻe tuʻutuʻuni ai ke mau fai ʻa e ngāue naʻe poupou fakahangatonu ki he feinga tau ʻa e kau Nasí. Koeʻuhi ko ʻemau tuʻu-ʻatā ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé, ko e kotoa ʻo e fanga tokouá naʻa nau fakafisi ke fai ʻa e ngāue ko iá, pea naʻá ku muimui ʻi heʻenau faʻifaʻitakiʻanga loto-toʻá. Ko e tauteá, naʻe ʻikai te mau maʻu ha meʻakai ʻi ha ngaahi ʻaho pea naʻe pau ke mau tuʻu ʻi he tali uí ʻi ha laui houa. ʻI he taimi ʻe taha, lolotonga ʻa e taimi momokó, naʻe lokaʻi kimautolu ʻi he ʻaho ʻe 40 ʻi ha nofoʻanga ʻoku ʻikai ha hita.
ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻe toutou tala mai ai ʻe tuku ange kimautolu pea ʻe lava ke mau ō ki ʻapi kapau ne mau fakamoʻoni ʻi ha tohi ʻo fakaʻikaiʻi ʻemau tuí. Hili ʻeku nofo ʻi Ravensbrück ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe tahá, naʻá ku hoko ai ʻo loto-siʻi ʻaupito. Ko e holi ke sio ki hoku husepānití mo ʻeku kiʻi taʻahiné naʻe hoko ia ʻo fuʻu mālohi ʻou ʻalu ai ki he kau kaʻaté, ʻo kole ange ke ʻomai ʻa e foomu ʻo e tohi naʻe fakahaaʻi ai ʻe ʻikai ke u kei hoko ko ha Tokotaha Ako Tohi Tapu, peá u fakamoʻoni ai.
ʻI he ʻiloʻi ʻe he fanga tokouá ʻa e meʻa kuó u faí, naʻe fakamamaʻo ʻa e niʻihi meiate au. Kae kehe, ko e ongo fineʻeiki Siamane ko Hedwig mo Gertrud naʻá na kumi mai ʻo fakapapauʻi ʻokú na ʻofa ʻiate au. Lolotonga ʻa e ngāue fakataha ʻi he ngaahi ʻā puaká, naʻá na fakamatalaʻi anga-ʻofa mai ʻa e mahuʻinga ʻo e tauhi anga-tonu kia Sihová mo e founga ʻo ʻemau fakahāhā ʻa ʻemau ʻofa kiate iá ʻaki ʻa e ʻikai fai ha ngaahi fakangaloku. Ko ʻena tokanga mo e ʻofa fakafaʻeé naʻe maongo lahi kiate au.a Naʻá ku ʻilo ko e meʻa kuó u faí naʻe hala, pea naʻá ku loto ke fakataʻeʻaongaʻi ʻa ʻeku fakamoʻoní. ʻI he efiafi ʻe taha naʻá ku tala ange ai ki ha tokoua ʻa ʻeku fili ke kole ke fakataʻeʻaongaʻí. Kuo pau pē naʻe fanongo mai ha ʻōfisa ʻi he kemí ki heʻema talanoá koeʻuhí ʻi he efiafi tatau pē ko iá, naʻe tuku ange fakafokifā ai au mei he kemí ʻo fakafoki ʻi ha lēlue ki Netaleni. Ko e taha ʻo e kau supavaisá—ʻoku lava ke u kei manatuʻi hono matá naʻá ne pehē mai kiate au, “ʻOkú ke kei hoko pē ko ha Bibelforscher (Tokotaha Ako Tohi Tapu), pea te ke pehē maʻu pē.” Naʻá ku tali ange, “ʻIo, te u pehē, ko e finangalo ia ʻo Sihová.” Neongo ia, naʻá ku hanganaki fakakaukau, ‘ʻE lava fēfē ke u fakataʻeʻaongaʻi ʻa e fakamoʻoni ko iá?’
Ko e taha ʻo e ngaahi poini naʻe fakahaaʻi ʻi he tohí: “ʻOku ou fakapapau ʻi he meʻá ni heʻikai ʻaupito te u toe ngāue longomoʻui maʻá e Sōsaieti Fakavahaʻapuleʻanga ʻo e Kau Ako Tohi Tapú.” Naʻá ku ʻiloʻi ai ʻa e meʻa ke faí! ʻI Sanuali 1943, ʻi heʻeku aʻu pē ki ʻapí, naʻá ku toe kamata kau ai ʻi he ngāue fakamalangá. Ko e moʻoni, kapau naʻe maʻu tuʻo ua au ʻe he kau maʻu mafai Nasí lolotonga ʻa e malanga fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ko hoku tauteá ʻe mamafa.
Ke fakahāhā lahi ange kia Sihova ʻeku holi loto-moʻoni ke hoko ko ha sevāniti mateakí, ko au mo hoku husepānití naʻá ma toe fakaʻatā ʻa homa ʻapí ke hoko ko ha nofoʻanga maʻá e kau fetuku tohí mo e kau ʻovasia fefonongaʻakí. He houngaʻia ē ko au ʻi hono maʻu ha toe faingamālie ke fakamoʻoniʻi ai ʻa ʻeku ʻofa kia Sihova mo hono kakaí!
Ko ha ʻAhiʻahi Fakamamahi
ʻI ha ngaahi māhina siʻi ki muʻa ke ngata ʻa e taú, ko au mo hoku husepānití naʻá ma fehangahangai mo ha ʻahiʻahi fakamamahi. ʻI ʻOkatopa 1944, ko homa ʻofefiné naʻá ne puke fakafokifā. Naʻe puke ʻa Willy ʻi he ngaloʻafú. Ko hono tuʻungá naʻe vave ʻene fakaʻau ke kovi ange, pea naʻá ne mate ʻi he ʻaho ʻe tolu ki mui ai. Naʻá ne kei taʻu fitu pē.
Ko e mole ʻema tama pē tahá ko ha tā ia ne oʻo. Ko e moʻoni, ko e ngaahi ʻahiʻahi naʻá ku hokosia ʻi Ravensbrück naʻe ʻikai hano vāvātatau mo e mamahi naʻá ku ongoʻi ʻi he taimi naʻe mole ai ʻa ʻema tamá. Kae kehe, ʻi he ngaahi mōmeniti ʻo e mamahí, naʻá ma maʻu maʻu pē ʻa e fakafiemālie mei he ngaahi lea ʻoku maʻu ʻi he Sāme 16:8: “Kuo u ʻai ʻa Sihova ʻi hoku ʻao maʻu pē; ko e meʻa ʻi heʻene ʻi hoku toʻomataʻu ko ia ai ʻe ʻikai te u ngaūe.” Ko au mo hoku husepānití naʻá ma tuipau mālohi ki he talaʻofa ʻa Sihova ki he toetuʻú. Naʻá ma kītaki ʻi he moʻoní pea hoko maʻu pē ko e ongo malanga faivelenga ʻo e ongoongo leleí. Naʻe tokoniʻi moʻoni au ʻe hoku husepānití ʻo aʻu ki heʻene toki mate ʻi he 1969, ke u tauhi ʻi he houngaʻia kia Sihova.
Ngaahi Tāpuaki mo e Fiefia
Lolotonga ʻa e ngaahi hongofuluʻi taʻu kuohilí, ko e matavai lahi ʻe taha ʻo e fiefiá ko e feohi vāofi maʻu pē mo e kau sevāniti taimi-kakató. Hangē ko ia lolotonga ʻa e taú, ko homa ʻapí naʻe ʻatā maʻu pē ke talitali ki ai ʻa e kau ʻovasia fefonongaʻakí mo honau ngaahi uaifí ʻi he taimi naʻa nau ʻaʻahi mai ai ki heʻemau fakatahaʻangá. Ko e ongo meʻa ʻi he ngāue fefonongaʻakí, ko Maarten mo Nel Kaptein, naʻe aʻu ʻo na nofo ʻi homa ʻapí ʻi he taʻu ʻe 13! ʻI he taimi naʻe puke lahi ai ʻa Nel, naʻá ku maʻu ʻa e monū ko hono tokangaʻi ia ʻi homa ʻapí feʻunga mo e māhina ʻe tolu ʻo aʻu ki heʻene toki mate. Ko e feohi mo kinaua pea mo e siʻi fanga tuongaʻane mo e fanga tokoua ʻi he feituʻú kuo tokoniʻi ai au ke u maʻu ʻa e palataisi fakalaumālie ʻa ia ʻoku mau nofo ai he taimi ní.
Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi heʻeku moʻuí naʻe hoko ia ʻi he 1995—ko ha fakaafe ke maʻu ha fakamanatu ʻi Ravensbrück. Naʻá ku fetaulaki ai mo e fanga tokoua naʻa mau ʻi he kemí pea kuo ʻikai ke u sio kia kinautolu laka hake ʻi he taʻu ʻe 50! Ko e fakataha mo kinautolú ko ha hokosia fakangalongataʻa mo fakalotomāfana pea ko ha faingamālie lelei ia ke fefakalototoʻaʻaki ai ke fakatuʻotuʻa atu ki he ʻaho ʻa ia ʻe toe moʻui mai ai ʻa e faʻahinga naʻa mau ʻofa ai kuo nau maté.
ʻOku fakahaaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻi he Loma 15:4 “ko e meʻa ʻi he fakakataki mo e poupou ʻoku fai ʻe he folofola ke tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki lelei.” ʻOku ou fakamālō kia Sihova ʻi heʻene ʻomai ʻa e ʻamanaki ko ení, ʻa ia kuó ne ʻai ke u malava ai ʻo houngaʻia ʻi he tauhi kiate ia, naʻa mo e ʻi he malumalu ʻo e ngaahi ʻahiʻahí.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Lolotonga ʻa e taimi ko iá, ʻi he ʻikai ha fetuʻutaki mo e ʻuluʻi ʻapitangá, ko e fanga tuongaʻané naʻa nau fakahoko ʻa e ngaahi meʻa fekauʻaki mo e tuʻu-ʻataá ʻi he lelei taha ʻo ʻenau malavá. ʻI he ʻuhinga ko iá, naʻe ʻi ai nai ʻa e faikehekehe ʻi he founga ʻo e fakafeangai ʻa e faʻahinga tāutaha ki he ʻīsiú.
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Mo Jaap, 1930
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Ko homa ʻofefiné, Willy, ʻi hono taʻu fitú
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
ʻI he 1995, naʻá ku kau ai ʻi ha fakatahataha fakalotomāfana. ʻOku ou ʻi he ʻuluaki ʻotú, fika ua mei he toʻohemá