Watchtower TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Watchtower
TANAKIʼAGA TOHI ʼI TE NETI
Faka'uvea
  • TOHI-TAPU
  • TOHI
  • FONO
  • w95 1/8 p. 4-7
  • Te ʼu Temi ʼe Lelei Age

Aucune vidéo n'est disponible pour cette sélection.

Il y a eu un problème lors du chargement de la vidéo.

  • Te ʼu Temi ʼe Lelei Age
  • Te Tule Leʼo—1995
  • Manatu Tafito
  • He Tahi ʼu Alatike
  • Neʼe Fakakikite Te Hoge
  • Neʼe Tokaga Sehova Ki Tana Kau Kaugana ʼi Te Temi Muʼa
  • ʼE Lagolago Te ʼAtua Ki Tana ʼu Kaugana Ia ʼAho Nei
  • Te ʼu Temi ʼe Lelei Age
  • ʼE Nātou Māsisiva Kae ʼe Nātou Maʼu Koloā—ʼO Feafeaʼi?
    Te Tule Leʼo—1997
  • Te Fīmālie Moʼoni—ʼI Te Temi Nei ʼo Talu Ai
    Te Tule Leʼo—1996
  • Ko Ai ʼAē ʼe Feala Ke Ina Haofaki Ia Nātou ʼAē ʼe Kalaga Ki He Tokoni?
    Te Tule Leʼo—2010
  • “Te Pane Moʼoni Mai Te Lagi”
    Te Tagata ʼAē ʼe Lahi Tokotahi ʼo Te ʼu Temi Fuli
Hoko Atu
Te Tule Leʼo—1995
w95 1/8 p. 4-7

Te ʼu Temi ʼe Lelei Age

“ ʼE MĀTOU maʼu te tahi-selo-tahi,” ko te ʼui ʼaia ʼa te fafine.

“Ko toku faʼahi ʼe ʼāsili age tona kovi,” ko te tali ʼaia ʼo tona kaumeʼa. “ ʼE ʼau maʼu pe te selo-selo-tahi.”

ʼI ʼihi ʼu faʼahi ʼo te Potu Hihifo ʼo Afelika, ko te ʼu kiʼi fai palalau nounou ʼaia ʼe mole ʼaoga he fakamahino. ʼI te ʼaho, ʼe tonu ke kai tuʼa tolu (tahi-tahi-tahi), kae ko he tahi e tahi-selo-tahi ʼe feala ke kai tuʼa lua pe ʼi te ʼaho—ʼe kai pe ʼi te uhu pea mo te afiafi. Ko he tūpulaga e selo-selo-tahi ʼe ina fakamahino fēnei tona ʼaluʼaga: “ ʼE ʼau kai tuʼa tahi pe ʼi te ʼaho. ʼE ʼau fakafonu taku ʼaisi ʼaki te vai. ʼE ʼau kai te gari [te moʼi mānioka] ʼi te afiafi ʼi muʼa ʼo taku ʼalu ʼo moe. Koʼena te faʼahiga fakatuʼutuʼu ʼo ʼuhiga mo toku maʼuli.”

Ko te faʼahiga ʼaluʼaga ʼaia ʼe tuputupu ʼi te tokolahi ia ʼaho nei. ʼE hiki pe te totogi kovi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te maʼuli ʼo veliveli ai te ʼu meʼa ʼaē ʼe toʼo.

Neʼe Fakakikite Te Hoge

ʼI te ʼu meʼa ʼaē neʼe hā ki te ʼapositolo ko Soane, neʼe fakakikite e te ʼAtua te ʼu ʼaluʼaga faigataʼa ʼaē ʼe tau mo te tokolahi ia ʼaho nei. ʼI te ʼu meʼa ʼaē neʼe hā neʼe tonu ke ʼi ai mo te hoge. ʼE fakamatala fēnei e Soane: “Neʼe ʼau sio, pea koʼeni! te hōsi ʼuli; pea ko ia ʼaē neʼe heka ai, neʼe ina puke te meʼa fua meʼa ʼi tona nima.” (Fakahā 6:5) ʼE fakatā e te hōsi fakatupu mataku ʼaia pea mo te tagata ʼaē ʼe heka ʼi ai te hoge—ʼi te veliveli fau ʼo te meʼa kai ʼe tonu anai ke fua tona tufa.

Hili kiai, ʼe ʼui fēnei e te ʼapositolo ko Soane: “Pea neʼe ʼau logo ki he leʼo . . . ʼe ina ʼui fēnei: ‘Ko te lite fulumeto e tahi ki te tenalio e tahi, pea ko te ʼu lite olose e tolu ki te tenalio e tahi.’ ” ʼI te temi ʼo Soane, ko te lite fulumeto e tahi, ko te fua ʼaia ʼo te meʼa kai ʼi te ʼaho fuli ʼo he tagata solia, pea ko te tenalio e tahi neʼe ko te totogi ʼaia ʼo te ʼaho gāue e tahi. Koia, ʼe fakaliliu fēnei e Richard Weymouth te vaega: “Ko te totogi ʼo he ʼaho gāue e tahi ki he moʼi pane, ko te totogi ʼo he ʼaho gāue e tahi ki he ʼu keke olose e tolu.”—Fakahā 6:6.

Koteā te faka ʼuhiga ia ʼaho nei ʼo he totogi ʼo he ʼaho gāue e tahi? ʼE fakatokagaʼi fēnei e te nusipepa State of World Population, 1994: “Ko te toko 1,1 miliale hahaʼi, ko tona fakafuafua ko te toko 30 ki te teau ʼi te hahaʼi ʼaē ʼe nonofo ʼi te ʼu fenua ʼe lagalaga māmālie age pe tonatou ʼu koloā pea mo tanatou ʼu gāue, ʼe nātou maʼuʼuli ʼaki pe te tola e tahi ʼi te ʼaho.” Koia, ʼo ʼuhiga mo he tahi ʼe masiva ʼi te mālama, ko te totogi ʼo he ʼaho gāue e tahi ʼe teitei faka ʼuhiga ki te totogi ʼo te moʼi pane.

ʼE moʼoni, ko te faʼahi ʼaia ʼe mole fakapuna’maʼuli kia nātou ʼaē ʼe māsisiva ʼaupito. “Pane!” ko te ʼui ʼaia ʼa te tagata. “Ko ai ʼaē ʼe feala ke ina totogi he foʼi pane? Ia ʼaho nei, ko te pane ko he meʼa kai kia nātou ʼaē ʼe koloaʼia!”

Meʼa fakaniania foki, ʼe mole ʼi ai he hoge. Ohage ko te ʼu tala ʼaē mai te Kautahi ʼo te ʼu Puleʼaga Fakatahi, lolotoga te ʼu taʼu e hogofulu ʼaenī kua hili, ko te lahi ʼo te meʼa kai ʼi te malamanei neʼe tuputupu ko te 24 ki te teau, ʼo laka age ia ʼi te tuputupu ʼo te hahaʼi ʼi te malamanei. Kae, neʼe mole ko te hahaʼi fuli ʼaē neʼe nātou maʼu te lelei ʼo te tuputupu ʼo te meʼa kai ʼaia. Ohage la, ʼi Afelika, ia ʼaho nei kua siʼisiʼi te meʼa kai ʼi te 5 ki te teau, kae ko te hahaʼi ia e tuputupu ʼi te 34 ki te teau. Pea, logope la te mahu ʼo te meʼa kai ʼi te malamanei katoa, ʼe lahi te ʼu fenua ʼe kei hoholo atu pe te ʼu hoge ʼi ai.

ʼE hoko te hoge ʼuhi ko te totogi kovi ʼo te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga ki te maʼuli. Ko te mole maʼu ʼo he gāue, ko te veliveli ʼo te ʼu totogi, pea mo te ʼāsili totogi kovi ʼo te maʼuli ʼe liliu ai ʼo faigataʼa age te maʼu ʼo he falā moʼo totogi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga. ʼE ʼui fēnei e te Human Development Report 1994: “ ʼE mole ʼui ia ʼe pakupaku te hahaʼi ʼuhi heʼe faigataʼa te maʼu ʼo te meʼa kai—kae ko te mole feala ʼaē ke nātou totogi ia te meʼa kai.”

Kua lahi te mole kei ʼamanaki ki he fetogi, te lotomamahi, pea mo te loto heʼe ʼamanaki. ʼE ʼui fēnei e te fafine ko Glory, ʼe nofo ʼi te Potu Hihifo ʼo Afelika: “ ʼE logoʼi e te hahaʼi ʼi ʼonatou ʼu loto ko te temi ʼaenī ʼe kovi, kae ʼe lesili kovi age ia ʼi te ka haʼu.” Neʼe ʼui fēnei e te tahi fafine: “ ʼE logoʼi e te hahaʼi ʼi ʼonatou ʼu loto ʼe nātou fakaōvi ki he tuʼutāmaki. ʼE nātou logoʼi ʼe hoko mai anai te ʼaho mokā ʼe mole kei ʼi ai anai he meʼa ʼi te ʼu fale koloā.”

Neʼe Tokaga Sehova Ki Tana Kau Kaugana ʼi Te Temi Muʼa

ʼE ʼiloʼi e te kau kaugana ʼa te ʼAtua ʼe fakapale e Sehova ia nātou ʼaē ʼe agatonu ʼo ina foaki te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼaoga pea mo ina foaki te mālohi moʼo tauʼi ʼo ʼonatou ʼu ʼaluʼaga faigataʼa. ʼI tona fakahagatonu, ko te taʼi falala ʼaia ki te fealagia ʼaē ʼa te ʼAtua ke ina foaki mai he meʼa, ʼe ko he faʼahi tāfito ʼo tanatou tui. Neʼe tohi fēnei e te ʼapositolo ko Paulo: “Ko ʼaē ʼe fakaōvi ki te ʼAtua ʼe tonu ke tui ko ia pea ʼe ko ia ʼaē ʼe ina totogi ia nātou ʼaē ʼe nātou kumi moʼoni ia ia.”—Hepeleo 11:6.

Neʼe tokaga tuʼumaʼu pe ia Sehova ki tana ʼu kaugana agatonu. Lolotoga ia taʼu e tolu vaelua ʼo te hoge, neʼe foaki e Sehova te meʼa kai ki te polofeta ko Elia. ʼUluaki, neʼe fekauʼi e te ʼAtua te ʼu kāleva ke nātou foaki kia Elia te moʼi pane pea mo te moʼi kanoʼi manu. (1 Hau 17:2-6) Ki muli age, neʼe fakatupu faka milakulo e Sehova te falena pea mo te moʼi lolo ʼa te fafine vitua ʼaē neʼe ina foaki te meʼa kai kia Elia. (1 Hau 17:8-16) Lolotoga te hoge pe ʼaia, logope te fakataga mālohi faka lotu ʼaē neʼe hoko ki te kau polofeta ʼuhi ko te Fineʼaliki agakovi ko Sesapele, neʼe tokaga foki ia Sehova ke maʼu e tana kau polofeta he moʼi pane pea mo he moʼi vai. (1 Hau 18:13)

Ki muli age, ʼi te ʼatakai e te hau ʼo Papiloni ia te Selusalemi ʼaposita, ko te hahaʼi neʼe nātou “kai te ʼu moʼi pane neʼe fua pea ʼi te mataku.” (Esekiele 4:16) ʼI te mole kei ʼi ai ʼo he ʼamanaki ki tonatou ʼaluʼaga, ko ʼihi ʼu fafine neʼe nātou kai te kakano ʼo tonatou ʼu fānau totonu. (Tagilāulau 2:20) Kae, logope te pilisoniʼi ʼo Selemia ʼuhi ko tana fai faka mafola, neʼe tokaga ia Sehova ke “foaki age ʼi te ʼaho fuli [kia Selemia] he moʼi pane mai te ala ʼa te kau tagata tao pane, ʼo aʼu ki te ʼosi ʼo te pane ʼo te kolo.”—Selemia 37:21.

Neʼe galoʼi koa e Sehova ia Selemia ʼi te temi ʼaē neʼe mole kei ʼi ai te pane? Kailoa ia, koteʼuhi ʼi te temi ʼaē neʼe ʼohofi ai te kolo e te kau Papiloni, neʼe foaki kia Selemia ‘tana meʼa kai pea mo he meʼa ʼofa, pea neʼe tuku ke ʼalu.’—Selemia 40:5, 6; vakaʼi pea mo Pesalemo 37:25.

ʼE Lagolago Te ʼAtua Ki Tana ʼu Kaugana Ia ʼAho Nei

Ohage pe ko te lagolago ʼa Sehova ki tana kau kaugana ʼi te ʼu taʼiake kua hili, ʼe ina toe fai feiā pe ia ʼaho nei, ʼo tokaga kia nātou ʼi te faʼahi fakasino pea mo te faʼahi fakalaumālie. Ohage la, tou fakatokagaʼi te meʼa ʼaē neʼe hoko kia Lamitunde ʼaē ʼe maʼuli ʼi te Potu Hihifo ʼo Afelika. ʼE ina fakamatala fēnei: Neʼe ʼi ai toku fale lahi neʼe ʼau tauhi ai te ʼu faʼahiga moa kehekehe. ʼI te tahi ʼaho, neʼe ʼōmai te kau kaihaʼa mo tanatou ʼu fana ʼo kaihaʼa te toe tuʼuga moa, te masini fakahaʼele ʼo te hila, pea mo tamā falā. ʼO mole fualoa kiai, ko te ʼu moa ʼaē neʼe kei toe neʼe nātou mamate mahahaki. Ko te meʼa ʼaia neʼe hoko, neʼe fakatupu ʼaki ai te haʼele kovi ʼo te gāue ʼo taku fale moa. Lolotoga ia taʼu e lua neʼe ʼau faiga ke ʼau maʼu haku gāue kae neʼe mole ʼi ai hona fua. Neʼe ma felāveʼi mo te ʼu faigataʼa ʼaupito, kae neʼe lagolago mai pe ia Sehova.

“Ko te meʼa ʼaē neʼe tokoni ke ʼau tauʼi te ʼu temi faigataʼa, neʼe ko taku mahino ʼaē ʼe fakagafua e Sehova ke hoko te ʼu meʼa ʼaia kia tatou moʼo hikihiki ʼo tatou. Ko toku finematuʼa pea mo ʼau ʼe ma haga fai tamā ako māhani ʼo te Tohi-Tapu faka famili, pea ʼe ko he tokoni moʼoni ʼaia kia māua. ʼAki te faikole ʼe ma toe maʼu aipe te mālohi lahi. ʼI ʼihi temi neʼe mole ʼau logoʼi haku fia faikole, kae ʼi te temi ʼaē neʼe ʼau faikole ai, neʼe ʼau logo lelei ai.

“Lolotoga ʼo te temi faigataʼa ʼaia, neʼe ʼau ako te maʼuhiga ʼo te metitasioʼi ʼo te Tohi-Tapu. Neʼe lahi taku manatuʼi te Pesalemo 23, ʼaē ʼe ʼui ʼo ʼuhiga mo Sehova ko totatou Tagata Tauhi ōvi. Ko te tahi vaega neʼe ina fakaloto mālohiʼi ʼau ko Filipe 4:6, 7, ʼaē ʼe talanoa ki te ‘tokalelei ʼa te ʼAtua ʼaē ʼe māʼoluga ake ia ʼi te ʼu manatu fuli.’ Ko te tahi vaega ʼaē neʼe ina fakaloto mālohiʼi ʼau ko 1 Petelo 5:6, 7, ʼaē ʼe ina ʼui fēnei: ‘Koutou agavaivai ʼi te lalo nima mālohi ʼa te ʼAtua ke feala hana hiki ia koutou ʼi tona temi totonu, vevete kia te ia takotou ʼu tuʼania fuli, heʼe tokaga ia kia koutou.’ Ko te ʼu vaega fuli ʼaia neʼe tokoni mai kia te ʼau lolotoga ʼo te ʼu temi faigataʼa ʼaia. ʼI te temi ʼaē ʼe koutou metitasio ai, ʼe feala ke koutou fetogi te ʼu manatu ʼaē ʼe fakatupu lotomamahi.

“ ʼI te temi nei kua ʼau toe maʼu taku gāue, kae, ʼi tona fakahagatonu, ʼe kei ʼau tau pe mo te ʼu faigataʼaʼia. Ohage ko tona fakakikite e te Tohi-Tapu ia 2 Timoteo 3:1-5, ʼe tou maʼuʼuli nei ‘ ʼi te ʼu ʼaho fakamuli,’ ʼaē ʼe fakaʼiloga ʼaki ‘te ʼu temi maʼuhiga ʼaupito pea mo faigataʼa.’ ʼE mole feala ke tou fetogi te ʼu meʼa ʼaē ʼe ʼui mai e te Tohi-Tapu. Koia, ʼe mole ʼau ʼamanaki ki he ʼu ʼaluʼaga faigafua ʼo te maʼuli. Kae, ʼe ʼau logoʼi ko te laumālie ʼo Sehova ʼe ina tokoniʼi ʼau ke ʼau tauʼi te ʼu faigataʼaʼia ʼaia.”

Logope la te ʼu temi faigataʼa ʼaē ʼe tou maʼuʼuli ai, ko nātou ʼaē ʼe falala kia Sehova pea mo tona ʼAlo Hau, ia Kilisito Sesu, ʼe mole nātou lotomamahi anai. (Loma 10:11) Neʼe fakapapau mai e Sesu totonu ʼo fēnei: “Koia ʼe ʼau ʼui atu ai kia koutou: Tuku takotou hoha ki tokotou nefesi, pe koteā anai he meʼa ke koutou kai pe ko he meʼa ke koutou ʼinu, peʼe ki tokotou sino, pe koteā anai he meʼa ke koutou kofuʼi. ʼE mole koa la lahi age te maʼuli ʼi te meʼa kai, pea mo te sino ʼi te kofu? Koutou vakavakaʼi lelei te ʼu manulele ʼo te lagi, heʼe mole nātou to magisi, pea ʼe mole nātou utu magisi, pea ʼe mole nātou tānaki ki he ʼu faleoko; kaʼe fafaga nātou e takotou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo. ʼE mole koa la maʼuhiga age koutou ia nātou? Ko ai ʼaē ia koutou ʼe ina faʼa fakaloaloa tona maʼuli ʼi he fasiga nima e tahi, ʼaki hana hoha kiai? Pea ʼo ʼuhiga mo te meʼa kofu, koteā ʼaē ʼe koutou hoha ai?”—Mateo 6:25-28.

ʼE mahino papau ia, ʼe tou fakasiosio takitokotahi ʼi totatou maʼuli te ʼu fehuʼi ʼaia ʼi te ʼu temi faigataʼa ʼaenī. Kae neʼe toe hoko atu e Sesu ʼaki te ʼu kupu fakaloto fīmālie ʼaenī: “Koutou ako te lilio ʼo te ʼu gāueʼaga, pe ʼe feafeaʼi tanatou tupu ake; ʼe mole nātou gāue pea ʼe mole nātou fai filo; kaʼe ʼau tala atu kia koutou, māʼiape la mo Salomone, ʼi tona kolōlia katoa, neʼe mole feiā hona teu ke hage ko te teuteuʼi ʼo he lilio e tahi. Koia, kapau ʼe teuteuʼi feiāʼi e te ʼAtua ia te vao ʼo te fenua, ʼaē ʼe tuʼu ʼi te ʼaho nei, pea laku ia ʼapogipogi ki te gutuʼumu, ʼe mole koa la lahi ake anai hana teuteuʼi koutou, hahaʼi tui vaivai? Koia, ʼaua naʼa koutou hoha ʼo ʼui maʼa koutou: ‘Koteā he meʼa ka tou kai?’ peʼe: ‘Koteā he meʼa ka tou ʼinu?’ peʼe: ‘Koteā he meʼa ka tou kofu ʼaki?’ Heʼe ko te ʼu meʼa fuli ʼaia ʼe kumi faka mānumānu e te ʼu puleʼaga. Kaʼe ʼiloʼi pe e takotou Tāmai ʼaē ʼe ʼi selo, ʼe ʼaoga kia koutou te ʼu meʼa fuli ʼaia. Ke koutou haga kumi muʼa te puleʼaga pea mo tona faitotonu, pea ʼe toe foaki atu anai mo te ʼu meʼa fuli ʼaia kia koutou.”—Mateo 6:28-33.

Te ʼu Temi ʼe Lelei Age

ʼE lahi ʼi te ʼu faʼahi ʼo te malamanei, ʼe hā mai ai te ʼāʼāsili ʼo te haʼele kovi ʼo te faʼahi faka ekonomike pea mo te faʼahi faka sosiale. Kae, ʼe ʼiloʼi e te hahaʼi ʼa te ʼAtua ko te ʼu ʼaluʼaga ʼaia ʼe faka temi pe. Ko te pule faka kolōlia ʼo te Hau ko Salomone neʼe ina fakahā fakatomuʼa te pule faitotonu ʼo te Hau ʼe lahi age ia ia Salomone, ʼaē ʼe pule anai ki te kele katoa. (Mateo 12:42) Ko te Hau ʼaia ko Kilisito Sesu, te “Hau ʼo te ʼu hau pea mo te ʼAliki ʼo te ʼu ʼaliki.”—Fakahā 19:16.

Ia Pesalemo kapite 72, ʼaē neʼe ʼuluaki hoko ʼi te Hau ko Salomone, ʼe ina fakamatalatala te pule māʼoluga ʼo Sesu Kilisito. Tou vakaʼi ni ʼu meʼa matalelei neʼe fakakikite ʼo ʼuhiga mo te kele ʼi te temi ka haʼu, ʼi te pule ʼa Kilisito ʼi tona ʼuhiga Hau.

Te ʼu ʼAluʼaga Tokalelei Faka Malamanei: “ ʼI tona ʼu ʼaho ʼe kamata tupu anai te faitotonu, pea ko te mahu ʼo te tokalelei ʼe aʼu ki te puli ʼo te māhina. Pea ʼe ʼi ai anai tana hahaʼi fakalogo mai te tai ki te tai pea mai te Vaitafe ʼo aʼu ki te ʼu potu taupotu ʼo te kele.”—Pesalemo 72:7, 8.

ʼO ʼUhiga Mo Te Agavaivai: “ ʼE ina hāofaki anai te masiva ʼaē ʼe kalaga ki he tokoni, ʼo toe feiā ki ʼaē ʼe lotomamahi pea mo ia ʼaē ʼe mole he tahi ʼe tokoni age kia ia. ʼE ʼofa anai ia kia ia ʼaē ʼe veliveli pea mo ʼaē ʼe masiva, pea ʼe ina hāofaki anai te ʼu nefesi ʼo te kau masiva. Pea ʼe ina totogi anai tonatou ʼu nefesi mai te fatogia pea mo te agamālohi, pea ko tonatou toto ʼe maʼuhiga anai ki ʼona ʼu mata.”—Pesalemo 72:12-14.

Te Mahu ʼo Te Meʼa Kai: “ ʼE mahu anai te magisi ʼi te kele; ʼi te tumutumu ʼo te ʼu moʼuga ʼe tapuke anai ʼi ai.”—Pesalemo 72:16.

ʼE Fonu Te Kele ʼi Te Kolōlia ʼa Sehova: “Ke vikiʼi ia Sehova ʼAtua, te ʼAtua ʼo Iselaele, heʼe ko ia tokotahi pe ʼe ina fai te ʼu gāue fakaofoofo. Pea ke vikiʼi tona huafa kolōlia ki he ʼu temi ʼe mole ʼi ai honatou gataʼaga, pea ke fakafonu e tona kolōlia te kele katoa.”—Pesalemo 72:18, 19.

Koia ʼe ʼi ai moʼoni te ʼu temi ʼe lelei age.

    Te ʼu Tohi Fakaʼuvea (1978-2025)
    Mavae
    Hu Ki Loto
    • Faka'uvea
    • Vaevae
    • Préférences
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Conditions d’utilisation
    • Règles de confidentialité
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Hu Ki Loto
    Vaevae