Ko Telesio—Te Sikalaipe Agatonu ʼa Paulo
NEʼE tau ia Telesio mo te faigataʼaʼia. Neʼe loto e Paulo ke liliu ko hana sikalaipe, ke ina fai te tohi loaloaga ki te kau Kilisitiano ʼo Loma. Neʼe ko he gāue faigataʼa.
He koʼe koa neʼe faigataʼa te gāue sikalaipe ʼi te ʼuluaki sēkulō ʼo totatou temi? Neʼe fakahoko feafeaʼi te gāue ʼaia? Koteā te ʼu meʼa faitohi ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ʼi te temi ʼaia?
Te Kau Sikalaipe ʼi Te Temi Muʼa
ʼI te sosiete ʼāfea ʼo te kau Keleka pea mo te kau Loma, neʼe ʼi ai te ʼu faʼahiga sikalaipe kehekehe. Ko ʼihi tagata neʼe ko te kau sikalaipe ʼo te puleʼaga—ko te ʼu hahaʼi neʼe nātou gāue maʼa te puleʼaga ʼi te ʼu pilō ʼo te minisi. Neʼe toe ʼi ai foki mo te kau sikalaipe neʼe nātou gāue maʼa te hahaʼi ʼo te kolo, ʼo nātou gāue ʼi te ʼu lapalasi ʼaē neʼe kaugamālie ai te hahaʼi. Neʼe ʼi ai te ʼu sikalaipe (ʼi te agamāhani neʼe ko ni ʼu hahaʼi kaugana) neʼe taupau ʼāteaina ke nātou gāue maʼa te hahaʼi maʼu koloā. Pea neʼe toe ʼi ai foki mo te ʼu kaumeʼa, neʼe nātou lotolelei ke nātou faitohi maʼa te hahaʼi. Ohage ko tona ʼui e te tagata poto ko Randolph Richards, ko te poto ʼo te ʼu sikalaipe ʼaia ʼaē ʼe mole gāue ki te puleʼaga “neʼe kamata mai ia nātou ʼaē neʼe popoto ʼi te lea pea/peʼe ʼi te faʼahiga faitohi, ʼo aʼu kia nātou ʼaē neʼe faiva lahi ʼi te fai fakavilivili he tohi ʼe totonu, mo maʼa, pea mo matalelei.”
Ko ai ʼaē neʼe ʼaoga ki ai he ʼu sikalaipe? ʼUluaki, neʼe ʼaoga kia nātou ʼaē neʼe mole popoto ʼi te lautohi pea mo faitohi. ʼE lahi te ʼu pepa ʼāfea pea mo te ʼu tohi ʼo ʼuhiga mo he gāue, neʼe fakakatoa ʼaki te ʼu nota, ʼe fakamoʼoni ai e te sikalaipe neʼe ko ia ʼaē neʼe ina tohi te pepa, he ko te tagata ʼaē neʼe ina fakaʼui ki ai te gāue, ʼe mole poto ʼi te faitohi. Ko te lua faʼahi ʼaē neʼe ʼaoga ai te gāue ʼa te sikalaipe, ʼe fakahā ʼi te tohi ʼāfea mai te kolo ʼo Thèbes, ʼi Esipito. Neʼe ko te tohi neʼe fai ki te tagata ko Asklepiades, neʼe fakaʼosi fēnei: “Ko Eumelus, foha ʼo Herma, ʼaē neʼe ina tohi maʼa ʼaku . . . koteʼuhi ʼe faitohi māmālie.”
Kae ʼe hā mai ia ko te poto ʼi te lautohi pea mo te faitohi ʼe mole ko te faʼahi maʼuhiga ʼaia ʼi te fakaʼaogaʼi e he tahi he sikalaipe. ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te tagata ʼe ina fakamahino te Tohi-Tapu ko John L. McKenzie, “neʼe mole lagi ko he tuʼania ʼo ʼuhiga mo te fealagia ʼaē ke lau te pepa, kae neʼe ko he tuʼania ʼo ʼuhiga mo te faitohi lelei, peʼe ko he faitohi ʼe maʼa,” ʼaē neʼe ina uga ai te hahaʼi ke nātou fakaʼaogaʼi he sikalaipe. Māʼia mo ia ʼaē neʼe poto, ko te faitohi neʼe fakatupu gaʼegaʼe, tāfito la mo kapau neʼe ko he ʼu tohi loaloaga. ʼE ʼui e te tagata poto ko J. A. Eschlimann, ko nātou ʼaē neʼe feala ke ʼi ai honatou sikalaipe “neʼe mole nātou fia faitohi, ʼo nātou tuku te gāue ʼaia ki te ʼu tagata kaugana, ʼaē neʼe ko te kau sikalaipe popoto.” Pea tahi ʼaē, ʼe hoki tou mahino lelei ai pe koʼe neʼe mole fia faitohi te hahaʼi, mo kapau ʼe tou fakatokagaʼi te ʼu meʼa gāue ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi, pea mo te ʼu ʼaluʼaga ʼaē neʼe fai ai te gāue.
Ko te meʼa gāue tāfito ʼaē neʼe fakaʼaogaʼi ki te faitohi ʼi te ʼuluaki sēkulō neʼe ko te papilusi. Neʼe tuʼusi te ʼu kauʼi papilusi ʼaia pea neʼe faʼu ʼaki te ʼu pepa mānifi. Neʼe folahi, pea neʼe hili ʼi te faʼahi mataʼu te tahi ʼu lauʼi papilusi. Neʼe fakapipiki te ʼu lauʼi papilusi ʼaia, ʼo liliu ai ko te “pepa.”
Neʼe mole faigafua te tohi ki te pepa ʼaia, he neʼe felefele pea mo pakaka. ʼO mulimuli ki te meʼa ʼaē neʼe ʼui e te tagata poto ko Angelo Penna, “ko te homi e te papilusi te vaitohi, neʼe hoko ai te mafola ʼo te vaitohi ʼaia, tāfito ʼi te ʼu ava veliveli ʼo te ʼu pepa mānifi.” Neʼe feala ki te sikalaipe ke gāue ʼo nofo faite ki lalo, pea mo ina toʼo ʼi tona nima te moʼi papilusi neʼe hili ʼi te moʼi papa. Kapau neʼe mole faʼa poto lelei, peʼe kapau neʼe kovi te ʼu meʼa gāue, neʼe feala ke pipiki te peni ʼi te papilusi, mo hali ʼi te pepa, pe neʼe feala ke mole mahino lelei he tahi ki te meʼa ʼaē neʼe tohi.
Neʼe fai te vaitohi ʼaki te meʼa ʼuli ʼo te mamala pea mo te toʼi ʼakau. Neʼe fakatau ohage tona agaaga ko he ʼu kogaʼi topa, pea neʼe tonu ke fio mo te moʼi vai ʼi te ipu ʼaē ʼe ʼai ai te vaitohi, ʼi muʼa ʼo hona fakaʼaogaʼi ki te faitohi. ʼI te ʼu meʼa gāue ʼaē neʼe maʼu e he sikalaipe ohage ko Telesio, neʼe lagi ʼi ai hana hele moʼo fakamata te peni pea mo he moʼi eposi moʼo molehi tana ʼu hala. Neʼe tonu ke ina tohi te ʼu mataʼi tohi fuli ʼaki he tokaga lahi. Koia neʼe tonu ke faitohi māmālie pea neʼe ʼi ai te ʼu faigataʼaʼia.
‘ ʼE ʼAu ʼOfa Atu, Ia ʼAu Telesio’
ʼI te ʼu fakaʼalofa ʼaē ʼe tuʼu ʼi te fakaʼosi ʼo te tohi ki te kau Loma, ʼe ʼi ai te ʼalofa ʼo te sikalaipe ʼo Paulo, ʼaē neʼe ina tohi fēnei: “ ʼE ʼau ʼofa atu kia koutou ʼi te ʼAliki, ia ʼau Telesio, ʼaē neʼe ʼau fai te tohi ʼaenī.” (Loma 16:22) ʼE ko te lakaga pe ʼaia e tahi ʼi te ʼu faitohi ʼa Paulo ʼaē ʼe fakahā lelei te tahi ʼi tana ʼu sikalaipe.
ʼE mole lahi te ʼu meʼa ʼaē ʼe tou ʼiloʼi ʼo ʼuhiga mo Telesio. ʼI tana fakaʼalofa “ ʼi te ʼaliki,” ʼe tou ʼiloʼi papau ai neʼe ko he Kilisitiano agatonu. Neʼe lagi kau ki te kokelekasio ʼo Kolonito, pea neʼe lagi ina ʼiloʼi te ʼu Kilisitiano e tokolahi ʼi Loma. ʼE ʼui e te tagata poto ʼi te Tohi-Tapu ko Giuseppe Barbaglio, ko Telesio neʼe ko he tagata kaugana peʼe neʼe kua faka ʼāteaina. Koteā tona tupuʼaga? ʼUluaki, he “ ʼi te agamāhani neʼe kau te kau sikalaipe ki te ʼu kalasi ʼaia; pea tahi ʼaē, ko tona higoa faka Latina . . . neʼe ʼiloa ʼi te ʼu hahaʼi kaugana pea mo nātou ʼaē neʼe kua faka ʼāteaina.” ʼE ʼui fēnei e Barbaglio: “Koia, neʼe mole ko he tagata poto ʼi te faitohi neʼe ‘nofo ʼāteaina,’ kae neʼe kaugā gāue ʼo tokoni ʼi te ʼaluʼaga ʼaia kia Paulo, moʼo fakapipiki te ʼu koga loaloaga ʼaē neʼe tohi: neʼe ko he gāue maʼuhiga, he neʼe mole maumau ai te temi ʼo Paulo pea neʼe mole gaʼegaʼe ai.”
ʼE mahino papau ia ʼe maʼuhiga te gāue ʼaia ʼa Telesio. Neʼe ko te gāue ʼaia ʼaē neʼe fai e Paluke maʼa Selemia, pea mo Silivano maʼa Petelo. (Selemia 36:4; 1 Petelo 5:12) Neʼe ko he pilivilesio lahi ʼaē neʼe maʼu e te ʼu kaugā gāue ʼaia!
ʼE Faitohi Ki Te Kau Loma
Neʼe fai te tohi ki te kau Loma ʼi te temi ʼaē neʼe nofo ai ia Paulo ʼi te ʼapi ʼo Kaio, lagi ʼi Kolonito. Neʼe lagi fai ʼi te taʼu 56 ʼo totatou temi, lolotoga te tolu folau faka misionea ʼo te ʼapositolo. (Loma 16:23) Logope la ʼe tou ʼiloʼi papau neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo ia Telesio ko hana sikalaipe moʼo fai te tohi ʼaia, ʼe mole tou ʼiloʼi lelei pe neʼe ina fakaʼaogaʼi feafeaʼi ia ia. Tatau aipe peʼe koteā te faʼahiga fai ʼaē neʼe nā fakaʼaogaʼi, kae neʼe mole ko he gāue faigafua ʼaē neʼe nā fai. Kae kua tou ʼiloʼi papau te faʼahi ʼaenī: Ohage ko te tahi ʼu tohi ʼo te Tohi-Tapu, ko te tohi ʼa Paulo ki te kau Loma neʼe “haʼu mai te ʼAtua.”—2 Timoteo 3:16, 17.
ʼI te ʼosi fai ʼo te tohi ʼaia, neʼe tohi e Telesio pea mo Paulo te ʼu lauʼi afe kupu, ʼo nā fakaʼaogaʼi te ʼu tuʼuga pepa papilusi. ʼI te kua ʼosi fakapipiki ʼo te ʼu pepa ʼaia ʼi tanatou ʼu tapa, neʼe liliu ko he takaiga tohi, ʼo lagi meta 3 peʼe 4 tona loa. Neʼe takatakai fakalelei te tohi ʼaia pea neʼe fakamaʼu. Neʼe lagi foaki e Paulo te tohi ʼaia kia Foepene, ko te tuagaʼane mai Kenekelea, ʼaē neʼe ʼamanaki ʼalu ki Loma.—Loma 16:1, 2.
Talu mai te ʼuluaki sēkulō, kua fetogi ʼaupito te ʼu faʼahiga meʼa ʼaē ʼe fakaʼaoga moʼo fai ʼo he ʼu tohi. Kae lolotoga te ʼu sēkulō, neʼe taupau e te ʼAtua te tohi ʼaē neʼe fai ki te kau Kilisitiano ʼo Loma. ʼE tou loto fakafetaʼi ki te koga tohi ʼaia ʼo te Folafola ʼa Sehova, ʼaē neʼe tohi ʼaki te tokoni ʼo te sikalaipe faitotonu pea mo gāue kinakina ʼa Paulo, ʼaē ko Telesio!