Kolo Toko he FATATOHI INITANETE
Kolo Toko
FATATOHI INITANETE
Faka-Niue
ā
  • ā ē ī ō ū
  • TOHI TAPU
  • TAU TOHI
  • TAU FELEVEIAAGA
  • w12 3/15 lau 15-19
  • Fakatumau Haau a Manatu Fakamafiti

Nakai fai vitiō ma e fifiliaga nei.

Fakamolemole, fai lekua ke moua e vitiō.

  • Fakatumau Haau a Manatu Fakamafiti
  • Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2012
  • Tau Vala Mataulu
  • Tau Tohi Pihia Foki
  • KO E HA E FAKAMATALA HA TAUTOLU KUA MAFITI?
  • KO E HEIGOA E KAKANO HE FAKAMATALA FAKAMAFITI?
  • MATAALA NEKE GALO E MANATU FAKAMAFITI HAAU
  • MOMOUI A TAUTOLU HE TAU MAGAAHO UHO LAHI
  • OMOOMOI HE MANATU FAKAMAFITI
  • Puhala ke Feaki e Aga Mafiti ke Fakamatala
    Ha Tautolu a Fekafekauaga he Kautu—2014
  • Kia Fakamatala mo e Fakamafiti!
    Ha Tautolu a Fekafekauaga he Kautu—2009
  • ‘Kia Fakamatala Fakamafiti Atu e Kupu’
    Ha Tautolu a Fekafekauaga he Kautu—2000
  • “Kua Tata Mai e Aho Lahi a Iehova”
    Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2007
Kitia Foki
Ko e Kolo Toko Fakapuloaaga he Kautu a Iehova—2012
w12 3/15 lau 15-19

Fakatumau Haau a Manatu Fakamafiti

“Kia fakamatala atu . . . e kupu, kia [“fakamafiti,” NW].”—2 TIMO. 4:2.

MAEKE NAKAI A KOE KE FAKAMAAMA?

Ko e ha e tau Kerisiano he senetenari fakamua ne mafiti ke fakamatala?

Maeke fēfē a tautolu ke fakatumau e manatu fakamafiti ha tautolu?

Ko e ha e fakamatala e Kautu kua mua e mafiti mogonei nakaila pihia ia fakamua?

1, 2. Ko e heigoa e tau hūhū kua lagā hagaao ke he poakiaga ‘kia fakamatala atu, kia fakamafiti’?

KO E tau tagata ne moua e gahua ke fakahao e tau momoui kua fa gahua mo e manatu fakamafiti. Ma e fakatai, ko e tau tagata tamate afi kua fakamafiti atu ke he hea fakaofo; na iloa e lautolu kua liga tū hagahaga kelea e tau momoui.

2 Ko e Tau Fakamoli a Iehova, kua amanaki a tautolu ke lagomatai e tau tagata ke hao. Ha ko e mena ia, kua uta fakahokulo e tautolu e poakiaga ha tautolu ke fakamatala e tala mitaki he Kautu. Mooli, kua nakai manako a tautolu ke fakavavevave noa ni. Ti ko e heigoa e kakano he aposetolo ko Paulo he mogo ne foaki e ia e tomatomaaga: ‘Kia fakamatala atu e kupu, kia fakamafiti’? (2 Timo. 4:2) Maeke fēfē a tautolu ke fakamatala fakamafiti? Ti ko e ha kua mafiti lahi e gahua ha tautolu?

KO E HA E FAKAMATALA HA TAUTOLU KUA MAFITI?

3. Ko e tau tagata ne talia po ke fakaheu e fekau he Kautu ka tamai e tau fua fe?

3 Ka manamanatu a koe ke he tuaga haau ke he fua kua moua po ke galo ha ko e ha tautolu a fakamatala, liga logona hifo e koe e manako mafiti ke tutala ke he falu hagaao ke he tala mitaki. (Roma 10:13, 14) Pehē e Kupu he Atua: “Ka pehe atu foki au ke he tagata mahani kelea, To mate ni a koe; kaeke ke liu kehe a ia he tau hala hana, mo e eke e ia e mahani hakohako mo e mahani tututonu, . . . to moui ni a ia, nakai mate. Ko e hana tau hala oti ne eke e ia nakai talahaua ia kia ia.” (Eseki. 33:14-16) Mooli, pehē e Tohi Tapu ki a lautolu kua fakaako e ogo he Kautu: “Ti fakamoui ai e koe a koe, katoa mo lautolu kua fanogonogo kia koe.”—1 Timo. 4:16; Eseki. 3:17-21.

4. Ko e ha e tiaki taofiaga kua fakamafiti e fakamatala he senetenari fakamua?

4 Ke loto fakaaue ke he kakano ne tomatoma e Paulo a Timoteo ke fakamatala fakamafiti, manamanatu ke he falu kakano he ha tautolu a matapatu kupu tohi. Totou e tautolu: “Kia fakamatala atu e koe e kupu, kia [fakamafiti] a koe ke he tau aho kua mitaki ai, mo e tau aho kua kelea ai, kia fakatonu atu, kia akonaki atu, kia tomatoma atu ke he fakauka oti katoa mo e fakaako atu. Ha ko e mena to hoko mai e vaha nakai maeke ai ia lautolu ke talia e kupu tonu ka e lata ni mo e tau manako lahi ha lautolu, ke fakapotopoto ai e tau akoako ma lautolu, ha kua magiho e tau teliga ha lautolu; to mafoki kehe foki ha lautolu a tau teliga mai he kupu moli.” (2 Timo. 4:2-4) Ne talahau tuai e Iesu to tupu e tiaki taofiaga. (Mata. 13:24, 25, 38) He hoko e tupuaga ia, kua mafiti ai ma Timoteo ke ‘fakamatala atu e kupu’ i loto foki he fakapotopotoaga ke nakai fakahehē e tau Kerisiano he tau futiakiaga hehē he tau fakaakoaga fakavai. Kua hagahaga kelea e tau momoui. Ka e kua he mogonei?

5, 6. Liga fehagai a tautolu mo e tau manatu talahaua fe he ha tautolu a gahua he fonua?

5 Ko e tiaki taofiaga mai he tapuakiaga mooli kua tupu lahi mo e kaputia mogonei. (2 Tesa. 2:3, 8) Ko e heigoa e tau fakaakoaga kua fakamagiho e tau teliga he tau tagata he mogonei? Ke he tau matakavi loga, ko e fakaakoaga he tupumainoa ne fakaholo ki mua mo e fakamakutu fakalotu. Pete he fa fakakite e tupumainoa ke he vagahau fakasaiene, tuga kua eke ai mo lotu he fakatufono, ne lauia e puhala ne onoono e tau tagata ke he Atua mo e falu. Ko e taha fakaakoaga talahaua foki kua nakai fia loto e Atua ki a tautolu; ti nakai lata ia tautolu ke fia loto ki a ia. Ko e ha e tau fakaakoaga nei kua futiaki lahi ati fakataki e tau tagata tokologa ke momohe fakaagaaga? Ne tatai ua e malolō he ogo, ‘Maeke ia koe ke taute ha mena kua loto a koe ki ai ha ko e mena nakai fakahala a koe.’ Kua fakamagiho mooli he ogo nei e tau teliga he tokologa.—Totou Salamo 10:4.

6 Ka e fai puhala foki ne fakamagiho e tau teliga he tau tagata. Falu ne ō agaia he tapu ne manako ke he tau faiaoga ke tala age ki ai, ‘Pete ne mena ne taute e lautolu, kua fakaalofa agaia e Atua ki a lautolu.’ Ko e tau faifeau mo e tau akoako ne fakamagiho e tau teliga he falu he omoomoi a lautolu kua tamai he tau faiagahau, tau Matakau fakalotu, tau galue, mo e tau mena fakatai ne ha ha ai e fakamonuinaaga he Atua. Ne nakai mailoga lahi he tau tagata ō tapu nei e hagahaga kelea he tuaga ha lautolu. (Sala. 115:4-8) Kaeke ke fafagu fakaagaaga e tautolu a lautolu ke maama e ogo mooli he Tohi Tapu, maeke ia lautolu ke aoga mai he Kautu he Atua.

KO E HEIGOA E KAKANO HE FAKAMATALA FAKAMAFITI?

7. Maeke fēfē a tautolu ke fakatātā e fakamafiti ha tautolu?

7 Ko e ekekafo iihi fakamakutu kua lata ke hagaaki katoatoa ke he gahua haana ha kua lauia lahi mahaki e tau momoui. He gahua ha tautolu he fekafekauaga faka-Kerisiano, maeke ia tautolu ke fakatātā e fakamafiti he hagaaki ke he gahua ha tautolu, tuga e manamanatu ke he tau matakupu, tau hūhū, po ke tau vala tala ka fiafia ki ai e tau tagata ne feleveia mo tautolu. Ko e fakamafiti kua liga takitaki foki a tautolu ke hikihiki e fakaholoaga ha tautolu ke maeke ke ahiahi atu ke he tau tagata ka makai ke tutala mo tautolu.—Roma 1:15, 16; 1 Timo. 4:16.

8. Ko e heigoa kua fa putoia he aga fakamafiti?

8 He fakamafiti kua putoia foki e fakatokatoka he tau mena kua aoga. (Totou Kenese 19:15.) Ma e fakatai, manamanatu he mogo ka moua e tali he fuafuaaga ke he tino haau, ne hea atu e ekekafo ki a koe ke hau ke he ofisa haana mo e talahau fakatonu ki a koe: “Ono la! Ko e tuaga haau kua mafiti. Kavi ke he taha e mahina ke taute e koe taha mena hagaao ke he tatalu haau.” Liga to nakai fano fakatepetepe a koe ki fafo he ofisa haana tuga e tagata tamate afi ke he ogo fakalutukia. Ka e liga to moua e koe haana a tau puhala lagomatai, fano ki kaina, ti manamanatu fakahokulo ke he tau mena haau ne mua e aoga.

9. Maeke he ha ia tautolu ke talahau na fakamafiti e fakamatala ha Paulo i Efeso?

9 Maeke ia tautolu ke moua e lotomatala ke he fakamafiti ha Paulo he mailoga e mena ne tala age e ia ke he tau patu mai i Efeso hagaao ke he fakamatala haana he tala mitaki ke he magamotu ha Asia. (Totou Gahua 20:18-21.) Ke he aho fakamua ne hoko atu a ia, ne lavelave a ia he ta atu e tala mitaki ke he tau tagata he taha fale ke he taha fale. Lafi ki ai, ua e tau ne muitua e ia e fakaholoaga tumau he “vagavagahau a ia ke he taha aho mo e taha aho ke he fale akoaga he taha tagata, ko Turano.” (Gahua 19:1, 8-10) Maaliali ai, kua fakaohooho he fakamafiti ha Paulo e fakaholoaga haana. Ko e fakailoa mai ke ‘fakamafiti ke he ha tautolu a feua’ kua nakai taute ke fakatupetupe a tautolu ke he ha tautolu a poakiaga. Pete ia, kua lata e gahua fakamatala ke mua e aoga lahi ke he tau momoui ha tautolu.

10. Maeke he ha ia tautolu ke fakaaue ke he aga fakamafiti he tau Kerisiano kavi ke he 100 tau kua mole?

10 Ko e fifitakiaga he matakau tote he Tau Tagata Fakaako Tohi Tapu fakamua atu to hoko e 1914 ne fakatoka ke fakamatala e tala mitaki kua fakatātā e kakano he manatu fakamafiti. Pete ni he tokoafe a lautolu ne malolō, ne loto fakaaue a lautolu ke he mafiti he tau magaaho ti taute fakamakamaka e gahua fakamatala he Kautu. Ha ha ia lautolu e tau lauga ne lolomi ke he teau he tau nusipepa mo e fakakite e polokalama he tau ata fakatino lanu kehekehe mo e tau kifaga ne fakahigoa ko e “Photo-Drama of Creation.” He puhala nei, kua hokotia a lautolu mo e tala mitaki ke he tau miliona. Ane mai nakai age ki a lautolu e manatu fakamafiti, maeke fēfē e tokologa ia tautolu ke logona e ogo he Kautu?—Totou Salamo 119:60.

MATAALA NEKE GALO E MANATU FAKAMAFITI HAAU

11. Ko e heigoa kua takitaki e falu ke galo e manatu fakamafiti ha lautolu?

11 Ko e tau fakatauhele ka taofi e tagata mai he manamanatu kua aoga lahi e gahua fakamatala. Ko e fakatokaaga a Satani ne talaga ke fakahufia a tautolu ke he tau kumiaga fakatagata mo e falu matagahua foki. (1 Pete. 5:8; 1 Ioa. 2:15-17) Falu he taha magaaho ne tuku fakamua e fekafekauaga a Iehova nukua galo e manatu fakamafiti ha lautolu. Tuga anei, ko e Kerisiano he senetenari fakamua ne higoa ko Tima ko e “ekegahua” mo Paulo, ka e fakatauhele a Tima ha ko e fakatokaaga nakai mahani Atua. He nakai fakatumau ke tuku fakamua e fakamalolō he matakainaga haana he mogo matematekelea, ne tiaki e Tima a Paulo.—File. 23, 24; 2 Timo. 4:10.

12. Ko e heigoa e magaaho kua hafagi mogonei, ti ko e heigoa e tau magaaho ka hafagi tukulagi ki a tautolu?

12 Ke fakatumau ha tautolu a manatu fakamafiti, kua lata ia tautolu ke totoko e manako ke fiafia lahi ke he foakiaga he moui. Kua lata ia tautolu ke gahua ke ‘toto atu ke he moui tukulagi.’ (1 Timo. 6:18, 19) Liga to nakai fakauaua a koe to foaki he moui tukulagi ke he lalolagi i lalo he Kautu he Atua e tau magaaho tukulagi ke olioli e tau matagahua fiafia. Ka e mogonei, ko e magaaho ke lagomatai e falu ke hao i Amaketo kua uho lahi ke he magahala ha tautolu.

13. Ha kua eke a tautolu mogonei mo tau Kerisiano, maeke fēfē a tautolu ke fakatumau e manatu fakamafiti?

13 Ha ko e laulahi he lalolagi kua viko takai ia tautolu kua momohe nakai pulotu ke he puhala fakaagaaga, ko e heigoa ka lagomatai a tautolu ke kalo mai he galo e manatu fakamafiti ha tautolu? Maeke ia tautolu ke manamanatu na momohe a tautolu he pouli he taha magaaho. Ka kua fafagu a tautolu, ti kua fakamaama e Keriso a tautolu tuga ne fakakite mai e Paulo. Ha ha ia tautolu mogonei e lilifu ke eke mo tau tagata hahamo he maama. (Totou Efeso 5:14.) He mole e totoku e mena ia, ne tohi e Paulo: “Kia o fakalaulau a mutoIu; nakai tuga ne tau tagata goagoa ka kia tuga e tau tagata iloilo. Kia fakaaoga [fakatau] e mutolu e tau [maga]aho he mouiaga nai, ha kua kelea e tau aho ainei.” (Efeso 5:15, 16) He vahāloto he mahani kelea pihia, kia ‘fakatau e tautolu e tau magaaho’ ma e tau matagahua ke fakaala fakaagaaga tumau a tautolu.

MOMOUI A TAUTOLU HE TAU MAGAAHO UHO LAHI

14-16. Ko e heigoa ne taute e fakamatala he Kautu ke fakamafiti lahi mogonei nakaila pihia fakamua?

14 Ko e fekafekauaga Kerisiano kua mafiti tumau, ka ko e mogonei kua mua atu e aoga lahi. Tali mai he 1914, ko e vala he fakamailoga ne fakamaama he Kupu he Atua kua maaliali fakahaga ai. (Mata. 24:3-51) Ko e fakamouiaga he tagata kua nakaila fakahagahaga kelea pihia fakamua. Pete ne tau maveheaga foou, ko e tau malolō ne mua kua ha ha agaia e tau felakutaki niukilia kavi ke he 2,000 ne amanaki ke fakatoka mai. Hokotaki ai he tau pule kua totou teau e tau mena ne tutupu he tau koloa niukilia ne kua “galo.” Fai koloa pihia agaia nakai e tau tagata fakamatakutakuina? Ko e tau tagata kitekite ne pehē kua mukamuka e tau tagata ke fakamahakava he felakutaki ne fakatupu he tagata fakamatakutakuina. Ka ko e felakutaki, kua nakai ni ko e fakamatakutaku ke he tau tagata.

15 “Ko e hikiaga he matagi ko e moumouaga lahi mahaki he tupuaga mitaki he lalolagi he senetenari ke 21 aki,” he talahau he hokotakiaga 2009 he The Lancet mo e University College London. Pehē ai: “Ko e tau lauiaaga he hikiaga he matagi ke he malolō tino ka lauia e tau tagata tokologa ke he tau hogofulu tau i mua ti fakahagahagakelea lahi e tau momoui he tau tagata piliona.” Ko e lauiaaga ka tupu lahi he moumouaga ha ko e holo hake he tahi, tō e laā, tau fakapukeaga, tau tatalu, tau afā, mo e tau felakutaki ne fakatote hifo e tau koloa. E, ko e tau felakutaki mo e tau tuaga matematekelea ne fakakelea e fakalatahaaga.

16 Falu tagata kua liga manamanatu ke he fakamatakutaku he felakutaki niukilia ka takitaki ke he tau mena tutupu kua fakamooli “e fakamailoga.” Pete ia, laulahi ne nakai maama e aoga mooli he fakamailoga. Kua maaliali he tau hogofulu tau mogonei e fakamooliaga kua kitia mooli e ha ha hinei he Keriso ti kua tata lahi mai e moumouaga he fakatokaaga nei. (Mata. 24:3) Nakaila pihia fakamua e loga he tau mena tutupu he fakamailoga kua kitia maali lahi. Ko e magaaho ma e tau tagata ke aala mai he malomi fakaagaaga. Ko e ha tautolu a gahua he fonua ka lagomatai ke fafagu a lautolu.

17, 18. (a) Maeke fēfē “e vaha” ke lauia a tautolu? (e) Ko e heigoa ka fakalagalaga e tau tagata ke hiki e onoonoaga ha lautolu ke he ogo he Kautu?

17 Ko e magaaho kū ni kua toe ke fakamooli e fakaalofa ha tautolu ma Iehova mo e ke fakaoti e gahua fakamatala ne kotofa mai ma e tau aho fakamui nei. Ko e mena ne talahau e Paulo ke he tau Kerisiano i Roma he senetenari fakamua ne aoga lahi foki e kakano he vahā nei: “Kua iloa e [m]utolu e vaha, kua hoko ke he magaaho ke ala mai ai he mohe; ha kua tata ainei kia tautolu e fakamouiaga ha tautolu, ka e mamao ke he vaha ne tua mua ai a tautolu.”—Roma 13:11.

18 Ko e tau mena tutupu ne talahau tuai ma e tau aho fakamui ka taute e tau tagata ke mataala ke he tau manako fakaagaaga ha lautolu. Mailoga he falu e tau manako he tagata ma e lagomatai he manamanatu a lautolu ke he kaumahala he tau fakatufono he tagata ke kautū ke he tau matematekelea fakatupe, tau fakamatakutaku niukilia, tau kolokolovao favale, po ke moumouaga he takatakaiaga. Ka ko e falu kua mailoga e tau manako fakaagaaga ha lautolu ha ko e tau mena tutupu he ha lautolu a tau magafaoa, tuga e nakai malolō e tino, ko e tau vevehe, po ke mate e fakahele. He taute e tautolu e gahua he fonua, kua foaki e tautolu a tautolu ke lagomatai e tau tagata pihia.

OMOOMOI HE MANATU FAKAMAFITI

19, 20. Maeke fēfē he manatu fakamafiti ke fakalagalaga e tau Kerisiano tokologa ke hiki e tau puhala momoui ha lautolu?

19 Ko e manatu fakamafiti kua fakalagalaga e tau Kerisiano tokologa ke fakalahi ha lautolu a gahua he fonua. Ma e fakatai, ko e hoa fuata Ekuatoa ne fifili ke fakamukamuka e tau momoui ha laua he mole e logona e laua e fakaholoaga he aho toloaga pauaki he 2006 “Kia Fakamukamuka Hau a Tau Mata.” Ne tohi hifo e laua e tau mena ne nakai lata mo laua, ti tolu ni e mahina ti hiki a laua mai he fale poko tolu ke he fale ne taha ni e poko mohe, ti sela e falu mena, mo e nakai fai kaitalofa. Nakai leva ti hū a laua he gahua paionia fakakū mo e talia e manatu he leveki takaiaga ke fekafekau a laua he fakapotopotoaga ne manako lahi ma e lagomatai.

20 Ko e matakainaga taane i Amerika Tokelau ne tohi: “He mogo ne o atu au mo e hoana haaku ke he toloaga he 2006, kua 30 e tau ne papatiso a maua. He liliu ki kaina he oti e fakaholoaga, ne fakatutala a maua ke he puhala ka fakagahua e fakatonuaga ne foaki mai ke fakamukamuka e tau momoui ha maua. (Mata. 6:19-22) Ha ha ia maua tolu e kaina, tau kelekele, tau motokā tauuka, ko e poti, mo e kaina utafano. He logona hifo kua tuga e tau Kerisiano goagoa, ne fifili a maua ke taute e fekafekauaga mau mo foliaga ha maua. He 2008 ne fakalataha a maua mo e tama fifine ha maua ke he gahua paionia tumau. Ko e fiafia mooli ke gahua fakatata lahi mo e tau matakainaga! Kua maeke ia maua ke fekafekau ke he matakavi ne manako lahi ke he lagomatai. Pihia foki, ko e lahi e mena ne taute ma Iehova kua fakatata lahi atu a maua ki a ia. Mua atu e palepale mitaki ke he matagahua he kitia e fofoga he tau tagata kua matala he logona mo e maama e lautolu e kupu mooli he Kupu he Atua.”

21. Ko e heigoa e iloilo kua omoomoi a tautolu ke gahua?

21 Iloa e tautolu to nakai leva ti utakehe e fakatokatokaaga kelea nei—ko e “aho ke fakafili ai mo e mahakava ai e tau tagata matahavala.” (2 Pete. 3:7) Ko e iloilo ha tautolu ke he Kupu he Atua kua omoomoi a tautolu ke fakailoa fakamakutu e matematekelea lahi hane hau mo e lalolagi foou ka mui mai. Fakatumau a tautolu ke logona hifo e manatu fakamafiti makai ke tamai e amaamanakiaga mooli ke he tau tagata. He taute katoatoa e gahua fakamafiti nei, kua fakakite e tautolu e fakaalofa mooli ke he Atua mo e tau tagata.

    Tau Tohi Faka-Niue (1982-2025)
    Saini ki Fafo
    Saini ki Loto
    • Faka-Niue
    • Tufa
    • Tau Manako
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Tau Kupu Fakaaoga
    • Fakavēaga Fakatagata
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Saini ki Loto
    Tufa