Kei Koutou Manatuʼi Koa?
Neʼe koutou leleiʼia koa te ʼu Tule Leʼo fakamuli? Pea koutou vakaʼi peʼe koutou lava tali ki te ʼu fehuʼi ʼaenī:
• Ko te faʼahi fea ʼaē neʼe fakahā ai e Lute ko ia ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei?
Neʼe ko he faʼifaʼitaki lelei ʼi tana ʼofa kia Sehova, mo tana ʼofa agatonu kia Naomi, pea mo tana faʼa gāue pea mo tana agavaivai. ʼE mole tou punamaʼuli ai ki te ʼui ʼa te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo ia neʼe ko “te fafine lelei ʼaupito.” (Lute 3:11)—15/4, pasina 23 ki te 26.
• ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ko Sehova ʼe tokaga ki te hahaʼi ʼaē ʼe mole maʼuhiga?
Neʼe ina ʼui ki te kau Iselaele, ʼaē neʼe gaohi koviʼi ʼi Esipito, ke ʼaua naʼa nātou gaohi koviʼi te hahaʼi māsisiva peʼe ko te hahaʼi ʼaē ʼe mole maʼuhiga. (Ekesote 22:21-24) Ko Sesu, ʼaē neʼe ina faʼifaʼitakiʼi tana Tāmai, neʼe ina fakahā te tokaga moʼoni ki te hahaʼi ʼaē neʼe mole maʼuhiga, pea neʼe ina filifili tana kau ʼapositolo mai he “hahaʼi neʼe mole ako pea ʼe mole nātou maʼuhiga.” (Gaue 4:13; Mateo 9:36) ʼE tou lava faʼifaʼitakiʼi te ʼAtua ʼaki hatatou tokakaga ki te hahaʼi, ohage la ko te kau tūpulaga.—15/4, pasina 28 ki te 31.
• ʼE tou ʼiloʼi feafeaʼi ʼe tokagaʼi e Sehova te meʼa ʼaē ʼe tou fai?
ʼE fakamatala ʼi te Tohi-Tapu ko Sehova ʼe ina tokagaʼi te ʼu meʼa ʼaē neʼe fai e te tagata. Neʼe tokagaʼi e te ʼAtua ia te sakilifisio ʼaē neʼe mōlagaʼi e Apele, pea ʼe ina tokagaʼi tatatou ‘ ʼu sakilifisio fakavikiviki, te fua ʼo te ʼu laugutu.’ (Hepeleo 13:15) Neʼe mahino kia Sehova ia te faiga ʼa Enoke ke ina fakafiafiaʼi te loto ʼo te ʼAtua ʼaki tana maʼa ʼi te aga ʼaē ʼe tonu ke fai. Pea neʼe tokagaʼi e te ʼAtua te fafine vitua mai Salefate, neʼe mole ko he fafine Iselaele, neʼe ina vaevae tana meʼa kai ʼaē neʼe mole kei faʼa lahi mo te polofeta ko Elia. ʼE toe tokagaʼi pe foki e Sehova te ʼu gāue ʼaē ʼe tou fai ʼaki te tui.—1/5, pasina 28 ki te 31.
• He koʼe ʼe tou lava ʼui ʼi te hili ʼo te Penikosite ʼo te taʼu 33 ʼo totatou temi, ko te kau Sutea ʼaē neʼe liliu ko he kau Kilisitiano neʼe tonu ke nātou foaki ia nātou totonu ki te ʼAtua?
ʼI te taʼu 1513 ʼi muʼa ʼo totatou temi, neʼe maʼu e te kau Iselaele ʼo te temi muʼa tanatou ʼu felogoi mo Sehova. (Ekesote 19:3-8) Talu mai te temi ʼaia, neʼe tutupu ake te kau Sutea ʼi te puleʼaga kua foaki ki te ʼAtua pea mo fakalogo ki te fuakava ʼo te Lao. Kae neʼe molehi e Sehova ʼAtua te fuakava ʼo te Lao ʼaki te mate ʼa Kilisito ʼi te taʼu 33 ʼo totatou temi. (Kolose 2:14) Koia, ko te kau Sutea ʼaē neʼe nātou fia tauhi ki te ʼAtua neʼe tonu ke nātou foaki ia nātou totonu ki te ʼAtua, pea mo papitema ʼi te huafa ʼo Sesu Kilisito.—15/5, pasina 30 ki te 31.
• ʼE fai koa te tutu ʼo te iseso ʼi te tauhi moʼoni ʼi te temi nei?
Ko te fakaʼaogaʼi ʼo te iseso neʼe ko he koga ia ʼo te tauhi moʼoni ʼi te Iselaele ʼāfea. (Ekesote 30:37, 38; Levitike 16:12, 13) Kae ko te fuakava ʼo te Lao, ʼaē neʼe kau ai ia te fakaʼaogaʼi ʼo te iseso, neʼe fakagata ʼaki te mate ʼa Kilisito. ʼE feala ke filifili tonu e te kau Kilisitiano peʼe nātou fakaʼaogaʼi anai te iseso ki he ʼu meʼa ʼe mole hona agaaga faka lotu, kae ʼe mole fakaʼaogaʼi ia ʼi te tauhi moʼoni ʼi te temi nei. ʼE tonu foki ke tou toe tokagaʼi mo te manatu ʼa te hahaʼi ke ʼaua naʼa tou faka tūkia ia nātou.—1/6, pasina 28 ki te 30.
• Koteā te logo foʼou ʼaē neʼe ina uga te tokolahi ke nātou fakakaukauʼi te maʼuli moʼoni ʼa Sesu ʼi te kele?
Neʼe lahi te ʼu fakahāhā ʼo ʼuhiga mo te puha neʼe maʼu ʼi Iselaele, neʼe tuku ai te ʼu hui. ʼE lau ko te puha ʼaia mai te ʼuluaki sēkulō, pea ʼe tohi ai: “Ko Sakopo, foha ʼo Sosefo, tēhina ʼo Sesu.” ʼE lau e ʼihi, “ko te fakamoʼoni faka alekeolosia ʼaia ʼaē ʼe ʼāfea” ʼo ʼuhiga mo te maʼuli ʼa Sesu, kae ʼe mole haʼu ia mai te Tohi-Tapu.—15/6, pasina 3 ki te 4.
• ʼE akoʼi feafeaʼi te ʼofa e te tagata?
ʼE kamata akoʼi e te tagata ia te ʼofa ʼaki te faʼifaʼitaki pea mo te akonaki ʼo tana ʼu mātuʼa. Ka feʼofaʼaki pea mo fefakaʼapaʼapaʼaki te tagata mo tona ʼohoana, ʼe feala ke akoʼi ai e te fānau ia te ʼofa. (Efeso 5:28; Tito 2:4) Tatau aipe peʼe haʼu he tahi mai he famili ʼe mole maʼu ai te ʼofa, kae ʼe feala pe ke ina ako te ʼofa ʼaki hana tali te takitaki faka tāmai ʼa Sehova, mo maʼu te tokoni ʼo te laumālie maʼoniʼoni, pea mo maʼu te tokoni ʼofa ʼa te ʼu tēhina mo tuagaʼane ʼo te kokelekasio.—1/7, pasina 4 ki te 7.
• Neʼe ko ai koa ia Eusèbe, pea koteā te ako ʼe tou tāʼofi mai tona maʼuli?
Ko Eusèbe neʼe ko he tagata fakamatala hisitolia, pea ʼi te taʼu 324 ʼo totatou temi, neʼe ina fakaʼosi ai te fai ʼo tana ʼu tohi e hogofulu ʼaē ko te History of the Christian Church (Hisitolia ʼo Te ’Ēkelesia Faka Kilisitiano). Logola neʼe tui ia Eusèbe ko te Tāmai neʼe maʼuli ʼi muʼa ʼo te ʼAlo, kae neʼe ina tali te tahi manatu ʼi te fono ʼi Nicée. Neʼe lagi mole ina ʼiloʼi ia te fakamaʼua ʼa Sesu ki Tana kau tisipulo ke “mole nātou kau ʼi te malamanei.” (Soane 17:16, MN )—15/7, pasina 29 ki te 31.
• Kua fetogi koa te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te maʼu ʼo he ʼu tuʼuga ʼohoana?
Kailoa ia, ʼe mole heʼeki fetogi te manatu ʼa Sehova ʼo ʼuhiga mo te maʼu ʼo he ʼu tuʼuga ʼohoana. (Malakia 3:6) Neʼe ko te fakatuʼutuʼu ʼa ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te ʼuluaki tagata ke “pipiki ki tona ʼohoana” pea ke liliu te tagata pea mo te fafine ko he kakano e tahi. (Senesi 2:24) Neʼe ʼui e Sesu, ʼe ko he tono, mokā mavete he tahi pea mo toe ʼohoana mo he tahi age, gata pe mo kapau neʼe hala ki tuʼa tona ʼohoana. (Mateo 19:4-6, 9) Neʼe mole kei fakagafua leva e Sehova te ʼohoana ʼa he tagata mo he ʼu tuʼuga ʼohoana ʼaki te fakatuʼu ʼo te kokelekasio faka Kilisitiano.—1/8, pasina 28.